Pređi na sadržaj

Epitafi Skelićima na groblju Bukovac u Rtarima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dragačevski epitafi
Spomenik Antoniju Skeliću u Rtarima
Opšte informacije
MestoRtari
OpštinaOpština Lučani
Država Srbija
Vreme nastanka19. vek-20. vek

Epitafi Skelićima na groblju Bukovac u Rtarima predstavljaju epigrafska i familijarna svedočanstva prepisana sa starih nadgrobnih spomenika u donjodragačevskom selu Rtari, Opština Lučani.[1][2][3]

Skelići iz Rtara[uredi | uredi izvor]

Predak današnjih Skelića, poznat samo po nadimku kao „Skelo” (bio je skeledžija), doselio se u Rtare u vreme Kočine Krajine, bežeći od Turaka.[4] Zna se da je Skelo imao sina Obrada, a da je Obrad sa suprugom Ikonijom imao sina Đoka. Rodoslov Skelića grana se od Aksentija, Đokovog sina koga je dobio sa drugom suprugom Vukosavom.[2]

Članovi ove familije dugo nosili su prezime Skelović (pominju se i kao Đokovići), da bi se od do 70-ih godina 19. veka ustalilo prezime Skelić.[2]

Skelići danas žive u Rtarima, Čačku, Beogradu i Kragujevcu. Slave Stevanjdan.[2]

Epitafi na spomenicima Skelićima[uredi | uredi izvor]

Spomenik Miljku Skeliću (†1870)

Ovde poč. rab. Boži
MILjKO
sin Đoka Skelića
poživi 18 go.
a umro 22 januara 1870 go.[3]


Spomenik Đoki Skeliću (†1872)

Ovde počiva raba boži
ĐOKO Skelić
pož. 62 g
a umre 25 maja 1872 god.[3]


Spomenik Aksentiju Skeliću (†1890)

IS HR
Ovde počiva raba boži
AKSENTIJE Skelić iz Rtara.
Poživi 42 g.
a umro 9 marta 1890 g.
Spomen podiže mu brat Antonije
i sinovi Đorđe Božidar i Ljubomir[3]


Spomenik Antoniju Skeliću (†1900)

IS HR
Zde počiva Raba boži
ANTONIJE Skelić iz Rtara
poživi 60 g
umro 27 decembra 1900 g.
Spomen podižu mu sinovac Đorđe
Božidar i Ljubo
i njegova žena Marija[3]


Spomenik Đorđu Skeliću (†1906)

Ovde poč. rab. Boži
pokojni ĐORĐE Skelić
koji poživi 32 god.
a umre 20 godine 1906 marta meseca
Spomen pod. supr. Vida
i Eva kći i zet Miljko[3]


Spomenik Marici Skelić (†1912)

Ovde počiva raba božija
MARICA
supruga pokoj. Antonija Skelića iz Rtara
koja časno i pošteno poživi 71 g.
a prestavi se 2.3.1912 g.
Bog da joj dušu prosti
Spomen podiže joj kći Vinka Petković
iz Goračića[3]


Spomenik sestrama Skelić: P (†1911) i Sibinki (†1913)

Ovde počivaju dve sestre
P. 20 g.
i SIBINKA pož. 13 god.
Umreše starija 1911 god.
i mlađa 1913 g.
Spomen im podigoše majka Vida
svak Miljko Radenković i sestra Jeva[3]


Spomenik Stanojki Skelić (†1939)

STANOJKA Skelić
oč. Radenković
pož. 3 g.
Umre 4 avg. 1939. GOD.
Spomen joj pod. majka Jeva
i otac Miljko[3]


Spomenik Vidi Skelić (†1958)

Ovde počiva
VIDA Skelić
poživi 82 g.
Umre 5.10.1958 g.
Spomen podiže
poštovana ćerka Jeva
i zet Miljko i unuci[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4. 
  2. ^ a b v g Nedović, Radisav (1983). Rtari. Rtari: Mesna zajednica. 
  3. ^ a b v g d đ e ž z i Nedović, Radisav (1995). Kameni letopis Rtara : groblja, nadgrobnici, krajputaši i spomen-obeležja. Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. 
  4. ^ Dragačevo : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik : SANU. 2010. ISBN 978-86-519-0718-3. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nedović, Radisav (1983). Rtari. Rtari: Mesna zajednica. 
  • Nedović, Radisav (1995). Kameni letopis Rtara : groblja, nadgrobnici, krajputaši i spomen-obeležja. Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. 
  • Dragačevo : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik : SANU. 2010. ISBN 978-86-519-0718-3. 
  • Nedović, Radisav (1998). Rtarski rodovi. Čačak: Štamparija "Bajić". 
  • Nedović, Radisav (1998). Rtarske čitulje. Čačak: Štamparija "Bajić". 
  • Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4. 
  • Slavković, Joviša M. (2017). Stanovništvo Dragačeva. Guča: Biblioteka opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-29-8. 
  • Nikolić, Radojko (2018). Kamena knjiga predaka: o natpisima sa nadgrobnih spomenika zapadne Srbije (PDF) (2. dopunjeno izd.). Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-84067-63-2. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]