Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije
Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije | |
---|---|
![]() Lazarice u Sirinićkoj župi, jedan od elemenata Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije | |
Nematerijalno kulturno nasleđe | |
Region | Srbija |
Zajednica | Srpski narod i sve nacionalne manjine koje žive na teritoriji Srbije |
Predlagač | Nacionalni komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe |
Veb sajt | http://nkns.rs/cyr |
Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije obuhvata elemente određene Uneskovom definicijom nematerijalnog kulturnog nasleđa: „praksa, prezentacija, izražavanje, kao i udružena znanja i neophodne veštine, koje zajednice, grupe i, u nekim slučajevima, pojedinci prepoznaju kao deo svog kulturnog nasleđa.[1]
Detaljnije
[uredi | uredi izvor]U Etnografskom muzeju u Beogradu juna 2012. godine otvoren je Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Polaznu osnovu njegovog delovanja čini Uneskova Konvencija o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa, koju je Narodna skupština Republike Srbije ratifikovala u maju 2010. godine. Ovaj centar realizuje poslove na istraživanju, prikupljanju, dokumentovanju, očuvanju i prezentaciji elemenata nematerijalnog kulturnog nasleđa sa teritorije Republike Srbije. U cilju efikasnijeg rada na očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa Centar sprovodi široku edukaciju o značaju očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa, promociju elemenata upisanih u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa i sarađuje s drugim ustanovama, udruženjima, organizacijama i pojedincima u zemlji i inostranstvu. Zadatak Centra je i čuvanje Nacionalnog registra nematerijalnog kulturnog nasleđa, kao i celokupne dokumentacije o nematerijalnom kulturnom nasleđu u elektronskom, papirnom, video i audio obliku jedana je od najvažnijih zadataka Centra za nematerijalno kulturno nasleđe.
Odluku o dodeli statusa elementa nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije donosi se na osnovu odluka Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe. Predlog za upis elemenata u Nacionalni registar mogu da podnesu lokalna zajednica, institucija, odgovarajuća nevladina organizacija ili pojedinac koji je u mogućnosti da predlog dokumentuje odgovarajućom propratnom dokumentacijom. Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasleđe Republike Srbije svake godine utvrđuje rokove za podnošenje zahteva za upis na liste nematerijalnog kulturnog nasleđa.[2]
Spisak
[uredi | uredi izvor]Sledi spisak elemenata nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije[3][4]
BR | Slika | Naziv | Opis | Predlagač | Datum upisa u registar | Napomena |
---|---|---|---|---|---|---|
1 | ![]() |
Krsna slava | Kompleks ritualnih i socijalnih praksi kojima porodica slavi sveca za kojeg veruje da je njen zaštitnik | Etnografski muzej u Beogradu | Unesko datum upisa: 27. 11. 2014.[5] | |
2 | ![]() |
Molitva, đurđevdanski obred | Praksa koja se izvodi jednom godišnje u selu Vrtovac, na Staroj planini, na Đurđevdan | Opština Knjaževac | 18. 6. 2012 | |
3 | ![]() |
Belmuž | Jelo od mladog ovčijeg sira i kukuruznog brašna, koje predstavlja jedinstveno nasleđe stočarskih zajednica na tlu istočne Srbije | Opština Knjaževac | 18. 6. 2012 | |
4 | ![]() |
Običaj izlivanja i paljenja ratarskih sveća | Jedan od uskršnjih običaja na području zapadne Srbije koji obuhvata izradu sveća od čistog voska i njihovo prinošenje manastiru Tronoša | Manastir Tronoša | 18. 6. 2012 | |
