Majmuni Starog sveta

Majmuni Starog sveta; Vremenski raspon: oligocen-danas PreЄ Є O S D C P T J K Pg N
	Maslinasti pavijan (Papio anubis)
Naučna klasifikacija
Domen:	Eukaryota
Carstvo:	Animalia
Tip:	Chordata
Klasa:	Mammalia
Red:	Primates
Podred:	Haplorhini
Infrared:	Simiiformes
Parvored:	Catarrhini
Natporodica:	Cercopithecoidea; Gray, 1821.
Porodica:	Cercopithecidae; Gray, 1821
Tipski rod
	Cercopithecus; Linnaeus, 1758
Potporodice
	Cercopithecinae — 12 rodova; Colobinae — 11 rodova

Majmuni Starog sveta (Cercopithecidae), poznati pod imenom repati majmuni Starog sveta ili uskonosi majmuni (ili psoliki majmuni, kako su ih ranije nazivali), pripadaju natporodici Cercopithecoidea i grani Catarrhini. Oni su autohtoni u Africi i Aziji, gde danas naseljavaju niz staništa iz tropskih prašuma i savana, šipražja, žbunja i planinskih terena, a Evropi su poznati u fosilnim tragovima. Međutim, iako je eventualno unesena, populacija jedne vrste makaka majmuna opstaje na Gibraltarskoj steni (Evropa) do današnjeg dana. Majmuni Starog sveta uključuju mnoge od najpoznatiji vrsta neljudskih primata, kao što su pavijani i makaki.^[3]^[4]

Napomena: Odgovarajuća terminologija i klasifikacija južnoslavenskih jezika preuzeti su sa engleskog jezičkog područja, u kojem se razlikuju pojmovi ape (čovekoliki majmun) i monkey (majmun) po tome što prvi označava velike ili bezrepe majmune (čije je poreklo u Starom svetu), a drugi repate u svim delovima sveta. Među njima se nalaze i

majmuni Starog sveta i

majmuni Novog sveta.^[5]^[6]^[7]

Opis

Imaju, kao i čovek, 32 zuba, nosna pregrada im je uska, a nosni otvori primaknuti i naniže okrenuti. Lice im je kod većine vrsta golo. Na prstima imaju nokte koji su pljosnati. Palac prednjih nogu oponira ostalim prstima. Rep je kod nekih vrsta dobro razvijen, dok je kod drugih zakržljao; ali čak i kod onih kod kojih jeste razvijen, nikada ne služi za prihvatanje. Obično imaju žuljeve na sedalima.

Areal i stanište

Žive na području gotovo cele Afrike i velikog dela Azije, a njihovi fosilni ostaci otkriveni su i u Evropi. Jedna vrsta naseljava i Gibraltar.

Obično žive u većim zajednicama i to na zemlji, a o podlogu se oslanjaju na sve četiri noge.

Evolucija i mogući preci

Pronađeni su fosili tarzoidnih primata, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog sveta (Cercopithecidae, Hylobatidae, Pongidae i Hominidae) potiču iz grupe anatomski „uopšteno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i oblici Teilhardina (oligocen Egipta). Među njima se Apidium, Moeripithecus i Oligopithecus (a neretko i Parapithecus) ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju i Amphipithecus i Pondaungia (gornji eocen Burme) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazu evolucije ka zajedničkim precima antropomorfnih majmuna.

U donjeoligocenskim slojevima Afrike, međutim, nađeni su fosilni ostaci primata koji su zasigurno imali niz osobina današnjih viših uskonosnih majmuna iz porodica Hylobatidae (giboni) i Pongidae (orangutani). Među takvim oblicima, redovno se pominju Parapithecus i Aegyptopithecus, sa zubalom kao kod savremenih bezrepih – velikih majmuna (orangutani, šimpanze i gorile, iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku grupu psetolikih repatih majmuna, a drugi u fosilni rod Dryopithecus. U direktne predačke forme čovekolikih primata svrstava se i gibonoliki Propliopithecus, od kojeg, verovatno preko oblika tipa Limnopithecus i Pliopithecus vode poreklo današnji giboni. Međutim, prema nekim procenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnim osobinama.

Filogenija

Ceropithecidae su nisko razvijena, dok su hominidi visoko razvijena bića. U periodu do pre 35.000.000 godina nisu bili razdvojeni, ali sa druge strane čine prelazne forme za oligopiteka, propliopiteka, egiptopiteka, koji su opet, dali početnu fazu driopiteku. Većina današnjih majmuna pripada upravo porodici uskonosih majmuna.

