Merkur (bog)

Merkur je rimski bog trgovine i putovanja, glasnik bogova, kao i vodič duša u podzemni svet. Jedan je od 12 bogova rimskog panteona.
U rimskoj mitologiji, on se smatrao ili sinom Maje, jedne od sedam ćerki titana Atlasa i Jupitera, ili Celusa i Dije.
Njegovo ime potiče od latinske reči merx - roba ili mercator - trgovac. Veoma je sličan grčkom bogu Hermesu i etrurskom bogu Turmsu sa kojima je imao iste karakteristike. U germanskoj religiji je izjednačavan sa Odinom.[1][2][3] Gali su takođe poštovali Merkura kao najviše božanstvo, ali galski naziv za njega nije poznat.
Poistovećuje se sa Hermesom od kada je u 4. veku njegov kult uveden u Rim putem trgovine sa sicilijanskim gradovima koji su već obožavali njegov kult.[4]
Prikazuje se kako drži kaducej sa dve isprepletene zmije, a pratili su ga petao, vesnik novog dana i ovan ili koza, koji simbolizuju plodnost. Takođe, uvek se prikazuje sa krilatim cipelama, talarijama i krilatim šeširom, petalosom.
Poput Hermesa, on je takođe bio bog poruka, elokvencije i trgovine, posebno trgovine žitom. Bio je zaštitnik putnika i bog lopova. Merkur se takođe smatrao bogom izobilja i komercijalnog uspeha, posebno u Galiji, gde je rekao da je bio posebno poštovan.
Arheološki dokazi iz Pompeje sugerišu da je Merkus bio među najpopularnijim rimskim bogovima, a pošto je bio bog trgovine prikazan je i na dva bronzana novčića Rimske republike.
Merkurov hram se nalazio u Rimu na Cirkusu Maksimusu, između Aventina i Palatina, a sagrađen je 495. godine p. n. e. i naglašavao je ulogu Merkura kao posrednika pošto se nalazio između plebejskog uporišta na Aventinu i patricijskog centra na Palatinu.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Značenje simbola: Merkur”. opusteno.rs. Pristupljeno 20. 1. 2021.
- ^ „Merkur”. enciklopedija.hr. Pristupljeno 20. 1. 2021.
- ^ Knežević, Jasmina. „Merkur *Mitologija”. spicum.com. Pristupljeno 20. 1. 2021.
- ^ „Božanstvo”.