5 | ![]() |
Izrada pirotskog kačkavalja | Izrada pirotskog kačkavalj, tradicionalnog proizvoda sa područja Stare planine, čija je osnovna sirovina ovčije mleko | Grad Pirot | 18. 6. 2012 | |
6 | Pirotsko ćilimarstvo | Veština izrade ćilima na vertikalnom razboju, tehnikom klečanja | Grad Pirot | 18. 6. 2012 | ||
7 | ![]() |
Filigranski zanat | Tehnika obrade nakita od srebra i zlata koja je bila veoma zastupljena u starom srpskom zlatarstvu i predstavljala je najčešće nasleđe gradskih sredina, koje se proteže i do srednjeg veka | Narodni muzej Kraljevo | 18. 6. 2012 | |
8 | ![]() |
Klesarski zanat u Beloj Vodi | Tradicionalni način obrade kamena, belovodskog peščara, čije izvorište su majdani u zaleđu ovog sela | Mesna zajednica Bela Voda | 18. 6. 2012 | |
9 | ![]() |
Pazarske mantije | Specijalitet gradske kuhinje sa područja Novog Pazara, jelo koje se pravi od lisnatog testa i nadeva od mlevenog mesa | Grad Novi Pazar | 18. 6. 2012 | |
10 | ![]() |
Zlakuska lončarija | Ručna izrada keramičkih posuda za termičku obradu hrane na ručnom vitlu, tehnikom zidanja dodavanjem slojeva gline, koja čini zlakusku lončariju jedinstvenom | Udruženje lončara Zlakusa | 18. 6. 2012 | Unesko datum upisa: 16. 12. 2020.[6] |
11 | ![]() |
Kosovski vez | Visoko razvijen, stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda | KUD „Kopaonik“, Leposavić | ||
12 | ![]() |
Pevanje uz gusle | Izvođačka praksa koja obuhvata solističko pevanje narodnih epskih pesama u desetercu koje pevač izvodi prateći se na guslama | Opština Vrbas | 18. 6. 2012 | Unesko datum upisa: 2. 12. 2018.[7] |
13 | ![]() |
Groktalica | Specifičan način pevanja uz potresanja glasa koji se zvučno zapaža kao izrazitiji vibrato | Muzička škola „Mokranjac“ (Beograd) | ||
14 | ![]() |
Pevanje iz vika | Starije dvoglasno pevanje iz vika spada u pevačke tradicije koje se ispoljavaju kao heterofono bordunski vokalni oblik pevanja, koje izvode dva pevača | Udruženje „Društvo za negovanje tradicionalnog pevanja izvika“ | ||
15 | ![]() |
Erski humor | Forma usmenog izražavanja koja predstavlja spesifičan način šaljivog odnosa prema stvarnosti, karakterističan za područje Zlatiborskog okruga | Opština Čajetina | ||
16 | ![]() |
Kolo (igra) | Kolo, kolo u tri, kolo u šest je veoma rasprostranjena narodna igra u aktuelnoj igračkoj praksi Srbije i vitalan oblik tradicionalne kulture | Ansambl narodnih igara i pesama „Kolo“ | Unesko datum upisa: 9. 12. 2017.[8] | |
17 | ![]() |
Rumenka (igra u kolu) | igra u kolu, koju odlikuju simetrija igračkog obrasca, kao i bogaćenje igračkog obrasca različitim motivima: usitnjavanjem koraka u jednom taktu, poskocima i pozdvoženjem | Ansambl narodnih igara i pesama „Kolo“ | ||
18 | ![]() |
Sviranje na gajdama | Odnosi se na solističku praksu sviranja na dvoglasnim i troglasnim gajdama. Repertoar narodne muzike za ovaj instrument obuhvata narodne igre, pesme, improvizacione forme i specifične pesme ritualnog karaktera | Muzikološki institut SANU | ||
19 | ![]() |
Frulaška praksa | Najtipičniji i najrasprostranjeniji duvački instrument u muzičkoj praksi Srbije. Iako se u novije vreme popularno imenuje kao frula, ovaj instrument poznat je pod starijim nazivima kao svirala ili kao duduk | Muzikološki institut SANU | ||
20 | ![]() |
