Косово и Метохија : стари путописи
Kosovo i Metohija : stari putopisi | |
---|---|
![]() Korice knjige Kosovo i Metohija : stari putopisi, 2021. godina | |
Nastanak i sadržaj | |
Zemlja | Srbija |
Jezik | srpski |
Žanr / vrsta dela | stručna monografija |
Izdavanje | |
Datum | 2021. |
Broj stranica | 326 |
Klasifikacija | |
ISBN ? | 978-86-80938-097 |
Kosovo i Metohija : stari putopisi je stručna monografija za koju je predgovor, komentare i izbor uradila Ana Stišović Milovanović, objavljena 2021. godine u izdanju Društva Raška škola iz Beograda.[1]
O knjizi[uredi | uredi izvor]
Izdavanje knjige Kosovo i Metohija : stari putopisi pomogli su Ministarstvo kulture Srbije i Sekretarijat za kulguru grada Beograda.[2]
Knjiga je zbir izabranih putopisa među kojima su jedan vladar, diplomate, konzularni savetnici ili sekretari ambasada, pisci i pesnici, sveštena lica, istoriografi, geografi, učitelji, vojnici, ali i svetski putnici bez specifičnog zanimanja. Prvi zapis srpskog autora je iz 15. veka despota Stefana Lazarevića (1377-1427), prvi zapis evropskog putopisca iz 16. veka Feliksa Petančića (1455-posle 1517), a poslednji je iz prve polovine 20. veka Veljka Petrovića (1884-1967) i Rebeke Vest (1892-1983).[3]
U knjizi su srpski putopisi osim spomenutih i putopisi monaha Gideona Jurišića (1809-1872), mitropolita prizrenskog Isaije Dimitrijevića-Tucaka (ne zna se godina rođenja ni smrti), pravnika Miloša Milojevića (1840-1897), bogoslova Zarije Popovića (1856-1934), profesora na Liceju Pante Srećkovića (1834-1903), pisca, astronoma, istoričara Simeona Gopčevića (1855-1928), monaha, pesnika, publiciste, prosvetitelja i dobrovoljca iz oba Srpsko-turska rata Milojka Veselinovića (1850-1913), generalnog konzula u Solunu, Bitolju, Skoplju i Prištini, narodnog poslanika Todora P. Stankovića (1852-1925), etnografa, pripovedača i diplomate Ivana Ivanića (1867-1935), učitelja i književnika Janićija Popovića (1883-1951), narodnog poslanika, pisca, profesora Grigorija Božovića (1880-1945), pesnika, romansijera, putopisca, slikara i diplomate Rastka Petrovića (1898-1949), književnika Branislava Nušića (1864-1938), pesnika i diplomate Milana Rakića (1876-1938) i književnika, novinara, advokata i akademika Dragiše Vasića (1885-1945).[4]
Od stranih putoisaca tu su pravnik i diplomata Filip Difren-Kane (1551-1610), nemački diplomata i putopisac Benedikt Kuripešić (1491-1531), pesnik Žan Palern Forezjen (1557-1592), biskup Marin Bici (1570-1624), otomanski putopisac Evlija Čelebija (1611-1682), lekar Edvard Braun (1642-1708), diplomata Ig Pukvil, potomak ugledne dubrovačke porodice, trgovački službenik Republike Marin Kabužić (1672-1740), filolog i dilomata Johan Georg Han (1811-1869), književnica Meri Edit Daram (1863-1944), lekar Ami Bue (1794-1879), istoričar Ivan Stepanovič Jastrebov (1839-1894), slavista Aleksandar Giljferding (1831-1872), putopisac Georgina Mjuir Mekenzi (1833-1874).[4]
Sadržaj[uredi | uredi izvor]
Izvod iz sadržaja:[4]
- Srpski putopisi
- Despot Stefan Lazarević: Natpis na mramornom stubu na Kosovu (XV vek)
- Isajia (Dimitrijević–Tucak): Stanje crkava u prizrenskom kraju (1731)
- Gedeon Josif Jurišić: Dečanski prvenac (1852)
- Miloš Milojević: Putopis dela prave stare Srbije (1871)
- Zarija R. Popović: Pred Kosovom (1878)
- Panta Srećković: Putničke beleške
- Simeon Gopčević: Stara Srbija i Makedonija (1890)
- Milojko Veselinović: Pogled kroz Kosovo (1895)
- Todor P. Stanković: Putne beleške po Staroj Srbiji (1871–1898)
- Branislav Nušić: Kosovo – opis zemlje i naroda i Sa Kosova na sinje more (1903)
- Ivan Ivanić: Iz putnih beležaka (1903)
- Grigorije Božović: Putopisi (1908-1940)
- Milan Rakić: Konzulska pisma (1905–1911)
- Dragiša Vasić: Dva meseca u jugoslovenskom Sibiru (1919)
- Rastko Petrović: Sveta seljanka na Kosovu (1924)
- Janićije Popović: Gračanica (1927)
- Veljko Petrović: Vremena i događaji (1932)
Strani putopisi
- Feliks Petančić: Knjižica o putovima prema Turskoj (1502)
- Benedikt Kuripešić: Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju (1530)
- Filip Difren-Kane: Putovanje na Istok od Filipa Difren–Kanea (1573)
- Žan Palern Forezjen: Putovanja po stranim zemljama G. Žana Palerna Forezjena, sekretara Fransoe de Valoa ......Lion 1606 (1582)
- Marin Bici: Iskušenja na putu po crnogorskom primorju i Albaniji i Srbiji (1610)
- Evlija Čelebija: Putopisi (1660)
- Edvard Braun: Kratak izveštaj o nekim putovanjima po Ugarskoj, Srbiji, Bugarskoj, Makedoniji, Tesaliji, Austriji, Štajerskoj, Koruškoj, Kranjskoj i Furlaniji (1673)
- Marin Kabužić (Kaboga): Zapisci plemenitoga gospara Marina Marojice Kaboge, izvanrednoga poslanika republike Dubrovačke na Carigradskom dvoru (1706–1707)
- Ig Pukvil: Iz puta u Grčku Fransoa Pukvila (1807)
- Ami Bue: Zbirka maršruta kroz evropsku Tursku (1836–1838)
- Aleksandar Giljferding: Putovanje po Hercegovini, Bosni i Staroj Srbiji (1859)
- Johan Georg Han: Putovanje kroz porečinu Drina i Vardara (1867)
- Georgina Mjuir Mekenzi, Adelina Ibri: Putovanja po slovenskim oblastima Turske u Evropi (1877)
- Ivan Stepanovič Jastrebov: Stara Srbija i Albanija, zabeleške s putovanja (1904)
- Meri Edit Daram: Kroz srpske zemlje (1904)
- Rebeka Vest (Sesilija Isabel Ferfild): Crno jagnje i sivi soko (1941)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Kosovo i Metohija : stari putopisi”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 18. 6. 2024.
- ^ „Kosovo i Metohija: stari putopisi”. dereta.rs. Pristupljeno 18. 6. 2024.
- ^ „Od Itake do tamnog vilajeta – kako su putopisci doživeli Kosovo i Metohiju”. politika.rs. Pristupljeno 18. 6. 2024.
- ^ a b v Stišović Milovanović, Ana, ur. (2021). Kosovo i Metohija : stari putopisi. Beograd: Društvo Raška škola. str. 5—17. ISBN 978-86-80938-097.