Nakovanj (alat)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6d/Kova%C4%8D_u_muzeju_Bijeljina_07.jpg/220px-Kova%C4%8D_u_muzeju_Bijeljina_07.jpg)
Nakovanj je priručna alatka. Sastoji se od teškog masivnog bloka stene ili metala. Koristi se pri obradi predmeta uz pomoć čekića ili dleta. Nakovnje su koristile zanatilije od kasnog neolita – kovači koji su obrađivali metal, ali je korišćen i mnogo ranije, prvensteveno za obradu kamena.
Nakovnji su masivni koliko i praktični, jer što je njihova inercija veća, to efikasnije prouzrokuju da se energija udarnih alata prenese na radni komad. U većini slučajeva nakovanj se koristi kao alat za kovanje. Pre pojave moderne tehnologije zavarivanja, bio je primarni alat metalskih radnika.[1][2]
Tipovi nakovnja
[uredi | uredi izvor]Postoje različiti tipovi nakovanja, u zavisnosti od potreba različitih zanatlija. Tipičan nakovanj metalaca ima ravno lice na kojem se oblikuje metal, mekši zadnji deo za deljanje i rog sa prednje strane za savijanje metala. Neki nakovnji imaju i rep. Većina nakovanja iz poslednja dva veka imaju i po dve rupe na licu, koje služe za umetanje raznoraznog alata, a poneki i više takvih rupa kako bi se zadovoljila potreba za različitim tipovima alatki.
Izgled
[uredi | uredi izvor]Tipičan nakovanj metalskih radnika sa rogom na vrhu, je bio uobičajen prizor u kovačnicama, ali se danas češće viđa po crtanim filmovima, kao na primer u Ptici Trkačici gde nakovanj vrlo često pada na glavu Peri Kojotu.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/41/Blacksmith_at_work02.jpg/300px-Blacksmith_at_work02.jpg)
Nakovanj se često spominjao u drevnim grčkim i egipatskim spisima, uključujući tu i radove Homera (8. vek pre Hrista). Nakovnji su bili usavršeni tokom srednjeg veka kada je obrada gvožđa bila uobičajena praksa.
Nakovnji i muzika
[uredi | uredi izvor]Nakovnji su se koristili kao perkusionistički instrumenti u nekoliko poznatih muzičkih kompozicija, uključujući Verdijevu (Trovatore) (1853), Vagnerovu (Das Rheingold) (1854), temu iz filma Terminator, i komade Lilija (Lully). Postoje i barem dve poznate kompozicije pod imenom Nakovanj polka , jedna je od Alberta Parlova (Albert Parlow), a druga od Štrausa (u kojoj perkusionista tradicionalno nosi kožnu kecelju kovača).
Verovanja
[uredi | uredi izvor]Nakovanj je imao poseban karakter kultnog predmeta. Postojalo je verovanje da nakovanj treba da iskuju devet kovača, noću uoči subote kada je pun mesec. Na nakovanj se lepila sveća i pred njim molilo Bogu, a kadio se tamjanom uoči velikih praznika! Na nakovnju se vršilo zaklinjanje. Udaranjem čekića u nakovanj su se isterivale zle sile, dok se voda sa nakovnja smatrala lekovitom! Postojalo je verovanje da svaki kovač treba barem jednom godišnje da lupi čekićem o nakovanj da bi obnovio lanac kojim je vezan Đavo. To se najčešće radilo pred Božić.
U popularnoj kulturi
[uredi | uredi izvor]![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e9/Tohmaj%C3%A4rvi.vaakuna.svg/170px-Tohmaj%C3%A4rvi.vaakuna.svg.png)
Ispaljivanje
[uredi | uredi izvor]![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/21/Anvil_firing_launch.jpg/250px-Anvil_firing_launch.jpg)
Ispaljivanje nakovnja je praksa ispaljivanja nakovnja u vazduh koristeći barut. To je bilo popularno u Kaliforniji, istočnim Sjedinjenim Državama i južnim Sjedinjenim Državama, slično tome kako se danas koristi vatromet. Postoji rastuće interesovanje za rekonstrukciju ove „drevne tradicije“ u SAD, koja se sada proširila na Englesku.[3]
Televizija i film
[uredi | uredi izvor]Tipičan metalski nakovanj, sa rogom na jednom kraju i ravnim licem na drugom, standardni je rekvizit za gegove iz stripova, kao oličenje teškog i nezgrapnog predmeta koji je savršen za bacanje na antagonista. Ova vizuelna metafora je uobičajena, na primer, u kratkim filmovima Looney Tunes i Merrie Melodies kompanije Varner Braders, poput onih sa Vili kojotom i Drumskim trkačom.[4] Nakovnji u crtanim filmovima se takođe pominju u epizodi Gilmor Girls, gde jedan od glavnih likova pokušava da vodi razgovor o tome „Gde su nestali svi nakovnji?“, pozivajući se na njihovo ispadanje iz upotrebe u opštem obimu.[5][6] Animanijaci su se često šalili na ovu temu tokom čitave serije, čak su imali i kraljevstvo po imenu Anvilanija, čiji su jedini nacionalni proizvod nakovnji.[7]
Muzika
[uredi | uredi izvor]U praksi savremeni orkestri obično zamenjuju kočioni doboš ili drugu odgovarajuću čeličnu konstrukciju koju je lakše podesiti nego stvarni nakovanj, iako se po želji može prikazati vidljivo ubedljiv podupirač u obliku nakovnja. U Das Rheingold Vagner je imao devet malih, šest srednjih i tri velika nakovnja, ali orkestri retko mogu da priušte instrumentaciju u takvom obimu.[8]
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Hahn, Robert. Archaeology and the Origins of Philosophy. . State University of New York Press. 2010. ISBN 978-1438431659. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - ^ King James Version ISAIAH 41:7
- ^ „St Clements Day Celebrations”. Arhivirano iz originala 2009-11-19. g.