Sviranje na kavalu | Dugačka, polupoprečna svirala, otvorene cilindrične cevi sa sedam rupica za sviranje na prednjoj strani i jednu na zadnjoj. Označen je kao pastirski instrument, mada se na njemu izvode i melodije narodnih pesama, kao i tradicionalne igre | KUD „Cvetko Grbić“, Šabac | ||
21 | ![]() |
Naivno slikarstvo Slovaka | Stvaralaštvo samoukih umetnika, pripadnika slovačke etničke zajednice na prostoru Srbije, čije osnovne karakteristike čini osoben stil, koji se zasniva na motivima ruralne sredine i svakodnevnice u kojoj slikari žive | Fond „Međunarodni etno centar Babka“, Kovačica | ||
22 | ![]() |
Lazarice u Sirinićkoj župi | Ženske prolećne obredne povorke koje su deo običaja vezanih za praznovanje Lazareve subote, kao dela preduskršnjih praznika | Srpsko etnomuzikološko društvo | ||
23 | ![]() |
Izrada drvenih čutura u selu Pilica | Veština izrade drvenih čutura na ručno pravljenom strugu, uz korišćenje ručnog alata, za čuvanje pića. Na ovaj način izrađuju se i drugi upotrebni predmeti od javorovog i vrbovog drveta | Zanatska radnja „Čutura“ | ||
24 | ![]() |
Vukov sabor | Najstarija kulturna manifestacija u Srbiji, posvećena očuvanju jezika, pisma i usmene književnosti, ustanovljena je 1933. godine kao sećanje na reformatora srpskog jezika i pisma Vuka Stefanovića Karadžića | Centar za kulturu „Vuk Karadžić“ Loznica | 18. 6. 2012 | |
25 | ![]() |
Ojkača | Izvorna krajiška pesma koja se izvode a cappella ili uz pratnju nekog narodnog instrumenta (najčešće tamburica samica, a ređe diple, dvojnice i dr) | Brankovo kolo (izdavačka kuća) | 18. 6. 2012 | |
26 | ![]() |
Vranjska gradska pesma | Tradicionalne gradske pesme koje su nastale i koje se pevaju u Vranju, u a cappella i u vokalno-instrumentalnim aranžmanima | Grad Vranje | 18. 6. 2012 | |
27 | ![]() |
Čuvanje Hristovog groba | Deo Uskršnjih običaja koji se odnosi na simboličko „čuvanje Hristovog groba“ od Velikog petka do Vaskrsa | Udruženje „Čuvari Hristovog groba“, Batajnica | ||
28 | ![]() |
Pirotsko pripovedanje | Verbalno umetničko izražavanje u prozi i stihu na pirotskom govoru srpskog jezika (timočko-lužnički dijalekat, belopalanačko-pirotski podijalekat srpskog jezika) | Grad Pirot | 25. 12. 2014 | |
29 | ![]() |
Đurđevdan | Veliki prolećni praznik kojim se odvaja novi, letnji period godine od zimskog | Etnografski muzej u Beogradu | 15. 10. 2015 | |
30 | ![]() |
Rakija šljivovica | Alkoholno piće koje se dobija destilacijom prevrelog kljuka od šljiva | Narodni muzej Čačak | 15. 10. 2015 | Unesko datum upisa: 3. 12. 2022.[9] |
31 | ![]() |
Kazandžijski zanat u Srbiji | Izrada sudova i predmeta od bakra jedan je od najstarijih i u prošlosti široko rasporostranjenih zanata na području Srbije | Narodni muzej Valjevo | 15. 10. 2015 | |
32 | ![]() |
Staparsko ćilimarstvo | Veština izrade staparskog ćilima koji je, uz pirotski, jedan od najpoznatijih autohtonih srpskih ćilima, nastala u domaćoj radinosti u selu Stapar (Bačka) u 18. veku | Grad Sombor | 3. 3. 2016 | |
33 | ![]() |
Znanja i veštine pravljenja kajmaka | Tradicionalni proces pravljenja kajmaka – mlečnog proizvoda koji nastaje izdvajanjem masnog sloja u fazi hlađenja kuvanog mleka | Muzej na otvorenom „Staro selo“ | 26. 12. 2016 | |
34 | ![]() |
Cipovka | Znanje i umeće pripremanja tradicionalnog hleba u Vojvodini | Balkankult fondacija | 26. 12. 2016 | |
35 | ![]() |
Kuvanje žmara | Žmare – ritualno i svakodnevno jelo od ovčijeg mesa, praziluka i kukuruznog brašna | Opština Petrovac na Mlavi | 25. 12. 2017 | |
36 | ![]() |
