Miomir Petrović
Miomir Petrović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1. mart 1972. |
Mesto rođenja | Beograd, SFRJ |
Književni rad | |
Najvažnija dela | Argivski incident Persijsko ogledalo Bakarni bubnjevi |
Nagrade | Oktobarska nagrada grada Beograda za knjigu drama Argivski incident (1996) |
Miomir Petrović (1. mart 1972) srpski je pisac, pripovedač i dramaturg.[1][2]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Diplomirao je na odseku za Dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (1995) i magistrirao na odseku za Teatrologiju na FDU u Beogradu (1999). Njegova magistarska teza nosi naziv: Dela savremenih domaćih dramskih pisaca na repertoaru Ateljea 212 u razdoblju 1967-1987. Doktorirao je na temu Mitska matrica u umetničkim i medijskim tekstovima (Sartr, Venders, Ransmajer, Bejkon) na Interdisciplinarnim studijama na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda za knjigu drama Argivski incident (Skupština grada Beograda, 1996). Dobitnik nagrade „Laza Kostić”, Salona knjiga u Novom Sadu za roman „Kuća od soli” (2016).
Karijera[uredi | uredi izvor]
Radio je kao glavni dramaturg pozorišta Atelje 212 u Beogradu (1996—1999), kao zamenik direktora drame Narodnog pozorišta u Beogradu (2001), zatim kao dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (2003), asistent-umetnički saradnik na predmetu Dramaturgija na Akademiji umetnosti BK u Beogradu (1998—2007) i kao docent na predmetima Istorija svetske drame i pozorišta i Istorija nacionalne drame i pozorišta na istom fakultetu. Od 2008. godine je docent, pa potom vanredni profesor na predmetu Kreativno pisanje, čitanje i interpretacija na Fakultetu za kulturu i medije u Beogradu. Trenutno radi kao redovni profesor na predmetu Uvod u dramaturgiju i Estetika na Institutu za umetničku igru u Beogradu. Na Fakultetu savremenih umetnosti u Beogradu predaje na predmetima Istorija filma i Filmska umetnost[3]. Član je Upravnog odbora Pedagoškog muzeja u Beogradu (2005), Udruženja književnika Srbije (1998—2000), jugoslovenskog komiteta panbalkanskog udruženja Rigina Karta (Atina, Grčka), član Udruženja dramskih umetnika Srbije. Zastupljen u veb antologiji savremene srpske umetnosti Projekat Rastko.
Privatan život[uredi | uredi izvor]
Sin je akademskog slikara Gradimira Petrovića.
Kritika[uredi | uredi izvor]
Miomir Petrović (1972) spada u najzanimljivije srpske prozaiste mlađe generacije — ne samo po veštini pripovedanja, već i po erudiciji.
— Dnevnik, Novi Sad
Miomir Petrović slovi na domaćoj književnoj sceni za jednog od najistaknutijih pisaca mlađe generacije.
— Glas, Beograd
Zgusnutom i briljantnom prozom, Miomir Petrović na vrlo originalan način traga za odgovorima na dva fundamentalna pitanja. Jedno je o prirodi umetnosti i varljivosti stvaranja slike stvarnosti. Osobit trenutak srpskog romana!
— Politika Ekspres, Beograd
Karakterističnim neobaroknim rukopisom, Petrović vešto gradi trilerski zaplet u kome se prepliću alternativna istorija Beograda, zavere tajnih društava i mračna budućnost prestonice. I u ovom delu, autor „Persijskog ogledala“ i „Lisičjeg ludila“ eksperimentiše sa žanrovima u rasponu od poetske proze do horora, podstičući čitaoce da kao i njegovi junaci tragaju za sopstvenim identitetom i smislom u vremenu u kome su mnoge vrednosti obesmišljene.
