Pređi na sadržaj

Korisnik:Milicais4219/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Lista ostrva u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Ovo je lista ostrva u Srbiji. Najpoznatije ostrvo je Ada Ciganlija, koje je popularno rekreaciono područje i turističko mesto. Pored Ade, Beograd ima ukupno 16 ostrva[1] na rekama, od kojih su mnoga i dalje neiskorišćena. Među njima se Veliko ratno ostrvo na ušću u Savu ističe kao oaza nerazbijene divljine (posebno ptica).[2] Ova područja, zajedno sa obližnjim Malim ratnim ostrvom, zaštićeni su od gradske vlade kao rezervat prirode.[3]

Naziv Lokacija Opis Slika
Ada Ciganlija Reka Sava

(Beograd)

Ada se nalazi na reci Savi i najveći je beogradski sportsko-rekreativni kompleks. Danas je povezan sa desnom obalom Save preko dva nasipa, stvarajući veštačko jezero. To je najpopularnije odredište Beograđana tokom vrelih letnjih dana. Postoji 7 kilometara dugih plaža i sportskih objekata za razne sportove, uključujući golf, fudbal, košarku, odbojku, ragbi savez, bejzbol i tenis.[4] Tokom leta dnevno se kupa između 200.000 i 300.000 kupača. Klubovi rade 24 sata dnevno, organizujući muziku uživo i zabave na plaži preko noći. Dostupni su ekstremni sportovi, kao što su bandži skakanje, skijanje na vodi i paintballing.[4] Na ostrvu postoje brojne staze na kojima je moguće voziti bicikl, prošetati ili trčati.[4]
Ada Huja Reka Dunav

(Beograd)

Nizvodno od pančevačkog mosta na samo četiri kilometara od centra Beograda, nalazi se priobalje poznato pod imenom Ada Huja. Proteže se od Pančevačkog mosta do sela Višnjica. S jedne strane oblikuju ga vode Dunava, a sa druge strane Višnjička ulica. Godinama se na ovom prostoru odlagalo smeće iz celog Beograda, dok deponija nije prebačena. Ono što je Veliko ratno ostrvo za Beograd, to je Ada Huja za Palilulu.

Uređeni kej i osvetljena pešačka staza sa klupama za odmor i mobilijar za decu privlače mnoge Palilulce da uživaju u ovom prostoru. Jedan deo keja je uređen kao pristanište. Na jenom mestu nalazi se prilaz za brodove i putnike.

Ada Kale Reka Dunav (granica Srbije i Rumunije) Izgradnja zajedničkog jugoslovenskog-rumunskog mega projekta koji će konačno pripitomiti reku Dunav započeta je

1964. godine. Dok je 1972. godine brana Gvozdene Kapije I napokon otvorena, a 1984. godine je završena brana Gvozdene Kapije II zajedno sa dve hidro centrale i dve kapije za regulisanje protoka vode. Naselje stara Oršava, dunavsko ostrvo Ada Kale i makar pet drugih naselja sa sve 17.000 stanovnika su morali da se presele. Ljudi su promenili mesto stanovanja, a sela su zauvek izgubljena u Dunavu.

Ada Međica Reka Sava

(Beograd)

Ada Međica je rečno ostrvo ovalnog oblika u reci Savi, dugačko kilometar i široko 200 metara. Nalazi se severno od centralnog dela mnogo veće veće Ade Ciganlije.

Šumsko je mesto i nema stalno stanovništvo, ali ima mnogo vikend kuća u vlasništvu stanovnika Beograda i okoline. Tokom leta preko 2000 Beograđana provede vikend na ovom rečnom ostrvu, do koje se može stići samo čamcima. Slobodne aktivnosti uključuju plivanje, šetanje, kao i pecanje, jer je ovo područje gotovo netaknuto i bez turističkog sadržaja. Jedna od mesnih zajednica pod imenom mahala Blokovi na Novom Beogradu nazvana je Ada Međica 1990-ih, gde je sa 2002. godinom imala 4636 stanovnika. Ime ostrva, Ada Međica, na srpskom znači granično rečno ostrvo, jer je reka Sava vekovima bila granica mnogim državama ( Rimsko carstvo, Vizantijsko carstvo, Kraljevina Mađarska, Srbija, Osmansko carstvo... ) Ostrvo je i danas na granici, jer pripada opštini Novi Beograd, a posle 100 metara je Ada Ciganlija koja pripada opštini Čukarici.

