Pređi na sadržaj

Nevelj

Koordinate: 56° 01′ 00″ S; 29° 56′ 00″ I / 56.016667° S; 29.933333° I / 56.016667; 29.933333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nevelj
Nevelь
Neveljska crkva Svete Trojice
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Oblast Pskovska oblast
RejonNeveljski rejon
Osnovanprvi pomen 1504.
Status grada1773.
Stanovništvo
Stanovništvo‍
 — 2016.15.250
 — gustina663,04 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate56° 01′ 00″ S; 29° 56′ 00″ I / 56.016667° S; 29.933333° I / 56.016667; 29.933333
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina155 m
Površina23 km2
Nevelj na karti Rusije
Nevelj
Nevelj
Nevelj na karti Rusije
Nevelj na karti Pskovske oblasti
Nevelj
Nevelj
Nevelj na karti Pskovske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj182300
Pozivni broj(+7) 81151
Registarska oznaka60
OKATO kod58 220 501
OKTMO kod58 620 101 001
Veb-sajt
www.nevel.ru

Nevelj (rus. Невель) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom grada na zapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u južnom delu Pskovske oblasti i administrativno pripada Neveljskom opštinskom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar. Grad se u pisanim izvorima prvi put pominje 1504. godine, a zvaničan status grada ima još od 1773. godine.

Prema procenama nacionalne statističke službe za 2016. u gradu je živelo 15.250 stanovnika i po tom parametru Nevelj je 4. grad po veličini u Pskovskoj oblasti

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Grad Nevelj nalazi se na krajnjem jugu Pskovske oblasti u blago zatalasanom i izrazito zamočvarenom području Vjazevskog pobrđa. Leži na severnoj obali istoimenog jezera Nevelj, na mestu gde iz jezera otiče njegova jedina otoka, reka Jemenka. Centralni deo grada leži na nadmorskoj visini od 155 m.

Sam grad se nalazi na oko 242 km jugoistočno od administrativnog centra oblasti, grada Pskova, odnosno na oko 532 km zapadno od Moskve. Nekih stotinjak kilometara južnije nalazi se beloruski grad Vitepsk.

Kroz grad prolaze dve važne železničke linije: Velikije Luki−Polack i Sankt Peterburg−Vitepsk.

Istorija

[uredi | uredi izvor]
Ulica Zamkovskaja na fotografiji iz 1870. godine

U pisanim izvorima Nevelj se prvi put pominje u zaveštanju knjaza Ivana III Vasiljeviča iz 1504. kojim svom sinu u nasleđe ostavlja, između ostalih, i okruge na području Nevelja.[1] Tačan datum osnivanja naselja nije poznat, a pretpostavlja se da ime naselja potiče od starobaltičke reči nevo kojom se označava močvarno mesto (aludirajući na prirodnu okolinu u kojoj je grad nastao). Sve do 1772. grad je često prelazio iz „ruke u ruku”, a od te godine konačno je ušao u sastav Ruske Imperije.

Poljski kralj Sigismund III Vasa Nevelju je 1623. godine darovao Magdeburško pravo i vlastiti grb. Magdeburško pravo gradu Nevelju potvrdio je i poljski kralj Stanislav Ponjatovski u novembru 1762. godine, a tom prilikom grad je dobio i novi grb. Nakon prve podele Poljske 1772. grad Nevelj trajno ulazi u sastav Ruske Imperije, a već naredne godine dodeljen mu je i zvaničan status ruskog imperijalnog grada. Novi gradski grb usvojen je 1781. godine.[2]

Nevelj je bio važan jevrejski kulturni centar, a početkom prošlog veka od ukupno oko 14.000 stanovnika koji su živeli u gradu njih čak 8.000 su bii Jevreji. U gradu je u isto vreme postojalo čak 15 sinagoga, 4 pravoslavne i jedna rimokatolička crkva.

Tokom ruskog građanskog rata grad je dugo vremena bio važan centar otpora belogardejaca. Tokom tridesetih godina prošlog veka boljševičke vlasti su zatvorile sve verske objekte u gradu, a pohapšeni su i brojni uticajni verski lideri. Za vreme nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu grad je doživeo velika razaranja, stradao je veliki broj njegovih žitelja (preko 20.000 osoba na području Neveljskog rejona je poginulo), a gotovo celokupna populacija neveljskih Jevreja je „zbrisana sa lica zemlje”.[3][4]

U granicama sadašnje Pskovske oblasti Nevelj je od 1957. godine i ukidanja Velikoluške oblasti.

Demografija

[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 16.324 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2016. grad imao 15.250 stanovnika.[5]

Kretanje broja stanovnika
1896.1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2016.
9.06215.60014.27317.71520.73022.368[6]18.545[7]16.324[8]15.250

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Духовная грамота великого князя Ивана III Васильевича
  2. ^ Краткая история города Невель Архивирано на веб-сајту Wayback Machine (4. март 2016)
  3. ^ Невельская оборонительная операция 22-й армии
  4. ^ Невель. Холокост. История Пскова и Псковской области
  5. ^ „Ocenka čislennosti postoяnnogo naseleniя po municipalьnыm obrazovaniяm Pskovskoй oblasti na 1 яnvarя 2016 goda”. Arhivirano iz originala 16. 04. 2016. g. Pristupljeno 14. 4. 2016. 
  6. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  7. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  8. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
Nevelj na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Невељ&oldid=28053154”