Minsko pobrđe
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ab/%D0%9C%D1%96%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D0%B5_%D1%9E%D0%B7%D0%B2%D1%8B%D1%88%D1%88%D0%B0_%282001%29.svg/220px-%D0%9C%D1%96%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D0%B5_%D1%9E%D0%B7%D0%B2%D1%8B%D1%88%D1%88%D0%B0_%282001%29.svg.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d2/Mayak_Mt.jpg/350px-Mayak_Mt.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/98/Minsk_Upland.jpg/350px-Minsk_Upland.jpg)
Minsko pobrđe (rus. Минская возвышенность; blr. Мінскае ўзвышша) blago je zatalasano područje u vidu pobrđa morenskog porekla u centralnim delovima Minske oblasti u Republici Belorusiji. Ime je dobilo upravo prema glavnom gradu te zemlje Minsku koji se nalazi gotovo u samom središtu pobrđa. Prostire se od gornjeg dela toka reke Njemen na zapadu do Lukomskog jezera na istoku i deo je znatno prostranije morfološke celine Beloruske grede.
Obuhvata teritorije Barisavskog, Valožinskog, Vilejskog, Dzjaržinskog, Krupskog, Lagojskog, Maladzačenskog, Minskog i Smaljavičkog rejona Minske oblasti.
Najviše je to područje ne samo Beloruske grede nego i cele Belorusije sa prosečnim nadmorskim visinama između 200 i 300 metara. Najviša tačka je Dzjaržinska gora koja je sa nadmorskom visinom od 345 metara ujedno i najviša tačka Belorusije (nalazi se na oko 30 kilometara zapadno od Minska). Na Minskom pobrđu se nalaze i sledeća dva najviša vrha Belorusije – Lisaja (342 metra) i Majak (335 metara).
Na tom području svoj tok započinju reke Svislač (pritoka Dnjepra) i Uša (75 km, pritoka Vilije), te je pobrđe samim tim i razvođe između slivova Baltičkog mora na severu i Crnog mora na jugu.
U osnovi pobrđa nalaze se stene devonske, kredine i paleogenske starosti, dok je savremeni površinski reljef formiran delovanjem Soškog lednika koji je bio aktivan u periodu od pre 220 i 110 hiljada godina.[1][2]
Područje je u najvećem delu obraslo šumama bora i smrče sa nešto ređim grupacijama breze, dok su blage padine uglavnom pretvorene u oranična područja.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ (jezik: ruski)Oledeneniя Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. jun 2015) belkamen.com.}-
- ^ -{Aktualьnыe problemы geologii i poiskov mestoroždeniй poleznыh iskopaemыh: Materialы V Universitetskih geologičeskih čteniй / Pod. red. V. P. Samodurova. — Mn., 2011. — S. 63. — 102 s.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Эncыklapedыя prыrodы Belarusі. U 5-і t. T.3 / Rэdkal.: І. P. Šamяkіn (gal. rэd.) і іnš. — Mn.: BelSЭ, 1985. — T. 3. — 599 s. — 10 000 эkz.
- Mapa naйvыšэйšыh geagrafіčnыh kropak Mіnskaй vobl.[mrtva veza]