Bela vila | Običaj koji se u Velikoj Hoči praktikuje na treći dan Uskrsa, kao sastavni deo složenog kompleksa kolektivnih običajno-obrednih radnji koje se u sklopu praznovanja Uskrasa izvode u ovom naselju | Institut za srpsku kulturu Priština-Leposavić | 25. 12. 2017 | |
37 | ![]() |
Paljenje petrovdanskih lila | Lilanje - običaj pravljenja i paljenja petrovdanskih lila, vekovima prisutan kod stočarskog stanovništva na području zapadne Srbije, vezan za praznik Petrovdan, posvećen Svetim Apostolima Petru i Pavlu | Centar za kulturu „Vuk Karadžić” Loznica | 25. 12. 2017 | |
38 | ![]() |
Zdravice | Kraći govor uz čašu koja se ispija za nečije zdravlje ili u čast nečega | Narodni muzej Čačak | 13. 12. 2018[10] | |
39 | ![]() |
Opančarski zanat | Izrada jednostavne kožne obuće koja je bila prvenstveno namenjena seoskom stanovništvu. Koreni su mu u srednjovekovnoj (vizantijskoj i evropskoj) kulturnoj tradiciji | Etnografski muzej u Beogradu | 13. 12. 2018 | |
40 | Dvopređno pletenje vunenih čarapa | Na ovaj način pletene vunene čarape jedan su od nacionalnih simbola Srbije i autentičan predmet knjaževačkog i timočkog kraja. Izrađuju se tehnikom pletenja vune na pet igala[11] | Zavičajni muzej Knjaževac | 13. 12. 2018 | ||
41 | ![]() |
Pevanje uz rojenje pčela | Da bi prilikom rojenja bezbedno uveo pčele u košnicu, domaćin tiho pevuši obredne pesme[12] | Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu | 13. 12. 2018 | |
42 | ![]() |
Bezdanski damast | Umeće ručnog tkanja ornamentisanog svilenog damasta žakar tehnikom | „Novi Dunav“, Bezdan | 13. 12. 2018 | |
43 | ![]() |
Tkanje bošči | Veština izrade tradicionalnih šarenih pregača, odnosno velikih marama | Institut za srpsku kulturu Priština – Leposavić | 13. 12. 2018 | |
44 | ![]() |
Ženidba Kraljevića Marka (obred) | Pokladna svadba u Štrpcu | Institut za srpsku kulturu Priština – Leposavić | 13. 12. 2018 | |
45 | ![]() |
Vertep u Srbiji | Tradicionalni Božićni obred - prikazivanje Hristovog rođenja | Muzej Srema | 13. 12. 2018 | |
46 | ![]() |
Sjeničko-peštersko ćilimarstvo | Tradicionalna veština izrade ćilima na području Sjenice i Peštera | Opština Sjenica | 13. 12. 2018 | |
47 | ![]() |
Ražanjsko crepuljarstvo | Izrada crepulja u selu Rujište kod Ražnja | Narodni muzej Čačak | 5. 12. 2019 | |
48 | ![]() |
Krstovi od vremena | Podizanje „krstova od vremena“ je stara religijsko-društvena običajna praksa, u okviru koje se krstovi postavljaju na raskrsnicama, pored puta, na njivama ili imanjima radi zaštite od vremenskih nepogoda | Muzej Jadra | 5. 12. 2019 | |
49 | ![]() |
Tetkica Bibija | Bibija je zaštitnica porodice, pre svega zdravlja dece, koju slave Romi koji žive u Srbiji, a koji su pravoslavne veroispovesti | Muzej romske kulture u Beogradu | 5. 12. 2019 | |
50 | Dragačevski sabor trubača u Guči | Dragačevski sabor trubača, u neprekidnom trajanju od skoro 60 godina, predstavlja svečani događaj koji je svojim širim značajem postao društveni ritual lokalne zajednice i marker identiteta njenih članova | Centar za kulturu i sport opštine Lučani | 13. 10. 2020 | ||
51 | ![]() |
Trubaštvo | Zvuk združenih limenih duvačkih instrumenata jedan je od savremenih kulturnih simbola Srbije. | Muzikološki institut SANU | 13. 10. 2020[13] | |
52 | ![]() |
Uskršnji običaji - osvećivanje paske | Tradicionalni običaj Rusina i Ukrajinaca u Vojvodini koji predstavljaju sintezu tradicionalnog porodičnog obeležavanja Uskršnjeg praznika | Muzej Vojvodine | 14. 1. 2021 | |
53 | ![]() |
Malo kolo | Tradicionalni ples koji se izvodi uz muziku na teritoriji Banata, u Vojvodini | Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ iz Kikinde | 14. 1. 2021 | |