Barička ada Reka Sava

(Barič)

Nalazi se nadomak Obrenovca i ima jako lepu uređenu peščanu plažu na kojoj uživaju stanovnici Obrenovca, ali i oni koji se tu nađu u vrelim letnjim danima. Proteže se od ušća reke Kolubare u Savu. Nalazi se na sred reke Save, a oni koji je se sećaju iz davnijih vremena kažu da je to bila srpska najlepša peščana plaža. Izolovano i ušuškano, pravo je mesto za pecanje i plivanje.
Biserno ostrvo Reka Tisa

(Novi Bečej)

Polovinom osamnaestog veka preduzeti su obimni melioracioni radovi, utvrđivanje obala i rešavanje toka reke. Tako je najveća okuka Tise prosecanjem novog korita u dužini od osam kilometara kod Novog Bečeja dovedena tik do varoških kuća. Panonska lepotica primorana je da napusti staro korito dugo 23 kilometra i tako je nastalo Biserno ostrvo.

Biserno ostrvo dobilo je naziv zbog veoma plodnog zemljišta koje se širi na 980 hektara zemljišta. Prirodno dobro nalazi se uz desno obalu reke Tise između naselja Bačko Gradište i Čurug. Prostorno se nalazi u opštinama Bečej, Novi Bečej i Žabalj.

Čakljanac Reka Dunav

(Pančevo)

Čakljanac ili u narodu poznato kao Bela Stena je rečna ada na desnoj obali Dunava, koja počinje na 1159 km. plovnog puta i završava se na 1153 km nizvodno od ušća reke Tamiš. Nalazi se na teritoriji grada Pančeva, a oko 12 km je udaljena od centra Beograda. Na Beloj Steni je sagrađeno oko 300 vikendica. Naseljen je samo početak ade (takozvani Špic, gledano od Beograda), gde se nalazi i peščana plaža, restorani, dok se ostatak nalazi pod šumom. Preovladava Kanadska Topola i u manjoj meri Jasen. Na Beloj Steni nema pijaće vode. Prevoz čamcima do Bele Stene je organizovan u letnjim mesecima iz Višnjice, Pančeva i iz vikend naselja „Čapljin”, koje se nalazi na levoj obali Dunava i do koga se stiže kolskim putem, isključenjem desno sa puta Beograd-Pančevo u delu kod nadvožnjaka. Ostrvo je svrstano u 3. kategoriji zaštićenih prirodnih dobara, kao područje od lokalnog značaja.[5]

Rasprostranjeno na 159 hektara (390 ari)[6].

Čaplja Reka Dunav

(Palilula, Beograd)

Projektovana površina ostrva je 582m² koja je dva puta veća od Ade Ciganlije i tri puta veća od Velikog Ratnog Ostrva. Kako bi projekat napredovao potrebno je iskopati kanal duž postojećeg nasipa, čime bi močvarna područja postala pravo ostrvo. Čaplja će biti gotovo tri puta veća po površini, različitog oblika, neće imati nikakvu mostnu vezu, a za razliku od Velikog Ratnog Ostrvo koje je zakonom zaštićeno, buduće ostrvo će biti glavna turistička i rekreativna atrakcija.

Čaplja ostrvo će biti svrstana u jednu od beogradskih opština - Palilula.

Dunavac ostrvo Reka Dunav
Forkontumac Reka Dunav

(Pančevo)

Forkontumac je rečno ostrvo koje se nalazi na reci Dunav, jugozapadno od Pančeva i istočno od Beograda. Veći deo ostrva je obrastao gustom vegetacijom, a na više mesta na ostrvu se nalaze bare izduženog oblika koje su nekada bili kanali kojim je tekla dunavska voda. Vikend naselje i izletište Bela Stena se nalazi na zapadnom kraju ostrva. Severno od Forkontumca je ušće Tamiša u Dunav. Ostrva Čakljanac i Štefanac Koja su danas zasipanjem kanala pretvorena u jedno ostrvo se nalazi južno od ade Forkontumac. Sva tri ostrva kao i Starčevačka ada pripadaju opštini Pančevo. Ade Forkontumac, Štefanac i Čakljanac čine zaštićeno stanište treće kategorije i predstavljaju funkcionalnu celinu vodenih, vlažnih i šumskih staništa. Odluku o zaštiti prirodnog dobra „Pančevačke ade”, donela je Skupština grada Pančeva 5. maja 2019. godine na osnovu studije o zaštiti koju je izradio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode.

