Korisnik:Saracet/pesak
Ovaj članak je deo projekta seminarskih radova na Visokoj školi elektrotehnike i računarstva strukovnih studija u Beogradu. Datum unosa: mart—jun 2018. Ova grupa studenata uređivaće u prostoru članaka. Nemojte prebacivati članak u druge imenske prostore. Pozivamo vas da doprinesete njegovom kvalitetu i pomognete studentima pri uređivanju. |
Ilon Mask | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Ilon Riv Mask |
Datum rođenja | 28. jun 1971. g. |
Mesto rođenja | Pretorija, Južnoafrička Republika |
Obrazovanje | Queen's School of Business, The Wharton School, University of Pennsylvania School of Arts and Sciences, Pretoria Boys High School, Waterkloof House Preparatory School |
Naučni rad | |
Polje | informatika, aeronautika |
Poznat po | PayPal, Spejs eks, Tesla motors |
Potpis |
Ilon Riv Mask[1] (engl. Elon Reeve Musk; Pretorija, 28. jun 1971) je južnoafričko-američki biznismen, izumitelj i investitor.[2][3][4][5] Rođen je u Pretoriji (Južnoafrička Republika), gde je živeo do završetka srednje škole, a zatim se preselio u Kanadu sa 17 godina.[6] Mask je generalni direktor aeronautičke kompanije Spejs eks, direktor i dizajner proizvoda u kompaniji Tesla motors, i predsednik Solarnog grada (engl. SolarCity).[7][8] Osnivač je kompanije Spejs eks, i suosnivač kompanija PayPal,[9] Tesla motors[10] i Zip2.[11] Suosnivač je i generalni direktor kompanije Neuralink[12].
Osim ovih poslova, osmislio je super-brzi transportni sistem poznat pod nazivom Hyperloop.[13] Mask je izjavio da je njegova vizija da promeni svet i čovečanstvo smanjivanjem globalnog zagrevanja, korišćenjem održive energije[14] i smanjivanje rizika „ljudskog istrebljenja” kolonizacijom Marsa.[15]
U decembru 2016. bio je dvadesetprvi na Forbsovoj listi najmoćnijih ljudi sveta. U februaru 2018. njegovo neto bogatstvo procenjeno je na 20,8 milijardi američkih dolara što ga stavlja na 53. mesto Frobsove liste najbogatijih ljudi sveta.[16]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Detinjstvo[uredi | uredi izvor]
Mask je rođen 28. juna 1971. godine u Pretoriji, gradu provincije Transval u Južnoafričkoj Republici[17] kao sin kanadskog modela i nutricioniste Meje Mask i Erola Maska - južnoafričkog elektormehaničara, pilota i mornara. Ima mlađeg brata Kimbala (rođen 1972. godine) i mlađu sestru Tosku (rođena 1974. godine).[18][19][20] Nakon razvoda roditelja 1980. godine, uglavnom je živeo sa ocem u predgrađu Pretorije, kojeg je Mask izabrao dve godine kasnije, ali sada kaže da to „nije bila dobra ideja”. Kao odrasla osoba, prekinuo je sve odnose sa ocem.[21]
Tokom detinjstva bio je strastven čitalac.[22] Sa deset godina razvio je interesovanje za računare.[23] Samostalno je naučio programiranje sa 12 godina i prodao video igru, koju je nazvao Blastar, magazinu PC and Office Technology za oko 500 američkih dolara.[24][25] Verzija ove igre dostupna je na internetu.[24][26] U detinjstvu je čitao ciklus knjiga Ajzaka Asimova, Zadužbina, iz kojih je izvukao poruku da „treba pokušati svojim akcijama produžiti civilizaciju, smanjiti mogućnost dolaska mračnog doba i smanjiti dužinu trajanja mračnog doba ako ono postoji”.[21]
Mask je bio teško zlostavljan tokom detinjstva[21] i jednom je bio hospitalizovan kada ga je grupa dečaka bacila niz stepenice, a zatim tukla sve dok nije izgubio svest.[22][27]
Pohađao je osnovnu i srednju školu u Pertoriji[27] i sa osamnaest godina preselio se u Kanadu gde je dobio kanadsko državljanstvo preko svoje majke.[28][29]
Edukacija[uredi | uredi izvor]
Sa sedamnaest godina primeljen je u Univerzitet Kvins u Kingstonu, Ontario. 1992. godine prebacio se u Univerzitet Pensilvanije gde je diplomirao fiziku i ekonomiju.[22][30] Preselio se u Kaliforniju 1995. godine i tamo počeo doktorsku disertaciju iz obalsti primenjene fizike i nauke o materijalima na Univerzitetu Stanford koju je napustio dve godine kasnije da bi otpočeo svoju preduzetničku karijeru iz oblasti interneta, održivih energija i svemira.[25][31] Dobio je američko državljanstvo 2002. godine.[32][33]
