Портал:Kozara i Potkozarje/23.-30. april 1941. (Kozara)
Napomena (ovdje)
23. aprila 1941. godine Ante Pavelić izdaje drugu naredbu kojom se naređuje svim Srbima da u roku od 5 dana napuste teritoriju tzv. Nezavisne Države Hrvatske, a ako to ne učine, biće silom prebačeni preko granice. Uzvikivano je: »Bješte psine preko Drine«. Na teritoriji Kozare vrši se iseljavanje Srba, državnih službenika, političara, bogatijih trgovaca, ljekara, sudija, sveštenika, bogatijih zanatlija, svih onih što se smatraju uglednim i viđenim građanima.
Kad su ustaše povele akciju za iseljavanje u Srbiju (»ko je Srbin neka ide u Srbiju«), Mjesni komitet KPJ je poveo akciju protiv iseljavanja u Srbiju. Komunisti su protestovali: »Tu smo se rodili, tu i odrasli, tu i ostajemo!«
Kad su ustaše izdale naredbu o iseljavanju Crnogoraca iz Nezavisne Države Hrvatske, onda je »Šipadovom« prugom iz Prijedora krenula kolona Crnogoraca. Narod je došao na ispraćaj.
Okupator i ustaše su planirali da potpuno fizički unište prije svega srpski živalj i Jevreje, a zatim i sve demokratske i rodoljubive snage.
Proglas CK KPJ od 15. aprila 1941. godine čitao se među komunistima. Komunisti su razvili propagandu protiv pljačke, terora i bratoubilačke borbe.
Poslata je naredba da se preda oružje. Komunisti su nagovarali ljude da sabotiraju tu naredbu i da narod ne preda oružje.
U prvim danima okupacije u ćelijama KPJ u Knešpolju postala je organizator priprema ustanka i jezgro njegovog najborbenijeg dijela.
24. aprila 1941. »Stožer kopnene vojske« iz Zagreba je naredio da se formiraju zapovjedništva domobranskog vrbaskog i bosanskog područja. Teritoriju Bosanske krajine obuhvatalo je Vrbasko područje sa sjedištem u Banjoj Luci. U sastav ovog područja došli su 33. pješadijski puk i 55. pješadijski puk iz Bihaća. Trideset i treći puk je preimenovan u banjalučku pješadijsku pukovniju, a 55. u bihaćku pješadijsku pukovniju.
Zapovjedništvo oružničkih žandarmerijskih pukovnija bilo je u Banjoj Luci. Na teritoriji Bosanske krajine bila je jedna pukovnija oružnika. Formirane su ustaške jedinice, »rojevi«. Ove zločinačke formacije docnije su, uz punu podršku Mačekove »seljačke i građanske zaštite«, prerasle u ustaške satnije (čete). U svakom sreskom mjestu bilo je približno od voda do čete ustaša. Okupator je nastojao da stvori jake kvislinške jedinice. Po selima su formirani tabori, a po gradovima logori i stožeri koji u početku vrše cjelokupnu vlast. Uz pomoć najvećeg dijela visokog katoličkog klera, prvaka Hrvatske seljačke stranke i prvaka Jugoslavenske muslimanske organizacije, ustaše otpočinju organizaciju civilne vlasti. Odmah poslije toga nova država počinje svoju krvavu djelatnost.
Studenti i srednjoškolci došli su kući poslije kapitulacije Kraljevine Jugoslavije i uključili se u rad skojevskih i partijskih organizacija.
30. aprila 1941. godine poglavnik Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelić i zvanično izdaje zakonsku odredbu o rasnoj pripadnosti, koja je poslužila kao osnov za progone Srba, Jevreja i Cigana u ustaškoj državi.
Koncem aprila 1941. godine Gutić je sa svojim zločincima prisustvovao ubijanju uglednih Srba.