Rasprostranjeno na 391,7 hektara (968 ari)[6].

Veliko ratno ostrvo Reka Dunav

(Zemun)

Veliko ratnoostrvo je rečno ostrvo u Beogradu koje se nalazi na ušću Save u Dunav i nenaseljeno je. Prema administrativnoj podeli pripada gradu Beogradu, a nalazi se na teritoriji gradske opštine Zemun. Godine 2005. uvršćeno je u spisak prirodnog dobra Srbije i dato na upravljanje JKP „Zelenilo Beograd“. Najveći deo ostrva prekriven je šumom, a za razliku od faune i flore, na prostoru Velikog ratnog ostrva nema mnogo vrsta sisara, zbog izolovanosti i čestog plavljenja.

Danas se oko dve trećine ostrva koristi kao prirodni rezervat za 196 vrsta ptica, od kojih su mnoge ugrožene. Na severnom špicu nalazi se mala peščana plaža Lido, dok je ostatak ostrva zaštićen zakonom i njegova urbanizacija nije dozvoljena. Veliko i Malo Ratno ostrvo imaju, među očuvanim vlažnim staništima koja se nalaze u Beogradu najveću raznovrsnost u brojnosti životinjskih vrsta, posebno ptica i biljnih vrsta vezanih za močvarna staništa. Ostrvo predstavlja tačku najvećeg biodiverziteta na teritoriji Beograda, kada je reč o fauni.

Gročanska ada Reka Dunav

(Grocka)

Gročanska ada je posebno popularno među pecarošima, a budući da nije preterano urbanizovano i dalje jedno od retkih mesta na kojima možete da se opustite. Okružena Dunavom, ova ada se, prema rečima stanovnika, pomera. Kažu da za godinu dana pređe čak 200 metara. Gročanska ada ima i jednu atrakciju - veliki hrast star preko 150 godina. Na ostrvu postoji i plaža na kojoj se leti stanovnici bore protiv visokih temperatura kupanjem.
Kameniča ada Reka Dunav

(Novi Sad)

Kožara Reka Dunav

(Palilula, Beograd)

Rečno ostrvo smešteno na levoj strani obale Dunava. Deo je samog grada Beograda i pripada beogradskoj opštini Palilula.

Kožara je trouglastog oblika, smešteno u banatskom deli između Dunava i kanala Jojkićev Dunavac, završavajući se kod dela potoka Vizelj u Pančevačkom Ritu. Kožara se prostire na površini od 0,44km².

Krčedinska ada Reka Dunav

(Krčedin)

Jedno od najvećih dunavskih ostrva koje je nastalo pomeranjem toka Dunava na jug kada je presekao sopstveni meandar i tako je formirao ostrvo. Sa južne strane ade je glavni tok reke Dunav, dok je sa severne stari tok na kome se nalazi ostrvo Dunavac.

Rasprostranjeno je na 8,8 km² u opštini Inđija.

Mačkov prud Reka Dunav
Mala Ciganlija Reka Sava

(Beograd)

Poluostrvo koje obuhvata mali zaliv "Bežanijski zimovnik", gde se nalaze objekti brodogradilišta Beograd.

Dugačko je svega 1 km i široko 200 metara.

Mali mačak Reka Dunav
Malo ratno ostrvo Reka Dunav

(Zemun)

Malo ratno ostrvo pripada opštini Zemun i nalazi se između južne obale Velikog ratnog ostrva i desne obale reke Dunav. Nastalo je viševekovnim gomilavanjem peska, šljunka i mulja koje je Dunav nosio i zbog male brzine reke se taložio. Ima dosta stabilniju i čvršću podlogu i zbog toga je predstavljeno kao sigurnije mesto od Velikog ratnog ostrva.

Dužine je oko 300 metar, dok se širina rasprostire do 60 metara.

