Pređi na sadržaj

Lado Leš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lado Leš
Lični podaci
Datum rođenja(1970-11-11)11. novembar 1970.(53 god.)
Mesto rođenjaSremska Mitrovica, SFRJ
PrebivališteNovi Sad
DržavljanstvoSrbija
Zanimanjemuzičar
Muzički rad
Žanrpop, muzika za decu

Lado Leš (Sremska Mitrovica, 11. novembar 1970) srpski je kompozitor, aranžer i muzički producent. Muzičko obrazovanje je stekao u školama „Petar Kranjčević” u Sremskoj Mitrovici i „Isidor Bajić” u Novom Sadu. Muzičku pedagogiju je diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Od 1991. do 2001. godine obavljao je poslove muzičkog producenta Radio televizije Novi Sad. Od 2004. je zaposlen u Srpskom narodnom pozorištu. Obavljao je poslove umetničkog sekretara, a potom operativnog direktora Opere. Od 2016. je Predsednik Upravnog odbora Udruženja kompozitora Vojvodine.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Kreirao je više od hiljadu muzičkih aranžmana od kojih je većina zabeležena na nosačima zvuka muzičkih festivala: Beogradsko proleće, Mesam, Zlatno zvonce, Zlatna tamburica, Sloboda, Tin, Naša radost, Zlatna pahulja, Otvoreno srce, Ta se pesma ljubav zove, Sunčane skale, Male skale, Lino fest, Zlatna pčelica, Muzički festival Budva, Đurđevdanski festival, Melodije Mostara, FeNS, Dok teče Lašva, Ezerski biseri, Zvezdički, Školjkice, Vivkovizija, Ja sam tvoj drug, Šareni vokali, Raspjevane pahuljice, Čarobna frula, Zagi fest, Razigrane note...

Bio je muzički je producent Mini-tini festa, koji se održavao u više gradova Srbije, kao i festivala Dječja mašta može svašta u Brčkom, Djeca pjevaju Semberiji u Bijeljini i Drisama festa u Zvorniku, koji su realizovani prema koncepciji Jovana Adamova, a u organizaciji Dječijeg kulturnog centra u Bijeljini. Umetnički je direktor Međunarodnog festivala muzike za decu Ta se pesma ljubav zove u Kikindi.[2]

Učestvovao je u realizaciji poslednja dva serijala emisije za decu Muzički tobogan 2007. i 2008, a izradio je i snimke na audio-disku Hitovi muzičkog tobogana[3] u izdanju PGP RTS. Autor je muzičkih aranžmana na audio-diskovima Minje Subote Kada se rodi dete[4] u izdanju Međunarodnog centra književnosti za decu Zmajeve dečje igre i Deca su ukras sveta koji je od 1998. više puta objavljen u izdanjima PGP RTS[5] i City Records[6]. Orkestrirao je kompozicije Jovana Adamova, koje su zabeležene na audio-disku Božićne i novogodišnje pesme[7], a pevao ih je Minja Subota. Kreirao je oko 240 muzičkih aranžmana na audio-diskovima u prilogu udžbenika muzičke kulture za osnovnu školu, koje je objavila izdavačka kuća Novi Logos iz Beograda.[8]

Muziku za decu komponovao je na stihove pesnika: Toda Nikoletića, Dragoslava Guzine, Saše Božovića, Ane Klepić, Vida Vicka Vukelića, Snežane Jović Vlaškalić, Vlaste Cenića, Dejana Đonovića, Zorice Despotov, Olivere Cvetić, Tatjane Pupovac...

Kao muzički producent učestvovao je u realizaciji mjuzikala Sav taj šou (2014), koji je komponovala Marina Adamov Stojadinović na tekst Olivere Inić, Eni džunior (2017) i Petar Pan (2018). Predstave su izvedene u Srpskom narodnom pozorištu u izvođenju ansambla Akademije zabave i umetnosti „O&M” i u produkciji Fondacije za razvoj kulture i stvaralaštva dece i omladine „Coolist” iz Novog Sada.

Kao aranžer i muzički producent više od tri decenije sarađuje s Dječijim horom „Zvjezdice” kojim rukovodi Ana Klepić pri Javnoj ustanovi za brigu o djeci „Dječiji savez” u Podgorici. Muzičke aranžmane je kreirao i za hor Muzičkog centra „Orfej”[9] u Novom Sadu kojim diriguje Marijana Mirković, kao i za Hor „Čuperak” u Kikindi kojim rukovodi Svetlana Milić.