— Danas, Beograd
Dela[uredi | uredi izvor]
Drame i izvođenja[uredi | uredi izvor]
Objavio je drame „Vagabund u gradskom vrtu“ (Novi Sad: Scena, 1995), „Argivski incident“ (Kragujevac: Jefimija, 1996), „Demijurg“ (Kragujevac: Jefimija, 1997), „Appendix“ (Beograd: Književna reč, 1997), „Čopor“ (Novi Sad: Scena, 1998). Izvođenja: „Appendix“ - Centar lepih umetnosti Gvarnerijus (2003), režija Boško Ćorđević; „Appendix“ — Radio Beograd I program, režija Božidar Ćurović (2004); „Vučje leglo“ — Narodno pozorište Pirot (2006), režija Boris Todorović.
Objavio je i teatrološke oglede „Oslobođenje drame“ (Beograd: Zadužbina Andrejević, 2000)kao i udžbenik za osnovne studije iz kreativnog pisanja „Kreativno pisanje, naratološki pristup tekstu i kontekstu” (Beograd: Fakultet za kulturu i medije, 2011).
Proza[uredi | uredi izvor]
Već 1996. godine počeo je da objavljuje priče u Književnoj reči, Politici, Pozivnici (Zrenjanin) i romane.
- „Sakaćenje Romana“ (Beograd: Prosveta, 1997)
- „Pankration“ (Beograd: BIGZ, 1998)
- „Samomučitelj“ (Beograd: Prosveta, 2000).
Prekretnicu u recepciji njegove književnosti predstavlja roman „Persijsko ogledalo“.
Od 2005. godine ekskluzivni je autor izdavačke kuće Laguna iz Beograda sa romanima:
- „Lisičje ludilo“ (Beograd: Laguna, 2005)
- „Staklena prašina“ (Beograd: Laguna, 2006)
- „Libansko leto“ (Beograd: Laguna, 2007)
- „Persijsko ogledalo“ (2. izdanje, Beograd: Laguna, 2008)
- „Bakarni bubnjevi“ (Beograd: Laguna, 2009)
- „Galerijeve vatre“ (Beograd: Laguna, 2011)
- „Tečni led“ (Beograd: Prosveta, 2011)
- „Miris mraka“ (Beograd: Laguna 2013)
- „Kuća od soli” (Beograd: Laguna 2016)
- „Black Light” [Beograd: Laguna 2018]
Proza Miomira Petrovića prevedena je na makedonski jezik "Lisičino ludilo" (SKC, Skopje 2007) i ruski jezik "Filoktet sa Lemnose" (Altheia, Sankt-Peterburg 2019), "Persidskoe zerkalo" (Altheia, Sankt-Peterburg 2019).
Stil Miomira Petrovića odlikuje inkliniranje poetskoj prozi, ali žanrovsko eksperimentisanje u rasponu od eskapističkog lirizma do horora, neobarokni pristup dugačkim rečenicama pažljivo vođene strukture.
Zastupljen u književnim antologijama:
- „Ovako je počelo” (Beograd: Laguna 2011)
- „U znaku vampira” (Beograd: Paladin 2012)
- „Nova srpska pripovetka” (Beograd: Paladin 2013).
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Miomir Petrović“ (biografija), Projekat Rastko, pristupljeno 30. jun 2013. 00:31
- ^ „Miomir Petrović“ (biografija), Izdavačko preduzeće „Laguna“, pristupljeno 14. maj 2013. 12:50
- ^ „Profesor - Miomir Petrović”. Fakultet savremenih umetnosti (na jeziku: srpski). 2018-12-17. Pristupljeno 2020-12-08.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Petrović, Miomir. Pankration, (roman), e-izdanje, Projekat Rastko, pristupljeno 14. maj 2013. 12:36
- Petrović, Miomir. „Osmeh nakaze ili Appendix“ (drama), e-izdanje, Projekat Rastko, pristupljeno 14. maj 2013. 12:41
- Čuvar države koja više ne postoji („Politika”, 6. februar 2017)
- Književnost budi pleme - MIOMIR PETROVIĆ | Pričaj mi o tome
- Rođeni 1972.
- Srpski književnici
- Srpski dramaturzi
- Članovi Udruženja književnika Srbije
- Srpski pisci fantastike
- Bivši studenti Fakulteta dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu
- Doktori umetnosti
- Profesori Instituta za umetničku igru
- Profesori Fakulteta savremenih umetnosti
- Dobitnici nagrade Laza Kostić