Pređi na sadržaj

Zatvoren nelabijalizovan samoglasnik srednjeg reda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Samoglasnici
Vidi još: IPA, Suglasnici
Kada se znakovi pojavljuju u parovima,
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.

Zatvoren nelabijalizovan samoglasnik srednjeg reda je samoglasnik, koji se koristi u nekim govornim jezicima. Simbol u Međunarodnoj fonetskoj azbuci koji predstavlja ovaj zvuk je ɨ, i odgovarajući X-SAMPA simbol je 1. IPA simbol je slovo i sa vodoravnom crticom.

Takođe postoji gotovo zatvoren nelabijalizovan samoglasnik srednjeg reda u nekim jezicima.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Pojava[uredi | uredi izvor]

/ɨ/ je redak kao fonema u većini indoevropskih jezika. Međutim, veoma je uobičajen kao posebna fonema u domorodačkim jezicima Amerike i često je u fonemskom kontrastu sa drugim zatvorenim samoglasnicima, kao što su /i/ i /u/ u savremenim živim jezicima, kao i rekonstruisanim proto-jezicima (npr. proto-Uto-Aztečki).

Jezik Reč IPA Značenje Napomene
Akineski tupeue [tupɨʔɛ] 'znati' Asjik[1] i Al-Amadi Al-Harbi[2] opisuju ovaj zvuk ovako, međutim Mark Đuri[3] opisuje ga bližem [ɯ]
Amharski ሥር [sɨr] 'koren' Često pisan kao <ə>
Angor hüfı [xɨβə] 'vruće'
Engleski roses [ˈɹoʊzɨz] 'ruže' Redukcija samoglasnika u nekim dijalektima, odgovara nenaglašenom [ɪ] u nekim dijalektima.
Gvarani yvy [ɨʋɨ] 'zemlja'
Irski saol [sɨɫ] 'life' Vidi irsku fonologiju
Kaingang fy [ɸɨ] 'seme'
Araukanski trukür [tʴuˈkɨɹ] 'magla' Vidi araukansku fonologiju
Mongolski[4] ? [xutʃʰɨɾɘ̆] 'težak' (rad)
Poljski[5] mysz O ovoj zvučnoj datoteci [mɨʂ]  'miš' Vidi poljsku fonologiju
Rumunski înot [ɨˈnot] 'ja plivam' Vidi rumunsku fonologiju
Ruski[6] ты [tɨ] 'ti' Pojavljuje se samo posle nepalatizovanih suglasnika. Vidi rusku fonologiju
Sahapatin[7] [kʼsɨt] 'hladno' Epenteza; nema produžen primer.
Siriono[8] [eˈsɨ] 'suvo drvo'
Švedski bi [bɨː] 'pčela' Nađeno u dijalektima u Nerki i Bohuslenu.
Tupi jezici yby [ɨβɨ] 'zemlja'
Udmurtski[9] ? [ɨrete] 'režati'
Fino-ugarski sysar [sɨsarʲ] 'sestra'
Velški severni dijalekti[10] llun [ɬɨːn] 'slika' Vidi velšku fonologiju
Zapotečki Tilkuiapan[11] nɨ [nɨ] 'budi kiseo'

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ (jezik: engleski) http://www.lc.mahidol.ac.th/Documents/Publication/MKS/11/abdul1982agreement.pdf Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. jul 2009)
  2. ^ (jezik: engleski) http://roa.rutgers.edu/files/594-0403/594-0403-AL-HARBI-0-0.PDF
  3. ^ (jezik: engleski) http://www.acehinstitute.org/Durie_1990.pdf Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. jul 2010)
  4. ^ Iivonen & Harnud 2005, str. 62, 66-67
  5. ^ Jassem, Wiktor (2003), „Polish”, Journal of the International Phonetic Association, 33 (1): 105, doi:10.1017/S0025100303001191 
  6. ^ Jones, Daniel; Ward, Dennis (1969), The Phonetics of Russian, Cambridge University Press, str. 33 
  7. ^ Hargus, Sharon; Beavert, Virginia (2002), „Predictable versus Underlying Vocalism in Yakima Sahaptin”, International Journal of American Linguistics, 68 (3): 316—340, doi:10.1086/466492 
  8. ^ Firestone, Homer L. (1965), „Description and classification of Sirionó: A Tupí-Guaraní language.”, Janua linguarum, Series Practica (16), London: Mouton & Co 
  9. ^ Iivonen & Harnud 2005, str. 64, 68
  10. ^ Ball, Martin J. (1984), „Phonetics for phonology”, Ur.: Ball, Martin J.; Jones, G.E, Welsh Phonology, Cardiff: University of Wales Press, ISBN 0-7083-0861-9 
  11. ^ Merrill, Elizabeth (2008), „Tilquiapan Zapotec” (PDF), Journal of the International Phonetic Association, 38 (1): 109, doi:10.1017/S0025100308003344 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Iivonen, Antti; Harnud, Huhe (2005), „Acoustical comparison of the monophthong systems in Finnish, Mongolian and Udmurt”, Journal of the International Phonetic Association, 35 (1): 59—71, doi:10.1017/S002510030500191X