Ostrvo Kostolac Reka Dunav

(Kostalac)

Rasprostranjeno na 60km² od čega je 20 km u dužini i 3 km u širini. Ostrvo se nalazi istočno od Beograda, vrlo je pošumljeno i nenaseljeno.
Ostrovo Reka Dunav

(Veliko Gradište)

Ostrovo je ustvari selo na dunavskoj adi na samo 5 km od Kostolca. Sa leve strane sela protiče Dunav, dok je sa desne strane Dunavac, to jest rukavac koji odvaja selo od kopna. Selo je u potpunosti okruženo vodom.
Pančevački rit Reka Dunav

(Pančevo)

Pančevački rit je jedno od najvećih ostrva na reci Dunav sa površinom od 378,6 km².
Paradajz Reka Dunav

(Višnjica, Beograd)

Naziv Paradajz ostrva je simboličan i vodi poreklo od samoniklog paradajza koji je pronađen na više različitih lokacija na ostrvu. Nastalo sredinom 80-tih godina prošlog veka, koje time ujedno predstavlja i relativno nov oblik u reljefu Beograda. Samo ostrvo zaraslo je u gustu šumu i predstavlja autentično parče divljine, bez ikakvih urbanih tragova, na samo 8 kilometara od centra grada.
Starčevačka ada Reka Dunav

(Pančevo)

Rasprostranjeno na 85,1 hektar (210 ari)[6].
Vukovar ostrvo Reka Dunav Vukovar ostrvo nalazi se na samoj granici Srbije i Hrvatske. Nalazi se na reci Dunav sa površinom od 3 hektara.
Ostrvo Šarengrad Reka Dunav Osporena granica između Srbije i Hrvatske. Ostrvo je podeljeno na dva dela. Prvi deo je raskopan i predstavlja korito reke Dunav, dok drugi deo predstavlja stari tok reke. Rasprostranjena je na manje od 1000 hektara.
Petrovaradinska ada Reka Dunav (Novi Sad)
Ribarsko ostrvo Novi Sad
Smederevska ada Reka Dunav (Smederevo) Smederevska Ada se nalazi u neposrednoj blizini Smedereva. Zapadno od Ade se nalazi Pančevo (45 km) i istočno Kovin (11 km). Najbliže naselje sa banatske strane, preko puta Smedereva je selo Pločice (5 km). Ada ima izduženo lančan oblik (slično listu bele vrbe) sa dužom osom u pravcu toka Dunava u dužini od 5,95 km i širinom na srednjem delu od 1,2 km.[7]
Štefanac Reka Dunav (Pančevo) Rasprostranjeno na 550,5 hektara (1360 ari)[6].
Severno ostrvo Belegiš

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reka Dunav

Reka Sava

Reka Tisa

Reka Kolubara

Lista ostrva na Dunavu

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „(Ana Nikolov) Beograd - grad na rekama”. www.ekapija.com. Pristupljeno 2021-05-07. 
  2. ^ „23. DHR Dom 2006-10-05 UfR 2007 s. 150”. Nordisk Domssamling. 49 (02). 2008-02-01. ISSN 1504-3185. doi:10.18261/issn1504-3185-2007-02-51. 
  3. ^ Cvetković, Daniela; Kukobat, Tanja (2020). „Possibilities for The Development of Sustainable Urban Ecotourism in Protected Area "Veliko ratno ostrvo". Proceedings of the Singidunum International Tourism Conference - Sitcon 2020. Belgrade, Serbia: Singidunum University. ISBN 978-86-7912-740-2. doi:10.15308/sitcon-2020-92-102. 
  4. ^ a b v „Things to do in Belgrade: 10 Best Tours & Activities in 2021”. GetYourGuide (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-05-10. 
  5. ^ „Černov S.V. Novый vzglяd na prirodu genialьnosti”. Psihologiя i Psihotehnika. 2 (2): 159—174. 2015-02. ISSN 2070-8955. doi:10.7256/2070-8955.2015.2.14131.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
  6. ^ a b v g Jovanović, Goca; Božilović, Slavko (2018). „EKOLOŠKI MENADŽMENT U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA”. How to Cope With Disrupted Times. Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia; Faculty of Management Koper, Slovenia; Doba Business School - Maribor, Slovenia; Integrated Business Faculty - Skopje, Macedonia; Faculty of Management - Zajecar, Serbia. ISBN 978-86-80194-11-0. doi:10.31410/eman.2018.629. 
  7. ^ Rivera, Romel; Shankar, Subash; Seaholm, Susan (1998-05-01). „Object Abstractor Ada 9X.”. Fort Belvoir, VA. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

http://www.politika.rs/sr/clanak/459370/Jojkicev-dunavac-i-dalje-bez-zivota