Klasna svest

U marksizmu, klasna svest je skup uverenja koja osoba ima u vezi sa svojom društvenom klasom ili ekonomskim rangom u društvu, strukturom njene klase i njenim klasnim interesima.^[1]^[2] Prema Karl Marksu, klasna svest je ključna za pokretanje revolucije koja bi „stvorila diktaturu proletarijata, transformišući ga iz radničke, bezimovinske mase u vladajuću klasu“.^[3]

Iako se marksisti obično fokusiraju na klasnu svest (ili na njen nedostatak) među proletarijatom, više klase u društvu takođe mogu da misle i da deluju na klasno svestan način. Kao što je Leonard Fein napisao, „“Veoma bogati su dobro svesni svojih klasnih privilegija i naporno su radili da ih zaštite i odbrane“.^[4]

Marksistička teorija

Početkom 19. veka, termini „radničke klase“ i „srednje klase“ su već počeli da ulaze u širu upotrebu: „Stara nasledna aristokratija, pojačana novim plemstvom koje je svoj uspeh dugovalo trgovini, industriji i profesijama, evoluirala je u ‚višu klasu‘. Njena svest je delimično formirana u javnim školama (u britanskom smislu se ovo odnosi na oblik privatne škole) i univerzitetima. Viša klasa uporno održava kontrolu nad političkim sistemom, lišavajući ne samo radničke klase već i srednje klase svog glasa u političkom procesu.“^[5]^[6]

Iako je Karl Marks retko koristio termin „klasna svest“, on pravi razliku između „klase kao takve“, koja je definisana kao kategorija ljudi koja ima zajednički odnos prema sredstvima za proizvodnju; i "klase koja radi za sebe", koja je definisana kao sloj organizovan u aktivnoj potrazi za sopstvenim interesima.^[2]^[7]

Definisanje društvene klase osobe može biti presudno za njihovu svest o njoj. Marksisti definišu klase na osnovu njihovog odnosa prema sredstvima za proizvodnju, posebno prema tome da li poseduju kapital. Nemarksistički društveni naučnici razlikuju različite društvene slojeve na osnovu prihoda, zanimanja ili statusa.^[8]^[9]

Dok je Marks verovao da će proletarijat prirodno steći klasnu svest kao rezultat iskustava eksploatacije, kasniji ortodoksni marksizam, posebno kako ga je formulisao Vladimir Lenjin, verovao je da radnička klasa, sama po sebi, može razviti samo „sindikalnu svest“, koju je Lenjin karakterisao u delu „Šta da se radi?“ kao „uverenje da je neophodno udruživanje u sindikate, borba protiv poslodavaca i težnja da se primora vlada da usvoji neophodno radno zakonodavstvo.“ ^[10] Da bi se prevazišao ovaj (po Lenjinovom mišljenju) ograničen pogled na svet, bila je potrebna avangardna partija najpolitički naprednijeg dela radničke klase kako bi se pomoglo u zameni sindikalne svesti klasnom svešću.^[11]

Kritika

Poljski politički filozof Lešek Kolakovski osporio je ideju da se klasna svest može usaditi spolja, od strane avangardne partije. U svom delu „Glavni tokovi marksizma“ i svojim drugim spisima, on je tvrdio da, kako bi se postiglo jedinstvo teorije i prakse, teorija mora ne samo da teži stvarnosti u pokušaju da je promeni; stvarnost mora takođe težiti teoriji. U suprotnom, istorijski proces vodi sopstveni život, dok teoretičari prave svoje male teorije, očajnički čekajući neku vrstu mogućeg uticaja na istorijski proces. Stoga, sama stvarnost mora težiti teoriji, čineći je „izrazom samog revolucionarnog procesa“. Zauzvrat, teorija koja ima za cilj da pomogne proletarijatu da postigne klasnu svest mora najpre biti „objektivna teorija klasne svesti“. Međutim, sama teorija nije dovoljna i ultimativno se oslanja na borbu čovečanstva i proletarijata za svest: „objektivna teorija klasne svesti je samo teorija njene objektivne mogućnosti“.^[12]^[13]