Izradio je zvučne zapise Hora Sv. Stefan Dečanski, pod dirigentskom upravom Tamare Adamov Petijević, na izdanjima: Osmoglasnik - Večernje[10] Kornelija Stankovića, Srpski Božić[11], Velika sedmica[12] i Vaskrs[13]. Izradio je i zvučne zapise u okviru projekta Digitalna horska riznica[14]. Bio je zadužen za muzičku produkciju audio-diska Novosadskog duvačkog kvinteta Muzika srpskih kompozitora za duvački kvintet.[15]

Priznanja[uredi | uredi izvor]

  • Godišnja pohvala Srpskog narodnog pozorišta, Novi Sad, 2008.
  • Priznanje Međunarodnog centra književnosti za decu Zmajeve dečje igre, Novi Sad, 2008.
  • Plaketa za decenijsku saradnju i podršku razvoju festivala Ta se pesma ljubav zove, Kikinda, 2019.
  • Priznanje za umetnički doprinos razvoju stvaralaštva za decu, od Međunarodnog festivala Ljubav, naša je planeta, Užice, 2019.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Nagrada za najbolji aranžman, Festival dečje zabavne muzike Sloboda, Donji Milanovac, 1999.
  • Nagrada za najbolji aranžman, Festival Miris Mediterana, Kotor, 2001.
  • Nagrada za najbolji aranžman, Internacionalni festival dječje pjesme Dječja mašta može svašta, Brčko, 2007.
  • Apsolutni pobednik festivala predškolske pesme Zlatna pčelica, Niš, 2010.
  • Gran-pri, Internacionalni festival muzike za decu Ta se pesma ljubav zove, Kikinda, 2011.
  • Nagrada za kompoziciju, Međunarodni festival dječije pjesme Otvoreno srce, Tutin, 2013.
  • Prva nagrada za kompoziciju, Međunarodni festival zabavne muzike za decu i mlade Tin, Donji Milanovac, 2014.
  • Nagrada za najbolji aranžman, Međunarodni festival dječije pjesme Zlatna pahulja, Rožaje, 2015.
  • Nagrada za najbolji aranžman, Međunarodni festival dječje glazbe Dok teče Lašva, Novi Travnik, 2015.
  • Nagrada za najbolju glazbu, Međunarodni festival dječje glazbe Dok teče Lašva, Novi Travnik, 2017.
  • Prva nagrada za kompoziciju, Međunarodni muzički festival za decu Školjkice, Novi Sad, 2018.
  • Nagrada za najbolji aranžman, Đurđevdanski festival, Banja Luka, 2018.
  • Nagrada za najbolji aranžman, Festival dječje pjesme Naša radost, Podgorica, 2019.
  • Nagrada za najbolji aranžman, Festival dječje pjesme Lino fest, Sarajevo, 2019.
  • Prva nagrada za kompoziciju, Međunarodni festival Zlatne iskre, Varna, 2020.
  • Nagrada za najbolju kompoziciju, Dečji muzički festival Šareni vokali, Sombor, 2021.

Diskografija[uredi | uredi izvor]

Muzika za decu[uredi | uredi izvor]

  • Dečje beogradsko proleće, PGP RTS, Beograd, 1996.
  • Festival pesme za decu Zlatno zvonce, Kulturno prosvetna zajednica, Novi Sad, 1996, 1999.
  • Deca su ukras sveta, Minja Subota, PGP RTS, Beograd, 1998.
  • Festival dječje pjesme Naša radost, JU Dječiji savez, Podgorica, 2001-2020.
  • Festival muzike za djecu Zlatna staza, Centar za kulturu Rožaje, 2001-2006.
  • Deca su ukras sveta, Minja Subota i dečiji hor Čarolija, City Records, Beograd, 2002.
  • Festival muzike za djecu Zlatna pahulja, Centar za kulturu, Rožaje, 2002-2021.
  • Festival Djeca pjevaju Semberiji, Dječiji kulturni centar, Bijeljina, 2005-2009.
  • Festival pjesme za djecu Dječja mašta može svašta, Dječiji kulturni centar, Bijeljina, 2006-2011.
  • Hitovi muzičkog tobogana 2007-2008, PGP RTS, Beograd, 2009.[3]
  • Kada se rodi dete, Minja Subota, Zmajeve dečje igre, Novi Sad, 2009.
  • Deca su ukras sveta, Minja Subota i dečiji hor Čarolija, City Records, Beograd, 2012.
  • Muzička kultura 1-8, audio-diskovi u prilogu udžbenika muzičke kulture od prvog do osmog razreda osnovne škole, Novi Logos, Beograd, 2013-2020.

