Oputne Rudine

Oputne Rudine su predio od više sela na zapadu Crne Gore. Čitavom svojom površinom pripada opštini Nikšić. Dugačka je oko 40, a široka u prosjeku 6 km. Prostire se pravcem jugozapad-sjeveroistok (uz granicu sa BiH). Sa istočne strane se nalaze Banjani. Počinje sa selom Miruše i završava se sa Gornjim Crkvicama. Oputnu Rudinu čine sela: Miruše, Koravlica, Kljakovica, Vidne, Počekovići, Vraćenovići, Pilatovci, Vuči Do, Vrbica, Kovači, Ubla, Donje Crkvice i Gornje Crkvice. Tlo je brdovito i bezvodno. Kišnica se čuva u čatrnjama i ublovima. Klima je kontinentalna. Živi se uglavnom od zemljoradnje i stočarstva. Domaćinstva su većinom staračka. Oputna Rudina je prepoznatljiva po bici na Vučijem Dolu sa Turcima 1876. godine i po naselju i ublu Turuntaš čijoj se vodi po legendi pripisuju neka čudna svojstva. U vode Turuntaša Crnogorci su sakrili top od Austrougara. Razoj ovog kraja je više nego zanemaren. Ima tragova praistorijskog, ilirskog i rimskog doba. Prvi pisani tragovi za ove krajeve datiraju još iz 1319. godine. Berlinskim kongresom je i zvanično proglašena kao teritorija Crne Gore. Ova oblast se u Zemljopisu Knjaževine Crne Gore objavljenog na Cetinju 1895. godine navodi kao pleme Rudine koje pripada Nikšićkoj nahiji.

Privreda je veoma slabo razvijena. Stanovništvo se bavi ratarstvom, stočarstvom, sječom drva za ogrijev i proizvodnjom dobara za svoje potrebe. Trgovina je svedena na male i rijetke seoske prodavnice. Voćarstvo nije razvijeno.
Flora je raznovrsna. Među biljnim vrstama ima endema. Najzastupljeniji su lišćari (grab, jasen, cer, drijen, bukva, glog, jasika, breza, lipa, lijeska, ...) i ima nešto malo četinara (jela, smrča, somina i kleka). Na ovom području ima dosta ljekovitog bilja (glog, lipa, lincura, kantarion, đurđevak, bokvica, sporiš, divlja metvica, ljubičica, vrijesak, srčanik, kopriva, crni sljez, šipurak, gljive, ...).
Fauna: Životinjski svijet dijelimo na domaće životinje (goveda, ovce, koze, konji, svinje i kokoške), divlje životinje (medvjed, vuk, zec, lisica, jazavac, divlja svinja, srna, vjeverica, lasica, divlja mačka, kunica, jež, ...), ptice (vrabac, vrana, slavuj, kosovac, ševa, svraka, orao, sova, djetlić, lasta, sojka...), i razni insekti.
Bratstva: Albijanić, Aleksić, Banović, Baćović, Bjeletić, Bjelica, Vujović, Vukajlović, Gnjatović, Gudelj, Glušac, Đedović, Ždrale, Iković, Inić, Jaramaz, Kecojević, Komar, Komnenić, Kraljević, Krtolica, Lalićević, Mališić, Mićunović, Milošević, Mujičić, Musić, Nikolić (Budalić), Novaković, Papić, Pejović, Perišić, Perućica, Polić, Radmilović, Rogač, Svorcan, Tomašević, Uljarević, Cuca, Šapurić, Šekarić, Šupić i Šutović.

Literatura

Popović, Đuro; Jovan Roganović (1895). ZEMLjOPIS KNjAŽEVINE CRNE GORE za UČENIKE III RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE. Cetinje.

Vidi još