Ekonomista austrijske škole Ludvig fon Mizes tvrdio je da je „Marks pomešao pojmove kaste i klase“. Mizes je dopustio da su klasna svest i pripadajuća klasna borba validni koncepti u nekim okolnostima gde postoje rigidne društvene kaste, npr. kada je ropstvo legalno i robovi stoga dele zajednički motiv za okončanje svog nepovoljnog statusa u odnosu na druge kaste, ali je klasa proizvoljna distinkcija u kapitalističkom društvu gde postoji jednakost pred zakonom. Mizes je verovao da pod kapitalizmom, bogatstvo osobe ne utiče značajno na to kako se prema njoj odnose zakonodavci, organi reda ili sudovi.^[14]

Mizesov sledbenik Marej Rotbard je tvrdio da je Marksov pokušaj da prikaže radnike i kapitaliste kao dve monolitne grupe bio pogrešan, jer se radnici i kapitalisti rutinski takmiče unutar svojih grupa, kao što se kapitalistički preduzetnici takmiče među sobom za tržišni udeo, ili se domaći radnici takmiče sa imigrantskim radnicima za poslove. Rotbard je tvrdio da, ako postoji stalni sukob među različitim članovima iste klase (kao, na primer, među zemljoposednicima, plemstvom ili robovlasnicima), onda je apsurdno tvrditi da ti zemljoposednici, plemići i robovlasnici mogu imati objektivne interese jedni s drugima protiv druge klase kao što su njihovi radnici, seljaci ili robovi.^[15]

Primeri

Vidi još

Lažna svest

Klasni sukob

Kulturna hegemonija

Literatura

^ Wright, Erik Olin (2006). „Class”. Ur.: Beckert, Jens; Zafirovski, Milan. International encyclopedia of economic sociology. Psychology Press. str. 62. ISBN 978-0-415-28673-2.
^ ^a ^b Borland, Elizabeth (2008). „Class consciousness”. Ur.: Parrillo, Vincent N. Encyclopedia of social problems, Volume 1. SAGE. str. 134. ISBN 978-1-4129-4165-5.
^ Appelrouth, Scott; Desfor Edles, Laura (2010). Sociological Theory in the Classical Era. United States of America: SAGE. str. 26. ISBN 978-1-4129-7564-3.
^ Fein, Leonard (17. 6. 2012). „Where Is Class Consciousness?”. Forward. CS1 održavanje: Format datuma (veza)
^ David Cory. „Social Class”. VictorianWeb.
^ „Class Consciousness and Working Class Emancipation”. 2021. Arhivirano iz originala 2021-03-02. g.
^ „Class Consciousness 101”. 2017. Arhivirano iz originala 2017-04-29. g.
^ Jon Elster, An Introduction to Karl Marx. Cambridge, England, 1986.
^ Crossman, Ashley. „Understanding Karl Marx's Class Consciousness and False Consciousness”. Arhivirano iz originala 2017-10-14. g.
^ Lenin, Vladimir (1902). „The Spontaneity of the Masses and the Consciousness of the Social-Democrats”. What Is to Be Done? — preko Marxists Internet Archive.
^ Lenin, Vladimir (1902). „Trade-Unionist Politics And Social-Democratic Politics”. What Is to Be Done? — preko Marxists Internet Archive.
^ Leszek Kolakowski, "My Correct Views on Everything", The Socialist Register 1974, pp. 1–20
^ 'Marxism, being a scientific theory, could not be a spontaneous product of the working class [according to Lenin], but had to be imported from outside, by intellectuals equipped with scientific knowledge, became the peculiar ideological instrument to justify a new idea of the party of manipulators. Since the working class is in principle incapable of articulating theoretically its consciousness, it is possible and even necessary that the "genuine" theoretical consciousness of the working class should be incarnated in a political organism that could consider itself the carrier of this consciousness regardless of what the "empirical" working class thought about it, given that the "empirical" consciousness of this class is irrelevant in defining who in a given moment represents its interest. This is why the theory of class consciousness instilled from outside and the whole idea of scientific socialism so conceived served to justify the fact that in all kinds of political activity and later in the exercise of political power, the working class may be and must be replaced by the political apparatus which is the vehicle of its consciousness at the highest level. The whole Leninist and then Stalinist principle of dictatorship which the proletariat exercises through the intermediary of its self-appointed representatives, is only a development of the idea of "scientific socialism" so conceived.' Leszek Kolakowski, "Althusser's Marx", The Socialist Register 1971, pp. 111–128
^ Ludwig von Mises ([1957], 2007). Theory and History: An Interpretation of Social and Economic Evolution. Auburn, Alabama: Ludwig von Mises Institute, p. 113. ISBN 978-1-933550-19-0
^ Murray Rothbard (1995), An Austrian Perspective on the History of Economic Thought, Volume 2, Edward Elgar Publishing Ltd, Chapter 12, pp.382-384, ISBN 0-945466-48-X

