Pređi na sadržaj

Krunisanje Nikolaja II i Aleksandre Fjodorovne

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Krunisanje Nikolaja II i Aleksandre Fjodorovne

Krunisanje cara Nikolaja II Aleksandroviča i carice Aleksandre Fjodorovne poslednje je krunisanje jednoc cara i njegove supruge u Ruskoj Imperiji. Ono se dogodilo u utorak 14. (26.) maja 1896. godine u Uspenskoj katedrali u Moskovskom kremlju.

Pripreme za krunisanje[uredi | uredi izvor]

Objava o krunisanju
Svečana povorka

1. (13.) januara 1896. godine objavljen je Vrhovni manifest „O predstojećem svetom krunisanju njihovih carskih veličanstava“ , prema kojem je ceremonija krunisanja trebalo da se održi u maju. Odgovornost za organizaciju ceremonije dodeljena je Ministarstvu Carskog suda, na osnovu kojeg su organizovane Komisija za krunisanje i Kronarni ured.[1]

Predloženo je da sve osobe koje učestvuju 9. maja u ceremonijalnom ulasku carskog para u Moskvu 9. maja, dođu u Moskvu najkasnije 5. maja. Svečani ulazak trebao je biti iz palate Petrovski na Peterburškoj magistrali i dalje Tverskom-Jamskom i Tverskom ulicom.[2]

Za pripremu proslave bio je odgovoran ministar carskog dvora grof Ilarion Voroncov-Daškov. Vrhovni maršal bio je grof Konstantin Palen, a vrhovni ceremonijal knez Aleksandar Dolgorukov. Dužnost glasnika obavljao je Jevgenij Pribilski, službenik Senata. Jedinica za krunisanje formirana je od 82 bataljona, 36 eskadrila, 9 četa i 28 baterija, pod komandom velikog vojvode Vladimira Aleksandroviča. Pod njegovom komandom bio je i poseban štab sa pravima Generalštaba na čelu sa general-potpukovnikom Nikolajom Bobrikovim.[3] Vladimir Aleksandrovič je stigao u Moskvu i preuzeo komandu 3. maja 1896. godine.[4]

U aprilu 1896. godine iz Sankt Peterburga u Moskvu dovezeno je preko 8.000 puda pribora za jelo, a od toga zlatnih i srebrnih setovi bilo je 1.500 puda. Kremlj je sredio 150 specijalnih telegrafskih žica za povezivanje svih ambasada.[5]

Dana 6. maja, na rođendan Nikolaja II, car i carica stigli su na železničku stanicu Smolenski u Moskvi. Dočekali su ih članovi carske porodice, velikodostojnici, carski zvaničnici i puno ljudi. Generalni guverner Moskve veliki vojvoda Sergej Aleksandrovič, ujak cara i suprug caričine sestre Elizabete Fjoodorovne dočekao je cara i caricu. Od stanice carski par je zatvorenim kočijom nastavio do palate Petrovski.[6] Priprema krunisanja, znatno je premašila prethodna.[7]

Marija Fjodorovna, majka Nikolaja II, stigla je 8. maja na železničku stanicu Smolenski gde ju je dočekao veliki broj ljudi.[8] Iste večeri, ispred palate Petrovski, carskom paru je održana serenada u izvođenju 1.200 ljudi, među kojima su bili hor Carske ruske opere, studenti konzervatorijuma i članovi ruskog horskog društva.[9]

Svečani ulazak u grad dogodio se 9. maja. Prvo je došla policijska pratnja s vodom žandara, zatim carski konvoj, niz kočija sa uglednim ljudima, konjski stražari, carski lični konvoj, kozački gardijski puk, puk Njegovog Veličanstva i tako dalje.

Na dan krunisanja liturgija i zahvalne molitve služene su u svim crkvama u Sankt Peterburgu. Prestoničke crkve nisu mogle da prime sve hodočasnike, zbog čega su se molebani služili i na trgovima u blizini određenog broja katedrala i nekih crkava.[10]

Sveto krunisanje[uredi | uredi izvor]

Krunisanje carice Aleksandre

Služba je započela u 10 sati ujutro na posebnoj podignutoj platformi postavljenoj usred katedrale. Neposredno pre početka krunisanja car je sedeo na prestolu cara Mihaila Fjodoroviča, carica Marija Feodorovna na prestolu cara Aleksija Mihajloviča Tihog, a carica Aleksandra Fjeodorovna na prestolu velikog kneza Jovana III.[11].