- ^ Maly, Tim (18. 12. 2012). „Elaborate Poster Puts All of Wile E. Coyote's ACME Purchases on Your Wall”. Wired. Pristupljeno 25. 4. 2014.
- ^ „23 Questions About Lorelai Gilmore That 'Gilmore Girls' Left Unanswered”. Bustle.com. Pristupljeno 20. 4. 2021.
- ^ „#1400 Gilmore Girls - Where Did All The Anvils Go?, Acquire, The Dress, Ubiquitous”. Thedailyenglishshow.com. Arhivirano iz originala 10. 11. 2022. g. Pristupljeno 20. 4. 2021.
- ^ „Animaniacs: "King Yakko" & "No Pain, No Painting"/"Les Miseranimals"”. Tv.avclub.com. 7. 7. 2012. Arhivirano iz originala 27. 01. 2021. g. Pristupljeno 20. 4. 2021.
- ^ Donington, Robert (1970). Music and its Instruments. University Paperbacks Third edition. ISBN 9780416722802.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Zanati u Požarevcu krajem 19. i početkom 20. veka - studija - Danica Đokić 1995.
- Andrews, Jack (1994). New Edge of the Anvil. ISBN 978-1-879535-09-1.
- Hrisoulas, Jim (1987). The Complete Bladesmith: Forging Your Way to Perfection. Boulder, Colorado: Paladin Press. ISBN 978-0-87364-430-3.
- Postman, Richard (1998). Anvils In America. ISBN 978-0-9663256-0-7.
- Scott, Derek B (2008). Sounds of the metropolis: the nineteenth-century popular music revolution in London, New York, Paris, and Vienna. Oxford University Press. str. 139. ISBN 978-0-19-530946-1., New York.
- Goncharov, A.F.; Struzhkin, V.V.; Somayazulu, M.S.; Hemley, R.J.; Mao, H.K. (jul 1986). „Compression of ice to 210 gigapascals: Infrared evidence for a symmetric hydrogen-bonded phase”. Science. 273 (5272): 218—230. Bibcode:1996Sci...273..218G. PMID 8662500. S2CID 10364693. doi:10.1126/science.273.5272.218.
- Eremets, M.I.; Hemley, R.J.; Mao, H.K.; Gregoryanz, E. (maj 2001). „Semiconducting non-molecular nitrogen up to 240 GPa and its low-pressure stability”. Nature. 411 (6834): 170—174. Bibcode:2001Natur.411..170E. PMID 11346788. S2CID 4359193. doi:10.1038/35075531.
- Caldwell, W.A.; Nguyen, J.; Pfrommer, B.; Louie, S.; Jeanloz, R. (1997). „Structure, bonding and geochemistry of xenon at high pressures”. Science. 277 (5328): 930—933. doi:10.1126/science.277.5328.930.
- Castelvecchi, D. (2017). „Physicists doubt bold report of metallic hydrogen”. Nature. 542 (7639): 17. Bibcode:2017Natur.542...17C. PMID 28150796. doi:10.1038/nature.2017.21379
.
- Forman, Richard A.; Piermarini, Gasper J.; Barnett, J. Dean; Block, Stanley (1972). „Pressure measurement made by the utilization of ruby sharp-line luminescence”. Science. 176 (4032): 284—285. Bibcode:1972Sci...176..284F. PMID 17791916. S2CID 8845394. doi:10.1126/science.176.4032.284.
- Kinslow, Ray; Cable, A.J. (1970). High-velocity impact phenomena. Boston: Academic Press. ISBN 978-0-12-408950-1.
- Jayaraman, A. (1986). „Ultrahigh pressures”. Review of Scientific Instruments. 57 (6): 1013—1031. Bibcode:1986RScI...57.1013J. doi:10.1063/1.1138654.
- Bromberg, Steven E.; Chan, I.Y. (1992). „Enhanced sensitivity for high-pressure EPR using dielectric resonators”. Review of Scientific Instruments. 63 (7): 3670. Bibcode:1992RScI...63.3670B. doi:10.1063/1.1143596.
- Chandra Shekar, N.V.; et al. (2003). „Laser-heated diamond-anvil cell (LHDAC) in materials science research”. Journal of Materials Sciences and Technology. 19 (6): 518.