Klasifikacija

.

Neki majmuni Starog sveta, kao patas, vode poluprizemni život, tj. obitavaju i na tlu i na drveću.

Plaštasti majmuni, kao i većina pripadnika porodice *Colobidae*, hrane se lišćem

Nadporodica Cercopithecoidea

Porodica Cercopithecidae: majmuni Starog sveta
- Potporodica Cercopithecinae
  - Pleme Cercopithecini
    - Rod Allenopithecus
      - Allenopithecus nigroviridis
    - Rod Miopithecus
      - Miopithecus talapoin
      - Miopithecus ogouensis
    - Rod Erythrocebus
      - Erythrocebus patas
    - Rod Chlorocebus
    - Rod Cercopithecus
      - Cercopithecus dryas
      - Cercopithecus diana
      - Cercopithecus roloway
      - Cercopithecus nictitans
      - Cercopithecus mitis
      - Cercopithecus doggetti
      - Cercopithecus kandti
      - Cercopithecus albogularis
      - Cercopithecus mona
      - Cercopithecus campbelli
      - Cercopithecus lowei
      - Cercopithecus pogonias
      - Cercopithecus wolfi
      - Cercopithecus denti
      - Cercopithecus petaurista
      - Cercopithecus erythrogaster
      - Cercopithecus sclateri
      - Cercopithecus erythrotis
      - Cercopithecus cephus
      - Cercopithecus ascanius
      - Cercopithecus lhoesti
      - Cercopithecus preussi
      - Cercopithecus solatus
      - Cercopithecus hamlyni
      - De Brazzin majmun, Cercopithecus neglectus
  - Pleme Papionini
    - Rod Makaki, Macaca
      - Berberski makaki, Macaca sylvanus
      - Macaca silenus
      - Macaca nemestrina
      - Macaca leonina
      - Macaca pagensis
      - Macaca siberu
      - Macaca maura
      - Macaca ochreata
      - Macaca tonkeana
      - Macaca hecki
      - Macaca nigriscens
      - Celebeski makaki Macaca nigra
      - Makaki rakojed, Macaca fascicularis
      - Macaca arctoides
      - Macaca mulatta
      - Macaca cyclopis
      - Japanski makaki, Macaca fuscata
      - Macaca sinica
      - Macaca radiata
      - Macaca assamensis
      - Tibetanski makaki, Macaca thibetana
      - Macaca munzala
    - Rod Lophocebus
      - Sivoliki mangabi, Lophocebus albigena
      - Lophocebus albigena
      - Lophocebus osmani
      - Lophocebus johnstoni
      - Crnokresti mangabi, Lophocebus aterrimus
      - Lophocebus opdenboschi
      - Lophocebus ugandae
    - Rod Rungwecebus
      - Rungwecebus kipunji
    - Rod Papio
      - Papio hamadryas
      - Gvinejski pavijan, Papio papio
      - Maslinasti pavijan, Papio anubis
      - Žuti pavijan, Papio cynocephalus
      - Medveđi pavijan, Papio ursinus
    - Rod Theropithecus
      - Gelada pavijan, Theropithecus gelada
    - Rod Cercocebus
      - Cercocebus atys
        Cercocebus atys atys
        
        Cercocebus atys lunulatus
      - Belovrati mangabi Cercocebus torquatus
      - Cercocebus agilis
      - Cercocebus chrysogaster
      - Cercocebus galeritus
      - Cercocebus sanjei
    - Rod Mandrili
      - Mandril, Mandrillus sphinx
      - Mandrillus leucophaeus
- Potporodica Colobinae
  - Afrička grupa
    - Rod Colobus
      - Crni kolobus, Colobus satanas
      - Angolski kolobus, Colobus angolensis
      - Colobus polykomos
      - Colobus vellerosus
      - Severni crno-beli gvereza, Colobus guereza
    - Rod Piliocolobus
      - Piliocolobus badius
        Piliocolobus badius badius
        
        Piliocolobus badius temminckii
        
        Piliocolobus badius waldronae
      - Piliocolobus pennantii
        Piliocolobus pennantii pennantii
        
        Piliocolobus pennantii epieni
        
        Piliocolobus pennantii bouvieri
      - Piliocolobus preussi
      - Piliocolobus tholloni
      - Piliocolobus foai
        Piliocolobus foai foai
        
