Korisnik:Njonic/pesak
HILANDARSKI LISTIĆI[uredi | uredi izvor]
HILANDARSKI LISTOVI
HILANDARSKI LISTIĆI SU NAJSTARIJI SRPSKI RUKOPIS, PISANI SPOMENIK
Za sada se pouzdano zna za Hilandarske listiće, koji su najstariji srpski rukopis pisan na hartiji i najstariji slovenski spomenik pisan ćirilicom sačuvani do danas. Hilandarski listići potiču s kraja X i početka XI veka. Inače ovi listići pripadaju ćirilskom delu kanona. Obuhvataju 2 lista i po sadržaju su delovi besede Svetog Ćirila Jerusalimskog (318-395). Pronačao ih je 1844 godine V.I. Gligorovič u Hilandaru, tačnije u maloj skriptarnici u pirgu Svetog Save i poklonio ih je Novorosijskoj državnoj biblioteci u Odesi- danas državni univerzitet u Odesi. Danas se Hilandarski listići čuvaju u državnoj univerzitetskoj biblioteci u Odesi pod brojem R I 533. V.I. Gligorievič je 1851 godine objavio prepis sa grčkim predgovorom i vlastitim napomenama kao i 1852 i 1856 godine zatim I.I. Sreznevski 1868 godine i I.V. Jagić 1882 godine sa komentarima. Međutim, godine 1898 objavljuje fototipsko izdanje listića uz kritički osvrt u Petrogradu Stepan Mihajlovič Kuljbakin (Hilandarski listići, Spomenici staroslovenskog jezika), Kuljbakin dopisni član Ruske akademije nauka i umetnosti, lingvista, 1941 godine sahranjen u Beogradu. Kuljbakin je napisao i značajno delo (Leksika Hilandarskih dela XI veka i Dela ćirilske pismenosti XI veka 1900 godine).
O Hilandarskim listićima se detaljno i veoma analitički bavio Georgije Georgijevski (Skopje) i objavio rad 1970 godine pod naslovom Hilendarskite livčinja. Potom je usledilo izdanje koje se bavilo Hilandarskim listićima od A.Minčeve Starobъlgarski kirilski otkъsleci. Sofiя, 1978, 24—39.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ O Manastiru Hilandar, www.hilandar.info
- ^ „Drevnie slavяnskie pamяtniki юsovogo pisьma“, I. Sreznevskiй, Sankt-Peterburg, 1868 g., str. 37-38, 187-191.
- ^ „Specimina linguae palaeoslovenicae. Obrazcы яzыka cerkovno-slavяnskogo po drevneйšim pamяtnikam glagoličeskoй i kirillovskoй pisьmennosti“, V. Яgič, Sankt-Peterburg, 1882 g., str. 64-66.
- ^ „Hilendarskie listki. Otrыvok kirillovskoй pisьmennosti XI veka“ - „Pamяtniki staroslavяnskogo яzыka“, St. Kulьbakin, tom 1, SPb., 1900 g.
- ^ „Pamяtki staroslav,nsьkoї movi X-XI vїkїv“, I. Ogїenko, Varšava, 1929 g., str. 42-44, 252-259.
- ^ „Starobъlgarski kirilski otkъsleci“,, A. Minčeva, 1978 g., str. 24-39, 94-97, 113-201.