Pop muzika[uredi | uredi izvor]

  • U potrazi, Ružica Čavić, City Records, Beograd, 2000.[17]
  • Kraljica, Bojan Milanović, PGP RTS, Beograd, 2001.[18]
  • Diskretna, Ružica Čavić, City Records, Beograd, 2002.[19]
  • Muzički festival Budva, Music Star Production, Beograd, 2003.

Dizajn zvuka[uredi | uredi izvor]

  • 5 Prema 1, Želimir, PGP RTS, Beograd, 2002.[20]
  • Festival nove vojvođanske pesme Zlatna tamburica, Udruženje kompozitora Vojvodine, Novi Sad, 2002-2007.
  • Srpski Božić, Hor Sv. Stefan Dečanski, Manastir Jazak i Hor Sv. Stefan Dečanski, Novi Sad, 2004.
  • Srce moje Vojvodine, LSV, Novi Sad, 2007.
  • Kornelije Stanković: Osmoglasnik - Večernje, Hor Sv. Stefan Dečanski, Vokalni studio Orfelin, Novi Sad i Srpska pravoslavna crkvena opština u Beču, 2011.
  • Savremena kompozicija u Vojvodini, Zavod za kulturu Vojvodine, Novi Sad, 2012.[21]
  • Umetnička muzika vojvođanskih kompozitora, Udruženje kompozitora Vojvodine, 2013.
  • Muzika srpskih kompozitora za duvački kvintet, Novosadski duvački kvintet, Sokoj, 2017.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Prodanov Krajišnik, Ira; Milojković, Milan; Sovtić, Nemanja (2014). Album Alumni udruženja. Novi Sad: Akademija umetnosti, Univerzitet u Novom Sadu. str. 61, 62. ISBN 978-86-88191-31-9. 
  2. ^ Katalog 11. Dečjeg muzičkog festivala Šareni vokali. Sombor: Somborsko pevačko društvo. 2021. 
  3. ^ a b Hitovi muzičkog tobogana 2007-2008. Beograd: PGP RTS. 2009. ISBN 978-86-6079-002-8. 
  4. ^ Subota, Minja. Kada se rodi dete. Novi Sad: Zmajeve dečje igre. 
  5. ^ Subota, Minja. „Deca su ukras sveta”. Discogs. 
  6. ^ Subota, Minja (2002). Deca su ukras sveta. Beograd: City Records. ISBN 978-86-7808-938-1. 
  7. ^ Subota, Minja (2008). Božićne i novogodišnje pesme. Beograd: PGP RTS. ISBN 978-86-7800-138-3. 
  8. ^ Mihajlović Bokan, Dragana; Injac, Marina (2018). Muzička kultura 1. Beograd: Novi Logos d.o.o. str. 91. ISBN 978-86-6109-293-0. 
  9. ^ „Muzički centar Orfej”. Arhivirano iz originala 02. 06. 2021. g. Pristupljeno 02. 06. 2021. 
  10. ^ Stanković, Kornelije (2011). Osmoglasnik - Večernje. Novi Sad: Vokalni studio Orfelin, Novi Sad i Srpska pravoslavna crkva Vaskrsenja Gospodnjeg, Beč (Austrija). str. 47. 
  11. ^ Srpski božić. Novi Sad: Manastir Jazak i Hor Sv. Stefan Dečanski. 2004. ISBN 86-907711-0-7. 
  12. ^ Velika sedmica. Novi Sad: Hor Sv. Stefan Dečanski. 2006. ISBN 86-907711-1-5. 
  13. ^ Vaskrs. Novi Sad: Hor Sv. Stefan Dečanski. 2006. ISBN 86-907711-1-5. 
  14. ^ „Srpska tradicija u digitalnom formatu: Kako su novosadski muzičari preneli duhovnu muziku na internet”. Srbija Danas. 
  15. ^ Konjović, Petar; Vejnović, Dorotea; Đuragić, Nataša; Vojnović, Ivana (2017). Muzika srpskih kompozitora za duvački kvintet. SOKOJ. ISBN 978-86-900174-0-9. 
  16. ^ Milanović, Bojan (1995). „Uzmi sve što ljubav dotakne”. Discogs. Beograd: PGP RTS. 
  17. ^ Čavić, Ružica (2000). „U potrazi”. Discogs. Beograd: City Records. 
  18. ^ Milanović, Bojan (2001). „Kraljica”. Discogs. Beograd: PGP RTS. 
  19. ^ Čavić, Ružica (2002). „Diskretna”. Discogs. Beograd: City Records. 
  20. ^ Kulišić, Želimir (2002). „5 Prema 1”. Discogs. Beograd: PGP RTS. 
  21. ^ „Savremena kompozicija u Vojvodini”. Novi Sad: Zavod za kulturu Vojvodine. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]