        Piliocolobus foai ellioti
        
        Piliocolobus foai oustaleti
        
        Piliocolobus foai semlikiensis
        
        Piliocolobus foai parmentierorum
      - Piliocolobus tephrosceles
      - Piliocolobus gordonorum
      - Piliocolobus kirkii
      - Piliocolobus rufomitratus
    - Rod Procolobus
      - Procolobus verus
  - Grupa langura
    - Rod Semnopithecus
      - Nepalski sivi langur, Semnopithecus schistaceus
      - Kašmirski sivi langur, Semnopithecus ajax
      - Taraiev sivi langur, Semnopithecus hector
      - Hanumanov langur, Semnopithecus entellus
      - Semnopithecus hypoleucos
      - Semnopithecus dussumieri
      - Semnopithecus priam
    - Rod Trachypithecus
      - Grupa T. vetulus
        Trachypithecus vetulus
        
        Trachypithecus johnii
      - Grupa T. cristatus
        Trachypithecus auratus
        
        Trachypithecus cristatus
        
        Trachypithecus germaini
        
        Trachypithecus barbei
      - Grupa T. obscurus
        Trachypithecus obscurus
        
        Trachypithecus phayrei
      - Grupa T. pileatus
        Trachypithecus pileatus
        
        Trachypithecus shortridgei
        
        Trachypithecus geei
      - Grupa T. francoisi
        Trachypithecus francoisi
        
        Trachypithecus hatinhensis
        
        Trachypithecus poliocephalus
        
        Laoški langur, Trachypithecus laotum
        
        Delakurov langur, Trachypithecus delacouri
        
        Indokineski crni langur, Trachypithecus ebenus
    - Rod Presbytis
      - Sumatranski surili, Presbytis melalophos
      - Presbytis femoralis
      - Saravaški surili, Presbytis chrysomelas
      - Presbytis siamensis
      - Presbytis frontata
      - Javanski surili, Presbytis comata
      - Tomasov langur, Presbytis thomasi
      - Presbytis hosei
      - Presbytis rubicunda
      - Presbytis potenziani
      - Presbytis natunae
    - Grupa majmuna specifičnih noseva
    - Rod Pygathrix
      - Pygathrix nemaeus
      - Pygathrix nigripes
      - Pygathrix cinerea
    - Rod Rhinopithecus
      - Zlatni kratkonosi majmun, Rhinopithecus roxellana
      - Crni kratkonosi majmun, Rhinopithecus bieti
      - Sivi kratkonosi majmun, Rhinopithecus brelichi
      - Tonkinški kratkonosi langur, Rhinopithecus avunculus
    - Rod Nasalis
      - Nasalis larvatus
    - Rod Simias
      - Simias concolor

Извори

^ Groves, C.P. (2005). Wilson, D.E.; Reeder, D. M., ур. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (на језику: енглески) (3 изд.). Baltimore: Johns Hopkins University Press. стр. 152—178. ISBN 0-801-88221-4. OCLC 62265494.
^ Gray, J. E. (1821). „On the natural arrangement of vertebrose animals”. London Medical Repository. 15 (1): 296—310.
^ British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 nevažeći ISBN 4.
^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
^ Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, ISBN 0-226-11636-0; ISBN 0-226-11637-9.
^ Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, ISBN 978-81-203-3656-8.

Literatura

Kalezić M. 2000. godine. Hordati (autorizovana skripta). Biološki fakultet: Beograd.
Markon E, Monđini M. 2000. Sve životinje sveta. IKP Evro, Beograd.

Spoljašnje veze

University of Michigan Museum of Zoology, Animal Difersity Web
Opis životinja Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. jun 2013)

[msw3-1] Groves, C.P. (2005). Wilson, D.E.; Reeder, D. M., ур. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (на језику: енглески) (3 изд.). Baltimore: Johns Hopkins University Press. стр. 152—178. ISBN 0-801-88221-4. OCLC 62265494.

[Gray1821-2] Gray, J. E. (1821). „On the natural arrangement of vertebrose animals”. London Medical Repository. 15 (1): 296—310.

[Natural_History_1991-3] British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 nevažeći ISBN 4.

[Hadžiselimović_R._1986-4] Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.

[5] Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.

[6] Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, ISBN 0-226-11636-0; ISBN 0-226-11637-9.

[7] Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, ISBN 978-81-203-3656-8.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

Normativna kontrola
Međunarodne	FAST
Državne	Španija Francuska BnF podaci Nemačka Izrael Sjedinjene Države Japan Češka
Ostale	Enciklopedija Britanika