Ceremonijom je predsedavao mitropolit Paladijum iz Sankt Peterburga, najistaknutiji član svetog praviteljstvujuščeg sinoda, mitropolit Paladij. Na kraju liturgije car i carica su pomazani, a zatim su se pričestili svetim tajnama u oltaru. U službi liturgije, između ostalih, učestvovao je i Jovan Kronštatski.[12]

Svečanosti posle krunisanja[uredi | uredi izvor]

Posle ceremonije, istog dana, služen je kraljevski obrok u palati, kome su prisustvovali pozvani ruski podanici i strani predstavnici. Sledećeg dana, 15. maja (SAD), u 10.30 časova, održan je prijem za ambasadore. Od 11.30 do 15 časova, car i carica su prihvatili pozdrave iz deputacija, iz cele Rusije.

Ujutro 16. maja, u Kremaljskoj palati održan je prvi bal, koji je bio prvi od niza proslava i balova.[13]

Hodinska tragedija[uredi | uredi izvor]

Rano ujutro 18. maja 1896. godine, na dan „nacionalnog praznika“ došlo je do tragedije na javnoj gozbi na polju Hodinka u čast krunisanja. Prema zvaničnim podacima došlo je do stampeda u kome je 1.389 ljudi stradalo a 1.300 je ostalo sa teškim povredama. Prema nezvaničnim podacima stradalo je 4.000 ljudi.[14]

Hodinska smatrana je mračnim predznakom vladavine Nikolaja II,[15] a krajem dvadesetog veka neki su je navodili kao jedan od argumenata protiv njegove kanonizacije.[16]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The complete collection of laws of the Russian Empire
  2. ^ The highest approved ceremonial of ceremonial entry into the city of Moscow before the holy coronation of their imperial majesties, the sovereign, Emperor Nicholas Alexandrovich, the autocrat of Russia and the sovereign, Empress Alexandra Feodorovna. // "The addendum to No. 91 of the newspaper" Government Gazette "on April 24, 1896". page. 1 (a detailed description of the ceremonial entrance ceremony plan); the text is reprinted in No. 92 of the same edition along with the ceremonial of holy coronation.
  3. ^ "Government Gazette". 4 (16) May 1896, № 98, p. 3.
  4. ^ Government Gazette. 5 (17) May 1896, № 99, p. 2.
  5. ^ Preparation for coronation celebrations // "St. Petersburg Vedomosti". 24 April (6 May) 1896, № 111, p. 4.
  6. ^ "St. Petersburg Vedomosti". 8 May 1896, № 125, p. 1.
  7. ^ Moscow before the coronation // "St. Petersburg Vedomosti". 8 May 1896, № 125, p. 2.
  8. ^ Coronation days in Moscow // "St. Petersburg Vedomosti". 10 (22) May 1896, № 127, p. 1.
  9. ^ On the eve of the coronation // "St. Petersburg Vedomosti". 11 (23) May 1896, № 128, p. 1—2.
  10. ^ 14 maя v Peterburge // «Sankt-Peterburgskie vedomosti». 16 (28) maя 1896, № 132, str. 6.
  11. ^ V pamяtь svящennogo koronovaniя ih imperatorskih veličestv Nikolaя Aleksandroviča i Aleksandrы Feodorovnы. So množestvom illюstraciй lučših hudožnikov. — SPb.: Knigoizd. German Goppe, 1896, Častь II, str. 182.
  12. ^ "Government Gazette Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. jul 2021)". 16 May 1896, No. 105, p. 6.
  13. ^ Keenan, P. (24. jun 2013). St Petersburg and the Russian Court, 1703–1761. Springer. str. 50. ISBN 978-113731160-3. Pristupljeno 4. april 2021. 
  14. ^ Pushkareva, Irina. „HODYNSKAYA CATASTROPHE”. Krugosvet. Pristupljeno 15. 10. 2018. 
  15. ^ „Crowd! History Lesson – Hodynka// Journal "National Security". Arhivirano iz originala 4. 3. 2016. g. Pristupljeno 15. 10. 2018. 
  16. ^ On the canonization of Nicholas II

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]