Opština Pelagićevo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pelagićevo
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Republika Srpska
Sjedište Pelagićevo
Stanovništvo
Stanovništvo
Pad 4.046[1]
Pad 4.358[2]
4.828[3] (2017
2013
1996)
Geografske karakteristike
Površina 122,5 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Načelnik opštine Slavko Tešić (SNSD)
Pozivni broj 54
Veb-sajt Opština Pelagićevo

Opština Pelagićevo je opština u Republici Srpskoj, BiH. Sjedište opštine se nalazi u naseljenom mjestu Pelagićevo. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine na popisu stanovništva 2013. godine, u opštini je popisano 5.220 lica.[4]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Opština se nalazi u Posavini. Prvobitno je površina opštine iznosila 17.800 hektara, odnosno 178 km², međutim promjenom granice opština Pelagićevo i Modriča i cijepanjem katastarskih opština Donje Ledenice na katastarske opštine Donje Ledenice i Borovo Polje, površina sada iznosi 12.250 hektara, odnosno 122,5 km². Na teritoriji opštine se nalazi istoimeno vještačko jezero Pelagićevo.

Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]

Mapa naseljenih mesta opštine Pelagićevo

Područje opštine Pelagićevo čine naseljena mjesta: Blaževac, Gornja Tramošnica*, Gornje Ledenice*, Donja Tramošnica, Donje Ledenice*, Njivak, Orlovo Polje, Pelagićevo, Porebrice*, Samarevac* i Turić*.

Dijelovi naseljenih mjesta: Gornja Tramošnica, Gornje Ledenice, Donje Ledenice, Porebrice i Turić.

Na području opštine postoji deset mjesnih zajednica: MZ Blaževac, MZ Gornja Tramošnica, MZ Donja Tramošnica, MZ Kladuša, MZ Donje Ledenice, MZ Pelagićevo Centar, MZ Porebrice, MZ Samarevac, MZ Turić, MZ Ćendići.

Naziv[uredi | uredi izvor]

Opština je dobila ime po srpskom prosvetitelju Vasi Pelagiću.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Opština je formirana 14. septembra 1992. godine (Sl. glasnik RS 17/92) od jednog dela predratne opštine Gradačac (koja i danas postoji pod starim imenom u FBiH). 25. marta 1994. godine (Sl. glasnik RS 5/94) iz opštine Pelagićevo se izdvajaju naselja: Krčevljani i Tolisa, te dijelovi naseljenih mjesta: Gornje Krečane, Jasenica i Donji Skugrić i pripajaju opštini Modriča, da bi se 22. decembra 1998. godine (Sl. glasnik RS 40/98) iz opštine Pelagićevo izdvojila naselja Zelinja Gornja i Gornja Međeđa i pripojila opštini Doboj.

Političko uređenje[uredi | uredi izvor]

Sastav Skupštine Opštine Pelagićevo prema rezultatima izbora 2020.
2
2
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Od ukupno 15 mandata na pojedine partije otpada:
      HDZ BiH: 2
      SP: 2
      DNS: 2
      SNSD: 1
      US: 1
      Nezavisni kandidat-Ilija Dubravac: 1
      Nezavisni kandidat-Željko Zovkić: 1
      SRS: 1
      DEMOS: 1
      Re-Balans: 1
      SDS: 1
      PDP: 1

Opštinska administracija[uredi | uredi izvor]

Načelnik opštine predstavlja i zastupa opštinu i vrši izvršnu funkciju u Pelagićevu. Izbor načelnika se vrši u skladu sa izbornim Zakonom Republike Srpske i izbornim Zakonom BiH. Opštinsku administraciju, pored načelnika, čini i skupština opštine. Institucionalni centar opštine Pelagićevo je naselje Pelagićevo, gdje su smješteni svi opštinski organi.

Načelnik opštine Pelagićevo je Slavko Tešić ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata, koji je na tu funkciju stupio nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2020. godine. Sastav skupštine Opštine Pelagićevo je prikazan u tabeli.[5]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – opština Pelagićevo
2013.[6]1991.
Ukupno5 220 (100,0%)13 256 (100,0%)
Srbi3 330 (63,79%)4 634 (34,96%)
Hrvati1 850 (35,44%)7 165 (54,05%)
Bošnjaci13 (0,249%)736 (5,552%)1
Nepoznato8 (0,153%)
Neizjašnjeni7 (0,134%)
Romi3 (0,057%)
Ostali3 (0,057%)721 (5,439%)
Slovenci2 (0,038%)
Jugosloveni1 (0,019%)
Crnogorci1 (0,019%)
Muslimani1 (0,019%)
Bosanci1 (0,019%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Sport[uredi | uredi izvor]

Opština je sjedište fudbalskog kluba Pelagićevo.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]