Karijera[uredi | uredi izvor]
Zip2[uredi | uredi izvor]
Godine 1995. Mask i njegov brat Kimbal osnovali su softversku internet kompaniju, Zip2, od novca koji su sakupili od dobrovoljnih investitora.[21] Kompanija je napredovala i uspeli da dobiju ugovore sa časopisima Njujork tajms i Čikago tribjun.[34] Kompanija Compaq kupila je Zip2 za 307 miliona američkih dolara u gotovini i 34 miliona u berzanskim opcijama februara 1999. godine.[35] Mask je dobio 22 miliona dolara za svojih sedam procenata od prodaje.[34]
X.com i Pejpal[uredi | uredi izvor]
U martu 1999., Mask je sa 10 miliona dolara od preodaje Zip2 učestvovao u osnivanju X.com, kompanije za onlajn finansijske usluge i plaćanje putem elektronske pošte.[36][37] Godinu dana kasnije kompanija se spojila sa kompanijom Confinity,[34][38] koja je imala uslugu za prenos novca pod nazivom Pejpal. Sjedinjene kompanije usresredile su se na Pejpal usluge i 2001. godine promenili su naziv u Pejpal. Ubrazani rast kompanije bio je vođen marketinškom kampanjom gde su novi korisnici regrutovani kada bi primili novac putem usluge.[39] Mask je svrgnut sa mesta glavnog izvršnog direktora u oktobru 2002. godine (iako je ostao u odboru), zbog neslaganja sa ostalim rukovodstvom kompanije, posebno zbog njegove želje da premesti Pejpal usluge sa Juniks bazirane infrastrukture na Majkrosoft Vindous.[40] U oktobru 2002. godine, Pejpal je kupljen od strane Ibej-a za 1,5 milijardi dolara, od kojih je Mask dobio 165 miliona.[41] Pre prodaje, Mask je posedovao 11,7% deonica Pejpala.[42]
Spejs eks[uredi | uredi izvor]
Sa 100 miliona dolara svog bogatstva,[43] Mask je osnovao Space Exploration Technologies ili Spejs eks u maju 2002. godine.[44] Mask je glavni izvršni direktor i glavni tehnološki direktor preduzeća, sa sedištem u Kaliforniji. Spejs eks razvija i proizvodi svemirske rakete sa naglaskom na unapređivanje stanja raketne tehnologije. Kompanijine prve dve lansirane rakete su Falkon 1 i Falkon 9 (po svemirskom brodu „Millenium Falcon” iz filma Zvezdani ratovi), a prva letelica je Dragon (referenca iz animiranog filma „Puff the Magic Dragon”).[45] Za sedam godina, komapnija je dizajnirala seriju Falkon raketa-nosača i Dragon višenamensku letelicu. U septembru 2008. godine, Falkon 1 raketa postala je prva privatno finansirana letelica koja je postavila satelit u Zemljinu orbitu.[22] 25. maja 2012. godine, Dragon letelica se spojila sa Međunarodnom svemirskom stanicom (MSS) , tako je Spejs eks postala prva trgovninska kompanija koja je lansirala i spojila letelicu sa Međunarodnom svemirskom stanicom.[46]
Godine 2006., Spejs eks je dobio ugovor sa NASA-om za nastavak razvoja i ispitivanja Falkon raketa-nosača i Dragon letelice za prevoz tereta na Međunarodnu svemirsku stanicu.[47][48] Usledio je ugovor sa NASA-om od 1,6 milijardi dolara 23. decembra 2008. godine za dvanaest letova Falkon 9 raketa i Dragon letelice, čime je zamenjen američki spejs-šatl koji je povučen iz upotrebe 2011. godine.[49] Transport astronauta na MSS trenutno obavlja Sojuz, ali Spejs eks je jedna od dve komanije koja ima ugovor sa NASA-om kao deo Commercial Crew Development programa, koji ima za cilj da razvije mogućnost transoporta američkih astronauta do 2018. godine.[50] U decembru 2015. godine, Spejs eks je uspešno sleteo prvu fazu Falkon rakete nazad na lansirnu rampu. To je bio prvi put u istoriji da je takav poduhvat postignut sa orbitalnom raketom i predstavlja značajan korak ka ponovnoj upotrebi raketa snižavajući troškove pristupa svemiru.[51]
Dana 6. februara 2018. godine, Spejs eks je uspešno lansirao Falkon Hevi, četvrtu po redu raketu sa najvećim kapacitetom ikada napravljenu (posle Saturn V, Energija i N1) i najmoćniju raketu koja je u funkciji od 2018. godine. Na inauguralnoj misiji raketa je nosila Maskov elektronski sportski automobil Tesla rodster kao probni teret.[52]
