Портал:Srbija
Srbija je kontinentalna država koja se nalazi u jugoistočnoj Evropi (na Balkanskom poluostrvu) i u srednjoj Evropi (Panonskoj niziji).
U sastavu Republike Srbije nalaze se dve autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Srbija je demokratska država svih građana koji žive na njenoj teritoriji, zasnovana na vladavini prava. Na severu se graniči sa Mađarskom, na istoku sa Rumunijom i Bugarskom, na jugu sa Severnom Makedonijom i Albanijom, a na zapadu sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom.
Od završetka Prvog svetskog rata bila je sastavni deo zajedničke države sa većinom balkanskih Južnih Slovena prvobitno u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije preimenovanoj u Kraljevinu Jugoslaviju, zatim u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, Saveznoj Republici Jugoslaviji i Državnoj zajednici Srbija i Crna Gora. Od 2006, kao naslednica SCG, Srbija je ponovo postala suverena i nezavisna država.
Glavni grad je Beograd. Sa blizu 1,6 miliona stanovnika on je administrativno, ekonomsko i kulturno središte Srbije.
Ada Ciganlija ∙ Beograd ∙ Veliko ratno ostrvo ∙ Vlade Divac ∙ Vojna bolnica Niš ∙ Grb Beograda ∙ Dušan Jerković ∙ Živko Pavlović ∙ Istorija Srba pre Nemanjića ∙ Jovan Vladimir ∙ Jovan Cvijić ∙ Mihajlo Pupin ∙ Marko Gobeljić ∙ Niš ∙ Novak Đoković ∙ Opština Batočina ∙ Odžaci ∙ Seoba Srba ∙ Slučaj Račak ∙ Spomenik borcima Revolucije ∙ Srbija ∙ Stari Ras ∙ Stefan Lazarević ∙ Stefan Nemanja ∙ Stefan Milutin ∙ Struganik ∙ Suva planina ∙ Niška Banja ∙ Sićevačka klisura ∙ Hram Svetog Save u Beogradu
Aleksandar Đorđević ∙ Ana Ivanović ∙ Beogradska tvrđava ∙ Vinčanska kultura ∙ Vršački zamak ∙ Galija (muzička grupa) ∙ Gradska opština Novi Beograd ∙ Gradska opština Savski venac ∙ Vojvodina u Narodnooslobodilačkoj borbi ∙ Vukašin Mrnjavčević ∙ Dragutin Kalor Milodanović ∙ Dejan Medaković ∙ Život i dela besmrtnog vožda Karađorđa ∙ Ivo Andrić ∙ Istorija Pirota ∙ Manastir Crna Reka ∙ Nikola Jokić ∙ Nikola Pašić ∙ Nemanjići — rađanje kraljevine ∙ Novi Sad ∙ Priština ∙ Sveti Georgije ubiva aždahu ∙ Simonida Nemanjić ∙ Skorenovac ∙ Spasenija Cana Babović ∙ Spomen-groblje na Krušiku ∙ Sremska Mitrovica ∙ FK Tekstilac Odžaci ∙ Fudbalska reprezentacija Srbije ∙ Cincar Janko Popović
Galija je jugoslovenska i srpska rok grupa, osnovana u Nišu 1976. godine. Ime je dobila po istoimenoj kafani u kojoj su se članovi benda prvobitno okupljali. Centralne ličnosti benda su braća Nenad (vokali, akustična gitara i harmonika) i Predrag Milosavljević (vokal). Jedan su od najtrajnijih sastava jugoslovenskog i srpskog rokenrola, a izdanja grupe varirala su od progresivnog roka do mejnstrim orijentisanog zvuka. Kroz grupu je prošao veliki broj muzičara, a sadašnji sastav čine Nenad Milosavljević, Predrag Milosavljević, Boban Pavlović, Dragutin Jakovljević, Slaviša Pavlović, Ivan Ilić i Goran Antović.
Grupa je prvu probu održala u Domu kulture u Nišu, 11. aprila 1976. godine, a pažnju šire javnosti privukla nakon pobede na Zaječarskoj gitarijadi 1978. godine i nastupom na Omladinskom festivalu u Subotici, gde biva proglašena za istinsko muzičko otkriće finala festivala „Omladina 78”. Nakon afirmisanja na jugoslovenskoj muzičkoj sceni usledili su koncerti i snimanje prvog studijskog albuma za PGP RTB, krajem 1978. godine. Tokom karijere objavili su petnaest studijskih, jedan uživo i šest kompilacijskih albuma.
- Da je Ovčarsko-kablarska klisura zaštićena od strane države kao predeo izuzetnih odlika, tu su smešteni i čuveni Ovčarsko-kablarski manastiri.
- Da se zapadni deo nizije srednjeg Podunavlja nazivao u staro doba Panonija.
- Da je zapadna kapija Beograda, koju je projektovao Mihajlo Mitrović, visoka čak 115 metara, što je čini drugim po visini neboderom u Beogradu.
novi sad
београд
fruška gora niš tara drugi svetski rat kopaonik
Vikipedija je enciklopedijski projekat slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju i održavaju dobrovoljci pomoću vikisoftvera. Članke na Vikipediji možete menjati bez obavezne registracije.
Prvobitna verzija Vikipedije započeta je 15. januara 2001, dok je izdanje na srpskom jeziku započeto 16. februara 2003. godine u 21:52. Vikipedija trenutno sadrži više od 63,1 miliona članaka napisanih na 309 jezika, od kojih je preko 690.000 na srpskom.