- Subramanian, N.; et al. (2006). „Development of laser-heated diamond anvil cell facility for synthesis of novel materials” (PDF). Current Science. 91: 175. Arhivirano iz originala (PDF) 08. 08. 2017. g. Pristupljeno 10. 11. 2022.
- Piermarini, Gasper J. (1. 12. 2001). „High Pressure X-Ray Crystallography With the Diamond Cell at NIST/NBS”. Journal of Research of the National Institute of Standards and Technology. 106 (6): 889—920. PMC 4865304
. PMID 27500054. doi:10.6028/jres.106.045. „"The original diamond anvil pressure cell, now on display in the NIST Gaithersburg Museum. The unrefined instrument was handmade by C. E. Weir at NBS in 1957–58."”
- Weir, C.E.; Lippincott, E.R.; Van Valkenburg, A.; Bunting, E.N. (jul 1959). „Infrared studies in the 1 to 15 micron region to 30,000 atmospheres”. Journal of Research of the National Bureau of Standards Section A. 63A (1): 55—62. ISSN 0022-4332. PMC 5287102
. PMID 31216141. doi:10.6028/jres.063A.003.
- Block, S.; Piermarini, G. (1976). „The diamond cell stimulates high-pressure research”. Physics Today. sv. 29 br. 9. str. 44. Bibcode:1976PhT....29i..44B. doi:10.1063/1.3023899.
- Dubrovinsky, Leonid; Dubrovinskaia, Natalia; Prakapenka, Vitali B.; Abakumov, Artem M. (2012). „Implementation of micro-ball nano-diamond anvils for high-pressure studies above 6 Mbar”. Nature Communications. 3: 1163. Bibcode:2012NatCo...3.1163D. PMC 3493652
. PMID 23093199. doi:10.1038/ncomms2160.
- Funamori, N.; Sato, T. (2008). „A cubic boron nitride gasket for diamond-anvil experiments”. Review of Scientific Instruments. 79 (5): 053903—053903—5. Bibcode:2008RScI...79e3903F. PMID 18513075. doi:10.1063/1.2917409.
- Lin, Jung-Fu; Shu, Jinfu; Mao, Ho-Kwang; Hemley, Russell J.; Shen, Guoyin (2003). „Amorphous boron gasket in diamond anvil cell research”. Review of Scientific Instruments. 74 (11): 4732. Bibcode:2003RScI...74.4732L. S2CID 30321856. doi:10.1063/1.1621065.
- Zou, Guangtian; Ma, Yanzhang; Mao, Ho-Kwang; Hemley, Russell J.; Gramsch, Stephen A. (2001). „A diamond gasket for the laser-heated diamond anvil cell”. Review of Scientific Instruments. 72 (2): 1298. Bibcode:2001RScI...72.1298Z. doi:10.1063/1.1343864.
- Mao, H.K.; Bell, P.M.; Shaner, J.W.; Steinberg, D.J. (jun 1978). „Specific volume measurements of Cu, Mo, Pd, and Ag and calibration of the ruby R1 fluorescence pressure gauge from 0.06 to 1 Mbar”. Journal of Applied Physics. 49 (6): 3276—3283. Bibcode:1978JAP....49.3276M. doi:10.1063/1.325277.
- Mao, H.K.; Xu, J.; Bell, P.M. (april 1986). „Calibration of the ruby pressure gauge to 800 kBar under quasi-hydrostatic conditions”. Journal of Geophysical Research. 91 (B5): 4673—4676. Bibcode:1986JGR....91.4673M. doi:10.1029/JB091iB05p04673.
- Bassett, W.A.; et al. (1993). „A new diamond anvil cell for hydrothermal studies to 2.5 GPa and from −190 to 1200 °C”. Review of Scientific Instruments (Submitted manuscript). 64 (8): 2340—2345. Bibcode:1993RScI...64.2340B. doi:10.1063/1.1143931.
- Couzin, J. (2002). „Weight of the world on microbes' shoulders”. Science. 295 (5559): 1444—1445. PMID 11859165. S2CID 83692800. doi:10.1126/science.295.5559.1444b.
- Vanlinit, D.; et al. (2011). „Rapid Acquisition of gigapascal-high-pressure resistance by Escherichia coli”. mBio. 2 (1): e00130—10. PMC 3025523
. PMID 21264062. doi:10.1128/mBio.00130-10.
- Sharma, A.; et al. (2002). „Microbial activity at Gigapascal pressures”. Science. 295 (5559): 1514—1516. Bibcode:2002Sci...295.1514S. PMID 11859192. S2CID 41228587. doi:10.1126/science.1068018.
- Oger, Phil M.; Daniel, Isabelle; Picard, Aude (2006). „Development of a low-pressure diamond anvil cell and analytical tools to monitor microbial activities in situ under controlled p and t” (PDF). Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Proteins and Proteomics. 1764 (3): 434—442—230. PMID 16388999. doi:10.1016/j.bbapap.2005.11.009.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Chisholm, Hugh, ur. (1911). „Anvil”. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski) (11 izd.). Cambridge University Press.