54 | ![]() |
Tamburaši, tamburaške prakse | Tradicionalno sviranje, karakteristično za modernija doba (dva veka unazad) na tamburi tj. trzalačkim instrumentima | Muzej Vojvodine | 7. 10. 2021 | |
55 | ![]() |
Ojice | Znanja, umeća i veštine izrade ojica, tradicionalnih ukrasnih čipki na ženskoj narodnoj nošnji bošnjačkog stanovništva u Sandžaku | Muzej „Ras” u Novom Pazaru | 18. 3. 2022. | |
56 | ![]() |
Maćanske ploče | Znanja i veštine koje se odnose na prepoznavanje, eksploataciju i oblikovanje kamenih krovnih prekrivki. | Opština Ivanjica | 22. 11. 2022. | |
57 | ![]() |
Drugaričenje | Drugaričenje ili kumačenje - običaj ritualnog sklapanja kumstva i pobratimstva/posestrimstva među decom i mladima na Pobusani ponedeljak | Narodni muzej Požarevac | 22. 11. 2022. | |
58 | ![]() |
Sarački zanat | Skup znanja i veština koji se odnose na pripremu materijala i izradu predmeta od kože, prvenstveno za potrebe konjarstva, ali i lova, uzgoja i dresure pasa i drugo. | Gradski muzej Sombor | 21. 12. 2023. | |
59 | ![]() |
Ćurčijski zanat | Ćurčijski zanat predstavlja skup znanja i veština prerade i obrade kože i izrade predmeta od krzna i kože | Muzej Vojvodine | 21. 12. 2023. | |
60 | ![]() |
Štampujit | Vrsta veza „po pismu“ koji se izvodi tehnikom „omčastog boda“ na plišu, a kojim se u Negotinskoj Krajini i priobalju Dunava najčešće ukrašava svečana ženska nošnja. | Etno mreža | 21. 12. 2023. | |
61 | ![]() |
Mavanje kumbare | Praksa paljenja obrednih vatri koja se odvija kao sastavni deo običajno-obrednih radnji u sklopu praznovanja Belih poklada, odnosno Pročke, u Sirinićkoj župi. | Institut za srpsku kulturu Priština – Leposavić | 21. 12. 2023. | |
62 | ![]() |
Plivanje za Bogojavljenski krst | Običaj plivanja za krst (časni krst, bogojavljenski krst) na otvorenim vodama na praznik Bogojavljenje, kojim se obeležava dan Hristovog krštenja. | Narodni muzej Čačak | 21. 12. 2023. | |
63 | ![]() |
Sviranje na tamburicama | Tamburice ili samice pripadaju porodici trzačkih žičanih instrumenata. Karakteristične su za dinarsku kulturu, tradicionalno se koriste kao solistički instrument. Predstavljaju deo kulture dinarskog stanovništva doseljenog u Srbiju | - | 21. 12. 2023. | |
64 | ![]() |
Sezonske seobe stoke u Srbiji | Praksa sezonske seobe stoke, gazde i pastira (izdig, zdič, bačijanje) podrazumeva odvođenje stoke, uglavnom ovaca i goveda, iz nižih, toplijih predela, u kojima boravi tokom zime, ka planinskim pašnjacima, na kojima boravi u letnjem periodu | Narodni muzej Užice | 15. 10. 2024.[14] |
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Srpska slava u 19. veku. Krsna slava je 2014. godine upisana na Uneskovu Reprezetnativnu listu nematerijalnog kultnrog nasleđa čovečanstva
-
Tradicionalno kolo iz Šumadije. Tradicionalno srpsko kolo je 2017. godine upisano na Uneskovu Reprezetnativnu listu nematerijalnog kultnrog nasleđa čovečanstva
-
Guslar okružen decom (Uroš Predić, 1882). Pevanje uz gusle je 2018. godine upisano na Uneskovu Reprezetnativnu listu nematerijalnog kultnrog nasleđa čovečanstva
-
Tradicionalna zlakuska lončarija na prodajnom štandu u selu Zlakusa. Zlakuska lončarija je 2020. godine upisana na Uneskovu Reprezetnativnu listu nematerijalnog kultnrog nasleđa čovečanstva
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „O NEMATERIJALNOM KULTURNOM NASLEĐU”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 18. 3. 2020.