Maskov cilj je da smanji cenu putovanja u svemir za faktor 10.[53] U intervjuu 2011. godine, rekao je da se nada da će poslati ljude na površinu Marsa za 10 do 20 godina.[54] U biografiji koju je napisao Ešli Vens, Mask je rekao da želi da uspostavi koloniju na Marsu do 2040. godine sa populacijom od 80 hiljada[23], a da zbog nedostatka kiseonika u Marsovoj atmosferi sva transportna sredstva treba da budu električna.[55] Mask je izjavio u junu 2016. godine da će prvi let bez posade Marsovog kolonijalnog transportera biti 2022. godine, a pri let sa posadom 2024. godine.[56] U septembru 2016. godine, Mask je otkrio detalje svog Međuplanetarnog transportnog sistema.[57]
Tesla motors[uredi | uredi izvor]
Februara 2004. godine, Mask je invenstirao u kompaniju Tesla i pridružio se upravnom odboru kao njegov predsednik.[58] Mask je imao aktivnu ulogu u kompaniji i detaljno je nadgledao dizajn Rodster vozila, ali nije bio dobro uključen u svakodnevno poslovanje.[59] Nakon finansijske krize 2008. godine,[60] Mask preuzima rukovodstvo nad kompanijom kao generalni izvršni direktor i arhitekta proizvoda, pozicije koje drži i danas.
Kompanija je prvo konstruisala električni sportski automobil, Tesla Rodster, 2008. godine i prodala oko 2500 hiljade vozila u 31 zemalja. Kompanija je počela isporuku Modela S sedana sa četvoro vrata 22. juna 2012. godine. Zatim je predstavljen treći proizvod, Model iks, koji je bio usmeren ka SUV tržištu u februaru 2012. godine. Lansiranje Modela iks ipak je odloženo za septembar 2015. godine.[61][62][63] Osim sopstvenih automobila, Tesla prodaje električne pogonske sklopove Daimler-u za Smart EV, Mercedesu B-klase na električni pogon i Mercedesu A-klase kao i Tojoti za RAV4 EV. Mask je uspeo da dovede obe kompanije kao dugoročne investitore u Tesla kompaniju.[64]
Mask je favorizovao proizvodnju kompaktnog Tesla modela u vrednosti od 30 hiljada američkih dolara i proizvodnju i prodaju komponenata električnih pogonskih sklopova tako da drugi proizvođači automobila mogu proizvoditi električna vozila po povoljnim cenama bez potrebe da proizvode sopstvene pogonske sklopove. To je dovelo do proizvodnje Modela 3 koji ima planiranu osnovnu cenu od 35 hiljada dolara.[58]
SolarCity[uredi | uredi izvor]
Mask je obezbedio osnovni koncept i finansijski kapital za SolarCity koji su 2006. godine suosnovali njegovi rođaci Lindon i Piter Riv.[65][66] Do 2016. godine kompanija je bila drugi najveći snabdevač solarnih sistema u Sjedinjenim Američkim Državama.[67] Kompaniju je kupio Tesla motors 2016. godine i trenutno je u potpunosti u njegovom vlasništvu.[68][69][70] Osnovni motiv za osnivanje SolarCity i Tesla motors bila je pomoć u borbi protiv globalnog zagrevanja.[71]
Hajperlup[uredi | uredi izvor]
Dana 12. avgusta 2013. godine, Mask je predstavio koncept za sistem brzog transporta koji uključuje cevi sa smanjenim pritiskom u kojima kapsule lebde na tankom sloju vazduha koje pokreću linearni indukcioni motor i kompresori.[72] Istaknuta je i fiktivna ruta gde bi ovakav transportni sistem mogao da bude izgrađen: između Los Anđelesa i zalivaske oblasti San Franciska.[73]
Mask je dodelio desetak inženjera iz Tesle i Spejs iksa koji su devet meseci radili, uspostavljajući koncepijske osnove i kreiranje dizajna za transportni sistem.[74][75] Rani dizajn sistema objavljen je na blogovima Tesle i Spejs iksa.[76][77][78] Maskov predlog, ukoliko je tehnološki izvodljiv po ceni koju je naveo, bi učinio Hajperlup jeftinijim od bilo kog drugog načina transporta na velikim razdaljinama. Preliminarne procene troškova za ovu LA-SF predloženu rutu su 6 milijardi dolara - premda su analitičari za transport iskazali sumnju da bi se sistem mogao izgraditi u okviru tog budžeta.[79]