[1] Wright, Erik Olin (2006). „Class”. Ur.: Beckert, Jens; Zafirovski, Milan. International encyclopedia of economic sociology. Psychology Press. str. 62. ISBN 978-0-415-28673-2.

[Borland-2008-p134-2] Borland, Elizabeth (2008). „Class consciousness”. Ur.: Parrillo, Vincent N. Encyclopedia of social problems, Volume 1. SAGE. str. 134. ISBN 978-1-4129-4165-5.

[3] Appelrouth, Scott; Desfor Edles, Laura (2010). Sociological Theory in the Classical Era. United States of America: SAGE. str. 26. ISBN 978-1-4129-7564-3.

[4] Fein, Leonard (17. 6. 2012). „Where Is Class Consciousness?”. Forward. CS1 održavanje: Format datuma (veza)

[5] David Cory. „Social Class”. VictorianWeb.

[6] „Class Consciousness and Working Class Emancipation”. 2021. Arhivirano iz originala 2021-03-02. g.

[7] „Class Consciousness 101”. 2017. Arhivirano iz originala 2017-04-29. g.

[8] Jon Elster, An Introduction to Karl Marx. Cambridge, England, 1986.

[9] Crossman, Ashley. „Understanding Karl Marx's Class Consciousness and False Consciousness”. Arhivirano iz originala 2017-10-14. g.

[10] Lenin, Vladimir (1902). „The Spontaneity of the Masses and the Consciousness of the Social-Democrats”. What Is to Be Done? — preko Marxists Internet Archive.

[11] Lenin, Vladimir (1902). „Trade-Unionist Politics And Social-Democratic Politics”. What Is to Be Done? — preko Marxists Internet Archive.

[Kolakowski_correct-12] Leszek Kolakowski, "My Correct Views on Everything", The Socialist Register 1974, pp. 1–20

[Kolakowski_Althusser-13] 'Marxism, being a scientific theory, could not be a spontaneous product of the working class [according to Lenin], but had to be imported from outside, by intellectuals equipped with scientific knowledge, became the peculiar ideological instrument to justify a new idea of the party of manipulators. Since the working class is in principle incapable of articulating theoretically its consciousness, it is possible and even necessary that the "genuine" theoretical consciousness of the working class should be incarnated in a political organism that could consider itself the carrier of this consciousness regardless of what the "empirical" working class thought about it, given that the "empirical" consciousness of this class is irrelevant in defining who in a given moment represents its interest. This is why the theory of class consciousness instilled from outside and the whole idea of scientific socialism so conceived served to justify the fact that in all kinds of political activity and later in the exercise of political power, the working class may be and must be replaced by the political apparatus which is the vehicle of its consciousness at the highest level. The whole Leninist and then Stalinist principle of dictatorship which the proletariat exercises through the intermediary of its self-appointed representatives, is only a development of the idea of "scientific socialism" so conceived.' Leszek Kolakowski, "Althusser's Marx", The Socialist Register 1971, pp. 111–128

[14] Ludwig von Mises ([1957], 2007). Theory and History: An Interpretation of Social and Economic Evolution. Auburn, Alabama: Ludwig von Mises Institute, p. 113. ISBN 978-1-933550-19-0

[15] Murray Rothbard (1995), An Austrian Perspective on the History of Economic Thought, Volume 2, Edward Elgar Publishing Ltd, Chapter 12, pp.382-384, ISBN 0-945466-48-X

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]