- ^ „CENTAR ZA NEMATERIJALNO KULTURNO NASLEĐE SRBIJE”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 18. 3. 2020.
- ^ „LISTA ELEMENATA NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLEĐA REPUBLIKE SRBIJE”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 13. 1. 2019.
- ^ „LISTA ELEMENATA NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLEĐA REPUBLIKE SRBIJE (sa novim unosima)”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 13. 1. 2019.
- ^ „Slava, celebration of family saint patron’s day”. Intangible Cultural Heritage. UNESCO. Pristupljeno 15. 1. 2019.
- ^ „Zlakusa pottery making, hand-wheel pottery making in the village of Zlakusa”. UNESCO Intangible Cultural Heritage. UNESCO. Pristupljeno 18. 12. 2020.
- ^ „PEVANjE UZ GUSLE NA UNESKOVOJ REPREZENTATIVNOJ LISTI NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLEĐA”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 13. 1. 2019.
- ^ „Kolo na Uneskovoj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 15. 1. 2019.
- ^ „Social practices and knowledge related to the preparation and use of the traditional plum spirit – šljivovica”. Intangible Cultural Heritage. UNESCO. Pristupljeno 19. 6. 2024.
- ^ „NOVI UPISI U NACIONALNI REGISTAR NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLEĐA”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 18. 1. 2019.
- ^ autor:, Katarina (28. 11. 2018). „Dvopređne čarape: Jedinstveni simbol Srbije koji zaslužuje da bude zaštićen kao nacionalni brend”. Opanak - magazin za očuvanje srpske tradicije i običaja. Pristupljeno 18. 1. 2019.
- ^ Pavlović, Biljana; Trakilović, Desanka (2014). „Narodna muzička tradicija severnog Kosova u funkciji nastave muzičke kulture u osnovnoj školi” (PDF). Uzdanica. XI/1: 120. Pristupljeno 18. 1. 2019.
- ^ „DRAGAČEVSKI SABOR TRUBAČA U GUČI I TRUBAŠTVO UPISANI U NACIONALNI REGISTAR NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLEĐA”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Ministarstvo kulture i informisanja RS i Etnografski muzej u Beogradu. Pristupljeno 28. 11. 2020.
- ^ „Sezonske seobe stoke – izdig, zdig / bačijanje”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Etnografski muzej u Beogradu i Ministarstvo kulture Republike Srbije. Pristupljeno 10. 1. 2025.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- „Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije”. Zvanična prezentacija. Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i Etnografski muzej u Beogradu. Pristupljeno 13. 1. 2019.
- „Serbia and the 2003 Convention (Listing of ICH)”. UNESCO Intangible Cultural Heritage. UNESCO. Pristupljeno 22. 3. 2019.
- „Upisi u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije”. Institut za srpsku kulturu Priština - Leposavić. 2019-02-08. Pristupljeno 2024-04-10.