Pređi na sadržaj

Manastir Pelev Brijeg

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Pelev Brijeg
Osnovni podaci
JurisdikcijaSPC
Osnivanje1252
OsnivačStefan Vukanović
Upravnikigumanija monahinja Lidija Kontić
MestoPelev Brijeg
Država Crna Gora

Manastir Pelev Brijeg je na dvadesetak kilometara sjeveroistočno od Podgorice nalazi se Manastir Svetog Nikolaja, smješten ispod planine Vjeternik na Pelevom Brijegu, u Opštini Podgorica.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na dvadesetak kilometara sjeveroistočno od Podgorice nalazi se Manastir Svetog Nikolaja, smješten ispod planine Vjeternik na Pelevom Brijegu, od davnina sabornom mjestu plemena bratonožićkog. Među stanovnicima Bratonožića živi predanje da je na Pelevom Brijegu postojao katakombni manastir još u rano hrišćanskom periodu. Ovo predanje je početkom 20. vijeka zapisao od najstarijih Bratonožića Jovan Erdeljanović, jedan od najpoznatijih srpskih etnologa i istoričara. Prema tom predanju su Nemanjići, negdje u vrijeme izgradnje Moračkog manastira, osnovili ovaj manastir. Podstaknut ovim zapisom, prilog o postanku drevnog manastira na Pelevom Brijegu, objavio je blaženopočivši protojerej-stavrofor Vasilije Ivošević u Novinama Srpske Patrijaršije 1967. godine. Na osnovu arheoloških, etnoloških i istorijskih nalaza, zaključio je da je: „Na Pelevom Brijegu, nadomak Ribnice, današnje Podgorice, za vrijeme vladavine Svetorodne dinastije Nemanjića, obnovljen manastir, posvećen Svetom ocu Nikolaju”.

Na osnovu istorijske građe poznato je da su u manastirskom hramu na Pelevom Brijegu, služili sveštenici: Ananije, sredinom 15-og vijeka, jeromonah Gerasim Velimirov Baljević i Velimir (rodonačelnik bratstva Velimirovića, od kojih je jedan ogranak ostao u bratonoškom selu Seoštica, drugi se oko 1600. g, iselio u Donji Zagarač, a treći ogranak za centralnu Bosnu, pa dalje u Leliće, nadomak Valjeva).

Poslije ovog vremena nema sačuvanih istorijskih izvora o manastirskom hramu na Pelevom Brijegu, niti o njegovim sveštenoslužiteljima, sve do kraja 18. i početka 19. vijeka, mada se pominje sveštenomonah Rufim Pejušković, koji stolovaše, ispod kuće Brakovića, na mjestu gdje se danas nalazi napuštena škola.

Za vrijeme turske okupacije, na Pelevom Brijegu, punih dvadeset godina krio se tadašnji vođa podgoričnih Srba, Filip Jakov Lainović, čija „glava bijaše ucijenjena na trista dukata” (A. G. P.155/RZ). Ovaj rodoljub ušao je u polurazrušenu crkvu Svetog Georgija ispod Gorice, koja je tada služila kao turski vojni magacin, pokupio sve što je vrijedno bilo, sasude i jedno malo crkveno zvono koje Turci ne bijahu oskrnavili i prenio ih na slobodnu teritoriju Bratonožića, u manastir na Pelevom Brijegu.

Ugledni bratonoški intelektualac predsjednik Okružnog suda podgoričkog, poslijeratni advokat Ilija Braković, zavještao je svoju kuću manastiru na Pelevom Brijegu, sa bogatom bibliotekom (pretpostavlja se da je brojila oko 15.000 bibliotečkih jedinica). Kuća je porušena, a bogata biblioteke ovog sorbonskog diplomca dijelom je raznesena, a ostalo je uništeno. Manastirski hram na Pelevom Brijegu toliko je bio devastiran da se u njemu, ne samo nije moglo vršiti bogosluženje, već se u njega nije moglo ni ući.

Poslije rukopolaganja za sveštenika, prve radove na obnovi ove drevne Svetinje, pokrenuo je administrator parohije kučko-bratonoške protoprezviter-stavrofor Dragan Mitrović.

Arhiepiskop cetinjski, mitropolit crnogorsko-primorski, g. Amfilohije, od svog izbora u decembru 1990. godine, više puta je posjećivao ovu drevni Svetinju, inicirajući njenu obnovu, osjećajući duhovnu potrebu da se manastir na Pelevom Brijegu, vrati svojoj svrsi i namjeni. Arhiepiskop Amfilohije, uz sasluženje velikog broja sveštenika, osveštao je 21. juna 2003. godine manastirski hram Svetog Nikolaja čime je omogućeno ponovno vraćanje života manastiru na Pelevom Brijegu.

Visokopreosvešteni mitropolit Amfilohije je 2007. g. imenovao prvu nastojateljicu novoustrojenog ženskog manastira Svetog Nikolaja na Pelevom Brijegu m. Evlaliju Tešić.

0d 2007. godine ustanovljen je Crkveno-narodni sabor u manastiru Svetog Nikolaja, čiji su domaćini-kumovi slave ugledni Bratonožići. Na dosada održanim crkveno-narodnim Saborima prisustvovao je mitropolit Amfilohije zajedno sa vjernim narodom iz Bratonožoća i drugih krajeva.

Manastirska zdanja

Manastirskog kompleks Svetog Nikole sadrži sljedeće: Hram Svetog Nikole i konak koji se sastoji od dva mala drvena objekta.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ženski manastiri”. Pravoslavna Mitropolija crnogorsko-primorska (Zvanični sajt). 05. 06. 2018. Pristupljeno 18. 02. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]