Neki stručnjaci su skeptični, rekavši da predlozi ignorišu troškove i rizike razvoja tehnologije i da je ideja „potpuno nepraktična”. Takođe su izložene tvrdnje da je sistem previše podložan poremećajima zbog prekida napajanja ili terorističkih napada kako bi se smatrao pouzdanim.[80]
OpenAI[uredi | uredi izvor]
U decembru 2015. godine, Mask je najavio otvaranje OpenAI, neprofitne kompanije za istraživanje veštačke inteligencije. Kompanija ima za cilj razvoj veštačke inteligencije na način koji je bezbedan i koristan za čovečanstvo.[81]
Omogućavajući da veštačka inteligencija bude dostupna za sve, OpenAI želi da „neutrališe velike korporacije koje mogu dobiti preveliku moć posedujući super-inteligentne sisteme posvećene profitu, kako i vlade koje mogu da koriste veštačku inteligenciju da steknu moć i da čak potlače svoje građane”.[82] Mask je rekao da želi da izbegne koncentraciju moći.[21] 2018. godine napustio je odbor OpenAI da bi izbegao „potencijalni budući sukob” sa ulogom izvršnog direktora Tesle.[83]
Neuralink[uredi | uredi izvor]
Godine 2016., Mask je suosnovao Neuralink, kompaniju za neurotehnologiju, koja ima za cilj da integriše ljudski mozak sa veštačkom inteligencijom. Kompanija, koja je u ranoj fazi, je koncentrisana na stvaranje uređaja koji mogu da budu implementirani u ljudski mozak, sa svrhom da poveže ljude sa softverom i da se održava korak sa napretkom veštačke inteligencije. Ova poboljšanja bi mogla da unaprede memoriju ili da omoguće direktnije povezivanje sa računarskim uređajima.[84] Mask vidi Neuralink i OpenAI kao povezane komapnije: „OpenAI je neprofitna kompanija posvećena smanjenju opasnosti od veštačke inteligencije, dok Neuralink radi na načinima da usadi tehnologiju u naš mozak i tako napravi interfejs mozak-računar. ... Neuralink dozvoljava našem mozgu da održava korak u trci inteligencije. Mašine ne mogu da nas nadmudre ako imamo sve što one imaju plus sve što imamo mi. Barem ako pretpostavite da je ono što mi imamo zapravo prednost”.[21]
Politički stavovi[uredi | uredi izvor]
Mask je sebe opisao kao „polu demokrata, polu republikanac”.[85] U decembru 2016. godine postao je član dve tadašnje savetodavne komisije novoizabranog predsednika Donalda Trampa,[86][87][88][89][90] ali je podneo ostavku iz obe kao znak protesta zbog odluke američkog predsednika da povuče SAD iz Pariskog sporazuma o klimatskim promenama.[91][92] Podstaknut nastankom samoupravljujućih automobila i veštačke inteligencije, Mask je izrazio podršku univerzalnom osnovnom dohotku.[93]
Pre izbora Donalda Trampa za predsednika Sjedinjenih Država, Mask je kritikovao kandidata.[94] Nakon Trampove inauguracija Mask je izrazio odobrenje izbora predsednika da postavi Reksa Tilersona na poziciju državnog sekretara i prihvatio poziv da se pojavi na komisiji koja savetuje predsednika. Povodom saradnje sa Trampom naknadno je komentarisao da „što više glasova razuma predsednik čuje, to bolje”.[95]
Lični život[uredi | uredi izvor]
Filantropske aktivnosti[uredi | uredi izvor]
Maske je predsednik Fondacije Mask, koja usresređuje svoje filatropske napore ka snabdevanju područija katastrofa solarnom energijom. U julu 2011. godine, Fondacija Mask je donirala 250.000 američkih dolara za projekt solarne energije u Somi (Japan), gradu koji je nedavno opustošio cunami.[96] U julu 2014. godine, Maska su karikaturista Metju Inman i Vilijam Terbo, unuk Nikole Tesle, pitali da donira 8 miliona američkih dolara za konstrukciju Naučnog Centra Tesla u Vordenklifu.[97] Na kraju, Mask se složio da donira 1 milion za projekat i dodatno se obavezao da izgradi Tesla Superpunjač na parkingu ispred muzeja.[98] Mask je donirao 10 miliona američkih dolara institutu Budućnost života u januaru 2015. godine kako bi vodio globalni istraživački program koji ima za cilj da održi veštačku inteligenciju korisnom za čovečanstvo.[99][100][101]
Od marta 2015. godine, Musk je poverenik Fondacije X Prize[102] i potpisnik kapanje The Giving Pledge[103].
