Penelopa
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. |
Penelopa (grč. Πηνελόπη, lat. Penelopa) je žena Odiseja, kralja Itake.[1]
Mitologija
[uredi | uredi izvor]Penelopa je bila kćerka Ikarija, brata kralja Tindareja iz Sparte. Majka joj je bila Periboeja. Penelopa je bila blizak rod Jeleni i Klitemnestri, koje su bile kćerke Tindarejeve.
Tindarej nije zaboravio mudar Odisejev savet, kada se njegova kćerka Jelena udavala (vidi: Jelena) i zato je pomogao Odiseju da dobije ruku svoje nećake Penelope. Nagovorio je brata da organizuje trku između prosaca. Odisej je bio poznat po hitrosti i pobedio je u trci. Oženio je Penelopu i neko vreme su ostali u Sparti, pre nego što je Odisej odlučio da se vrati u svoje kraljevstvo, na Itaku.
Ikarije se protivio odlasku svoje kćeri jer ju je mnogo voleo. Penelopa je bila pred teškom odlukom: da ostane s ocem ili da ode s mužem. Prekrivši lice velom, odlučila je da ode s Odisejem.
Penelopa je Odiseju rodila sina Telemaha, koji je još bio dete kada je Odisej otišao u Trojanski rat. Odisej je nevoljno krenuo u rat, jer je znao za proročanstvo da se neće vratiti kući sledećih dvadeset godina.
Za razliku od svojih rođaka Jelene, Klitemnestre i Timandre, Penelopa je bila verna svome mužu. Kažu da se Afrodita naljutila na Tindareja jer joj nije prineo žrtve i da ga je kaznila tako što su sve tri njegove kćeri postale preljubnice. Za vreme Odisejevog odsustva, mnogi prosci su se skupili u Odisejev dvor želeći Penelopu za ženu. Ona ih je sve odbila, ali ih nije mogla oterati iz dvora. Kada se Odisej vratio pobio je sve njene prosce (vidi: Odisej).
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Zamarovski 1985, str. 263.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Zamarovski, Vojteh (1985). Junaci antičkih mitova: Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb.