Pređi na sadržaj

Zlatko Grušanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zlatko Grušanović
Datum rođenja1976
Mesto rođenjaLoznicaSFR Jugoslavija
SupružnikDragana Buvač Grušanović
DecaAleksa, Milan, Luka Grušanović
RoditeljiMilan Grušanović
Milojka Grušanović

Zlatko Grušanović (Loznica, 1976) je srpski pedagog, dramski pisac, istraživač u oblasti teatrologije, pedagogije, kulturne istorije Srba i nauke o književnosti. Doktor je filoloških nauka.

Trenutno obavlja funkciju direktora Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije.[1] U okviru svog rada, aktivno je učestvovao u kreiranju standarda kompetencija za nastavnike, kao i u osmišljavanju stručnih programa usavršavanja za nastavnički kadar. Takođe, sarađivao je na nacionalnim i međunarodnim projektima usmerenim na unapređivanje kvaliteta obrazovanja.

Autor je više knjiga naučne, stručne i školske literature. Pisac je desetina kraćih i dužih dramskih oblika po kojima je izvedeno nekoliko predstava, od kojih je većina objavljena 2024. u dvotomnom izboru U dramskom šipražju u izdanju Doma kulture Studentski grad i Udruženja dramskih pisaca Srbije.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Grušanović rođen je 1976. godine u Loznici. Osnovnu školu „Anta Bogićević” i Srednju ekonomsku školu završio je u svom rodnom gradu.

Na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomirao je na grupi za srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću 2003. godine. Godine 2007. stekao je zvanje magistra nauka o dramskim umetnostima na Fakultetu dramskih umetnosti Univerziteta u Beogradu, sa magistarskom tezom „Dramaturgija Ljubomira Simovića”. Doktorirao je 2018. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, odbranivši disertaciju „Tipovi heroja u srpskoj kulturi i društvu od 1990. do 2000. (srpska drama)”. Njegova glavna naučna oblast je teatrologija, sa dopunskim usmerenjem na kulturnu istoriju Srba i nauku o književnosti.

Uspešno je kombinovao teorijski rad sa praktičnim iskustvom, čime je značajno doprineo ne samo akademskoj zajednici, već i obrazovnoj praksi u Srbiji. Njegov doprinos prepoznat je kroz dodelu Svetosavske nagrade 2015. godine za izuzetan rad u oblasti obrazovanja i vaspitanja.

Pedagoški i rukovodeći rad

[uredi | uredi izvor]

Zlatko Grušanović započeo je svoju profesionalnu karijeru kao nastavnik srpskog jezika i književnosti u osnovnim školama u Srbiji, uključujući škole „Ratko Mitrović” i „Vuk Karadžić” u Beogradu.[2] Od 2005. godine bio je angažovan kao profesor srpskog jezika, građanskog vaspitanja, medijatekar i bibliotekar, a od 2007. godine preuzima funkciju zamenika direktora škole „Vuk Karadžić”, a zatim i direktora, koju obavlja do 2017. godine. Od 2017. godine obavlja funkciju direktora Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja. U ovom svojstvu, Grušanović je, između ostalog, rukovodio projektima koji su uključivali izradu i akreditaciju nastavnih programa, digitalizaciju učenja i razvoj inkluzivnog obrazovanja. Njegov rad u Zavodu posebno je bio usmeren na negovanje nacionalnih vrednosti u obrazovnom sistemu, obuku nastavnika, kao i podršku školama u Srbiji i dijaspori.

Umetnički rad

[uredi | uredi izvor]

Druga značajna oblast rada Zlatka Grušanovića je dramaturgija i pozorište. Kao autor i dramski pedagog, stvorio je brojna pozorišna dela i stručna dela koja su prepoznata kako u obrazovnim i istraživačkim, tako i u profesionalnim pozorišnim krugovima.

Njegove predstave često služe kao obrazovni alat, podstičući inkluziju i društvenu odgovornost. Ovaj pristup mu je doneo brojna priznanja i značajno mesto u srpskoj dramskoj pedagogiji.

Naučni i stručni rad

[uredi | uredi izvor]

Grušanović je objavio više naučnih radova koji obuhvataju oblasti teatrologije, pedagogije i srpske kulturne istorije. Njegova monografija Tri drame Ljubomira Simovića (2010) predstavlja temeljnu analizu dramskog stvaralaštva ovog srpskog pisca i pobednik je konkursa Zadužbine Andrejević. Njegov doktorski rad o herojima u srpskoj drami devedesetih godina 20. veka rezultirao je brojnim publikacijama, uključujući članke u prestižnim časopisima kao što su Književnost i jezik, Teatron, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik i Književna istorija, da bi 2021. bio objavljen celovito, kao visoko ocenjena monografija Nestanak heroja na kraju milenijuma u srpskoj drami i društvu.[3]

Njegov rad obuhvata i metodičke priručnike za nastavnike, poput „Dramatizacija u nastavi” (2011), kao i više priručnika i čitanki za osnovne škole, koji su u širokoj upotrebi u Srbiji.