Porodica[uredi | uredi izvor]
Mask je upoznao svoju prvu ženu, kanadsku književnicu Džastinu Mask, dok su oboje studirali na Univerzitetu Kvins u Ontariju. Venčali su se 2000. godine, a razveli 2008. godine.[104] Njihov prvi sin, Nevada Aleksandar Mask, umro je od sindroma iznenadne smrti odojčeda kada je imao 10 nedelja.[105] Kasnije su putem vantelesne oplodnje dobili pet sinova[106]- blizance 2004. godine i trojke 2006. godine. Mask i Džastina dele starateljstvo nad svom petoricom sinova.[107]
Godine 2008. Mask je otpočeo vezu sa engleskom glumicom Talulom Rajli sa kojom se venčao 2010. godine. Par se razišao 2012. godine[108][20], a 2013. su se ponovo venčali. Mask je popunio papire za drugi razvod u decembru 2014. godine, međutim, zahtev je povučen.[109] Mediji su obajvili u martu 2016. godine da je razvodni postupak ponovo u toku, ali je ovoga puta Rajlijeva podnela papire za razvod od Maska.[110] Razvod je završen krajem 2016. godine.[111]
Mask je otpočeo vezu sa američkom glumicom Amber Herd 2016. godine, ali su se rastali godinu dana kasnije.[112] 7. maja 2017. godine Mask i kanadska umetnica Grajms otkrili su da su otpočeli vezu.[113]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Elon Reeve Musk profile at”. Businessweek.com.
- ^ „Profile”. inventors.about.com.
- ^ „Profile”. forbes.com.
- ^ „[1]”. wsj.com.
- ^ „Profile”. businessinsider.com.
- ^ Davis, Johnny (4. 8. 2007). „One more giant leap”. The Daily Telegraph.
- ^ „The World's Billionaires”. Forbes.
- ^ „Management Team at SolarCity”. solarcity.com.
- ^ „History”. PayPal.
- ^ „A brief history of Tesla”. Tech Crunch. 2013.
- ^ „#162 - Elon Musk”. Forbes. 2014.
- ^ Winkler, Rolfe (27. 3. 2017). „Elon Musk Launches Neuralink to Connect Brains With Computers”.
- ^ „Elon Musk Explains the Hyperloop, the Solar-Powered High-Speed Future of Inter-City Transportation”.
- ^ „Youtube Video - Elon Musk: The mind behind Tesla, SpaceX, SolarCity”.
- ^ Andersen, Ross (30. 9. 2014). „Elon Musk puts his case for a multi-planet civilisation”. Aeon.
- ^ „The World's Billionaires”. Forbes.
- ^ „"Elon Musk (South African entrepreneur)"”. Britannica Online Encyclopedia. Pristupljeno 23. 12. 2012.
- ^ Friend, Tad (2009). „Plugged In”. The New Yorker 85 (23–30): 53. Pristupljeno 23. 12. 2012.
- ^ Masia, Seth (maj 2011). „A Family Leads to the Installer Universe”. Solar Today. Pristupljeno 23. 12. 2012.
- ^ a b Elliott, Hannah (3. 3. 2012). „At Home With Elon Musk: The (Soon-to-Be) Bachelor Billionaire”. Forbes. Pristupljeno 12. 8. 2013.
- ^ a b v g d đ Strauss, Neil (15. 11. 2017). „Elon Musk: The Architect of Tomorrow”. Rolling Stone. Pristupljeno 15. 11. 2017.
- ^ a b v g Vance, Ashlee (2015). Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future. ISBN 978-0062301239.
- ^ a b Haski, Pierre (28. 5. 2015). „Elon Musk (Tesla, SpaceX): génie ou prédateur de la Silicon Valley?”. rue89.nouvelobs.com. (na jeziku: francuski).
- ^ a b „Play the PC game Elon Musk wrote as a pre-teen”.
- ^ a b Belfiore, Michael (2007). „Chapter 7: Orbit on a Shoestring”. Rocketeers. Harper Collins. str. 166—95. ISBN 978-0-06-114902-3.
- ^ „Blastar for HTML5”. blastar-1984.appspot.com. Pristupljeno 4. 11. 2015.
- ^ a b Etheridge, Jenna (23. 7. 2017). „Bryanston High School saddened by Elon Musk bullying”. news24.com.
- ^ Davis, Johnny (4. 8. 2007). „One more giant leap”. The Daily Telegraph. London. Pristupljeno 1. 11. 2013.
- ^ Diggelen, Alison van (7. 2. 2013). „Iron Man, Growing up in South Africa”. Fresh Dialogues. Pristupljeno 1. 11. 2013. „I actually filled out the forms for her and got her a Canadian passport, and me too. Within three weeks of getting my Canadian passport, I was in Canada.”
- ^ Keats, Robin (2013). „Rocket man”. Queen's University. Pristupljeno 4. 5. 2015.
- ^ „Inspirations with Elon Musk”. OnInnovation. Pristupljeno 24. 6. 2010.
- ^ Junod, Tom (15. 11. 2012). „Triumph of His Will”. Esquire. Pristupljeno 1. 11. 2013.
- ^ Clark, Steve (27. 9. 2014). „SpaceX chief: Commercial launch sites necessary step to Mars”. Brownsville Herald. Pristupljeno 30. 9. 2014.
- ^ a b v „Elon Musk Biography”. Advameg. 23. 8. 2005.
- ^ Junnarkar, Sandeep (16. 2. 1999). „Compaq buys Zip2”. CNET.
- ^ Friedman, Josh (22. 4. 2003). „Entrepreneur Tries His Midas Touch in Space”. Los Angeles Times.
- ^ David, Kidder; Hoffman, Reid (2013). The Startup Playbook: Secrets of the Fastest Growing Start-Ups from the founding Entrepreneurs. San Francisco, CA: Chronicle Books. str. 2224—228. ISBN 978-1452105048.
- ^ Erik, Jackson (2004). The PayPal Wars. Los Angeles, CA: World Ahead Publishing. str. 40, 69, 130, 163.
- ^ Musk, Elon (8. 10. 2003). „Success Through Viral Marketing: PayPal”. Entrepreneurial Thought Leaders Lecture.
- ^ „The PayPal Mafia”. Fortune. Pristupljeno 4. 7. 2015.
- ^ „SEC 10-K” (PDF). eBay. 31. 12. 2002.
- ^ „SEC 10-K”. Paypal. 31. 12. 2001.
- ^ Wayne, Leslie (5. 2. 2006). „A Bold Plan to Go Where Men Have Gone Before”. The New York Times. Pristupljeno 16. 2. 2015.
- ^ „California Business Search (C2414622 - Space Exploration Technologies Corp)”.
- ^ „SpaceX”.
- ^ Harwood, William (31. 5. 2012). „SpaceX Dragon returns to Earth, ends historic trip”. CBS News. Pristupljeno 3. 8. 2013.
- ^ „COTS 2006 Demo Competition”. NASA. Pristupljeno 26. 8. 2014.
- ^ „Commercial Orbital Transportation Services Demonstrations” (PDF). 18. 1. 2016. Pristupljeno 26. 8. 2014.
- ^ „NASA Awards Space Station Commercial Resupply Services Contracts”. nasa.gov. NASA. 23. 12. 2008. Pristupljeno 30. 6. 2016.
- ^ „Boeing And SpaceX Win Billion in NASA Contracts”. NPR.org. National Public Radio. Pristupljeno 30. 6. 2016.
- ^ „SpaceX rocket in historic upright landing”. BBC News. Pristupljeno 30. 6. 2016.
- ^ Gebhardt, Chris. „Falcon Heavy success paves the way for open access to space beyond Earth – NASASpaceFlight.com”. NASASpaceFlight.com. Pristupljeno 19. 2. 2018.
- ^ „Space Exploration Technologies Corporation Press Release”. SpaceX. Pristupljeno 15. 12. 2012.
- ^ „Elon Musk: I'll Put a Man on Mars in 10 Years”. Market Watch. New York. 22. 4. 2011. Pristupljeno 1. 12. 2011.
- ^ „Elon Musk speaks at the Hyperloop Pod Award Ceremony (2016.1.30)”. 31. 1. 2016. Pristupljeno 21. 2. 2016.
- ^ Davenport, Christian (13. 6. 2016). „Elon Musk provides new details on his 'mind blowing' mission to Mars”. Washington Post. Pristupljeno 14. 6. 2016.
- ^ Chang, Kenneth (27. 9. 2016). „Elon Musk’s Plan: Get Humans to Mars, and Beyond”. New York Times. Pristupljeno 27. 9. 2016.
- ^ a b Musk, Elon (2. 8. 2006). „The Secret Tesla Motors Master Plan (just between you and me) No. 124”. Tesla Motors. Pristupljeno 3. 10. 2010.
- ^ Musk, Elon. „CEO Elon Musk”. Tesla Motors. Pristupljeno 20. 10. 2010.
- ^ Morrison, Chris (15. 10. 2008). „Musk steps in as CEO”. The New York Times.