Knjige

[uredi | uredi izvor]
Stručno-naučne monografije
Stručni radovi
  • 2019. Grušanović, Zlatko, Tipologija heroja u srpskoj drami devedesetih godina XX veka – Đeneral Milan Nedić Siniše Kovačevića u Zborniku matice srpske za književnost i jezik LXVII 2019 g, Novi Sad 883 – 901 str,
  • 2019.Grušanović, Zlatko, Tipologija heroja u srpskoj drami devedesetih godina 20. veka: Vida Ognjenović – Je li bilo kneževe večere? u Uzdanica, Jagodina, 2019 godine, 59–75 str
  • 2019.godina, objavljen rad Grušanović Zlatko, Tipovi heroja u srpskoj drami od 1990. do 1994: Aleksandar Popović – Bela kafa, Književnost i jezik, Godina LXVI, 2019, Beograd, 31 - 47.str
  • 2019. godina, objavljen rad - Koncept heroja u društvu i srpskoj drami krajem 20.veka, časopis Teatron Proleće – leto 186/187, 108 – 116.str,2022 Razgovori o pedagoškom radu Hugo Klajna, Teatron br.198/199, Beograd 2022
  • 2021. Grušanović, Zlatko, Profesor Klajn i učenici, u Zborniku matice srpske za scenske umetnosti i muziku, Novi Sad 2021, br.63
  • 2021. Grušanović Zlatko, Heroj kao književni i društveni konstrukt, Književna istorija, Beograd, Vol. 53 (2021) No.173, str. 373 – 392.
Drame
Školske knjige
  • Lompar, Vesna; Nestorović, Zorica; Grušanović, Zlatko (2010): Srpski jezik za osmi razred osnovne škole: radna sveska uz udžbenički komplet. 1. izd. Beograd: Klett. Više ponovljenih izdanja.
  • Nestorović, Zorica; Grušanović, Zlatko (ur.) (2010): Reči mudrosti: čitanka za osmi razred osnovne škole. 1. izd. Beograd: Klett. Više ponovljenih izdanja.
  • Korak: čitanka za šesti razred osnovne škole (2012). 1. izd. Beograd: Klett. Više ponovljenih izdanja.
  • Most: čitanka za peti razred osnovne škole (2012). 1. izd. Beograd: Klett. Više ponovljenih izdanja.
  • Put: čitanka za sedmi razred osnovne škole (2012). 1. izd. Beograd: Klett. Više ponovljenih izdanja.
  • Čitanka srpskog jezika: za sedmi razred osnovne škole (2013). 1. izd. Beograd: BIGZ školstvo. Više ponovljenih izdanja.

Teatrografija (izbor)

[uredi | uredi izvor]

Pozorišne predstave po dramama Zlatka Grušanovića:

  • Mala princeza – gostovanja u: Narodno pozorište, Jugoslovensko dramsko pozorište, Pozorište na Terazijama (2008–2009)
  • Dubravko i Sanja – gostovanja u: Pozorište na Terazijama, Zvezdara teatar (2010–2011)
  • Tajne Dunava – škole i kulturni centri širom Srbije (2015–2016)
  • Moskvičem do pakla – Beogradsko dramsko pozorište, Malo pozorište Duško Radović (2019–2021)

Priznanja (izbor)

[uredi | uredi izvor]
  • Povelja Dragoslava Simića za najuspešniju dečju dramsku predstavu (2009)
  • Svetosavska nagrada za doprinos razvoju obrazovanja i vaspitanja (2015)
  • Svetosavska nagrada za doprinos razvoju obrazovanja i vaspitanja ZUOV (2022)
  • Nagrada grada Beograda „Despot Stefan Lazarević” za obrazovanje (2022)
  • Specijalno priznanje na 27.izboru TOP 50 – najbolje onlajn stvari ZUOV NOP – nacionalni obrazovni portal)2024
  • Priznanje za doprinos ponovnom osnivanju Srednje škole unutrašnjih poslova u Sremskoj Kamenici, 2023

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja. Direktor Zavoda. Pristupljeno 23. novembra 2024.
  2. ^ Grušanović, Zlatko. O meni. Pristupljeno 23. novembra 2024.
  3. ^ Zoran Stefanović kaže:

    „Grušanović je temeljno obradio fenomen deheroizacije srpske kulture u postjugoslovenskom periodu, i njegovi rezultati su visoko relevantni sa aspekta filologije, dramaturgije, teatrologije, kulturne antropologije i psihologije.“

    — Stefanović, Zoran (2024): „Kroz sva neminovna šipražja: Pristup u dramski svet Zlatka Grušanovića”. U: Grušanović, Zlatko (2024): U dramskom šipražju I-II. Beograd: Dom kulture Studentski grad; Udruženje dramskih pisaca Srbije, str. 10-11.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]