- ^ Ruddick, Graham. „Tesla's Model X electric car spreads falcon wings at US launch”. the Guardian. Pristupljeno 4. 11. 2015.
- ^ „Tesla Model X: Not a model launch”. Fortune. Pristupljeno 4. 11. 2015.
- ^ „Model X”. Tesla Motors. Pristupljeno 29. 10. 2012.
- ^ Muller, Joann (1. 6. 2013). „What Do Toyota And Mercedes See in Tesla? A Bit of Themselves”. Forbes.com.
- ^ „Management Team”. SolarCity.
- ^ Kanellos, Michael (15. 2. 2008). „Newsmaker: Elon Musk on rockets, sports cars, and solar power”. CNET.
- ^ „2013 Top 250 Solar Contractors”. Solar Power World. Pristupljeno 13. 9. 2013.
- ^ „Tesla’s Acquisition of SolarCity Receives Shareholder Approval”. Pristupljeno 17. 11. 2016.
- ^ „Early Christmas Present For Elon Musk As Shareholders Bless Tesla-SolarCity Merger”. Forbes. 17. 11. 2016. Pristupljeno 22. 11. 2016.
- ^ „Tesla - Current Report”. ir.tesla.com.
- ^ „The unveiling of the Tesla Motors Electric Car”. Autoblog. Pristupljeno 26. 7. 2006.
- ^ „Beyond the hype of Hyperloop: An analysis of Elon Musk's proposed transit system”. Gizmag.com. 22. 8. 2013. Pristupljeno 23. 8. 2013.
- ^ Vance, Ashlee. „Revealed: Elon Musk Explains the Hyperloop, the Solar-Powered High-Speed Future of Inter-City Transportation”. Bloomberg BusinessWeek. Pristupljeno 17. 4. 2016.
- ^ „Hyperloop Update: Elon Musk Will Start Developing It Himself”. Forbes.com. Pristupljeno 22. 3. 2016.
- ^ „Musk announces plans to build Hyperloop demonstrator”. gizmag.com. Pristupljeno 4. 11. 2015.
- ^ Musk, Elon (12. 8. 2013). „Hyperloop Alpha” (PDF). SpaceX. Pristupljeno 13. 8. 2013.
- ^ Musk, Elon (12. 8. 2013). „Hyperloop”. Tesla. Pristupljeno 13. 8. 2013.
- ^ „Hyperloop Designed for Quick, Convenient Commute”. ABC News. 9. 3. 2013. Pristupljeno 15. 8. 2013.
- ^ „Hyperloop”. SpaceX. Pristupljeno 13. 8. 2013.
- ^ Bilton, Nick (15. 8. 2013). „Could the Hyperloop Really Cost $6 Billion? Critics Say No”. The New York Times.
- ^ Markoff, John (11. 12. 2015). „Artificial-Intelligence Research Center Is Founded by Silicon Valley Investors”. The New York Times. Pristupljeno 15. 12. 2015.
- ^ Levy, Steven (11. 12. 2015). „How Elon Musk and Y Combinator Plan to Stop Computers From Taking Over”. Medium/Backchannel.
- ^ „Elon Musk, who has sounded the alarm on AI, leaves the organization he co-founded to make it safer”. CNBC. 21. 2. 2018. Pristupljeno 28. 2. 2018.
- ^ „Elon Musk launches Neuralink, a venture to merge the human brain with AI”. The Verge. 27. 3. 2017. Pristupljeno 10. 4. 2017.
- ^ „Elon Musk: The Way Of The Future”. YouTube. Pristupljeno 4. 11. 2015.
- ^ Team, The Transition (14. 12. 2016). „President-Elect Trump Announces Additional Members of President's Strategic and Policy Forum”. Pristupljeno 20. 12. 2016.
- ^ „Elon Musk and the chief executive of Uber are now advising Donald Trump”. Pristupljeno 20. 12. 2016.
- ^ „Donald Trump Adds Elon Musk, Travis Kalanick, and Indra Nooyi to His Team of Advisers”. 14. 12. 2016. Pristupljeno 20. 12. 2016.
- ^ OConnell, Justin (23. 12. 2016). „Elon Musk, Appointed to Trump's Team of Advisories, Thinks Bitcoin Is a "Good Thing" - CryptoCoinsNews”. CryptoCoinsNews. Pristupljeno 16. 4. 2017.
- ^ „Elon Musk just got more involved with Trump's administration”. businessinsider.com. Pristupljeno 29. 1. 2017.
- ^ „US quits Paris climate pact: Reaction from around the world following the US president's decision on the Paris accord”. Pristupljeno 1. 6. 2017.
- ^ „Elon Musk announcing departing presidential councils on Twitter”. Pristupljeno 1. 6. 2017.
- ^ Strange, Adario (5. 11. 2016). „Elon Musk thinks universal income is answer to automation taking human jobs”. mashable.com. Pristupljeno 6. 2. 2017.
- ^ „Elon Musk on Trump presidency: 'I don't think he's the right guy'”. businessinsider.in. Pristupljeno 21. 3. 2017.
- ^ Lee, Dave (26. 1. 2017). „Elon Musk: I'm Trump's voice of reason”. BBC News. Pristupljeno 29. 1. 2017.
- ^ „Elon Musk Donates Solar Power Project to Soma City in Fukushima Prefecture, Japan”. BusinessWire.com. Pristupljeno 27. 4. 2014.
- ^ „What it's like to own a Tesla Model S – Part 2 – The Oatmeal”. theoatmeal.com.
- ^ Kumparak, Greg. „Elon Musk Donates Million to the Oatmeal's Nikola Tesla Museum”. TechCrunch. AOL. Pristupljeno 14. 11. 2015.
- ^ „Elon Musk donates M to keep AI beneficial”. Future of Life Institute. 2015. Pristupljeno 20. 1. 2015.
- ^ „Elon Musk Donates M To Make Sure AI Doesn't Go The Way of Skynet”. Mashable. 2015. Pristupljeno 21. 6. 2015.
- ^ Kosoff, Maya (15. 1. 2015). „Elon Musk Is Donating $10 Million To Keep Killer Robots From Taking Over The World”. Business Insider. Pristupljeno 15. 12. 2015.
- ^ „Elon Musk”. XPRIZE. Pristupljeno 19. 4. 2015.
- ^ Kroll, Luisa (19. 4. 2015). „The Giving Pledge Signs On 12 More Wealthy Americans Including Tesla's Elon Musk And Home Depot's Arthur Blank”. Forbes.
- ^ Durand Streisand, Elizabeth. „A Look at Elon Musk's Rocky Romantic History”. Yahoo. Pristupljeno 29. 5. 2017.
- ^ Junod, Justine (14. 11. 2012). „Elon Musk: Triumph of His Will”. Esquire. Pristupljeno 28. 11. 2012.
- ^ „Justine Musk | TEDxUIUC”. 1. 6. 2017.
- ^ Elliott, Hannah. „Elon Musk – In Photos: Forbes Life Elon Musk”. Forbes. Pristupljeno 4. 11. 2015.
- ^ Lai, Jennifer (19. 1. 2012). „Elon Musk Divorce: Announces Split From Talulah Riley On Twitter”. The Huffington Post. Pristupljeno 23. 7. 2013.
- ^ „Elon Musk withdraws Talulah Riley divorce papers after being spotted at Allen & Company conference”. Mail Online. 5. 8. 2015.
- ^ „Billionaire Elon Musk's wife files for divorce”. Mashable.com. 21. 3. 2016.
- ^ Kimble, Lindsay (18. 11. 2016). „Elon Musk and Talulah Riley Are Divorced for a Second Time”. People. Pristupljeno 24. 8. 2017.
- ^ Ross, Martha (6. 8. 2017). „Tesla CEO Elon Musk breaks up with Amber Heard, report says”. The Mercury News. Pristupljeno 24. 8. 2017.
- ^ „Grimes is dating Elon Musk”. Consequence of Sound. 7. 5. 2018. Pristupljeno 8. 5. 2018.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Kidder, David; Hoffman, Reid (2013). The Startup Playbook: Secrets of the Fastest Growing Start-Ups from the founding Entrepreneurs. San Francisco, CA: Chronicle Books. str. 2224—228.
- Vance, Ashlee. Elon Musk: How the Billionaire CEO of SpaceX and Tesla is Shaping our Future. . Virgin Books. 2015. ISBN 9780753555620.. Afterthoughts by Ashlee Vance
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Musk Foundation website
- Viral Marketing, MBAs and pesky governments
- Statement of Elon Musk at House Space and Aeronautical Subcommittee Hearings on the Future Market for Commercial Space
- Carlson, Nicholas (19. 2. 2008). „Elon Musk's Tesla caught on video smoking Scoble and Calacanis”. Valleywag. Pristupljeno 27. 4. 2014.
- Chafkin, Max (decembar 2007). „Entrepreneur of the Year: Elon Musk”. Inc. Magazine.
- Bailey, Brandon. „Elon Musk: Will his Silicon Valley story have a Hollywood ending?”. San Jose Mercury News. Pristupljeno 27. 4. 2014.
- Elon Musk Profiled, Bloomberg Risk Takers (45 minuta) - isti video na Jutjubu