Prerast
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/24/%D0%9C%D0%B0%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%81%D1%82_%D1%83_%D0%BD%D0%B0%D1%9A%D0%BE%D0%BD%D1%83_%D0%92%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%BD%D0%B5.jpg/220px-%D0%9C%D0%B0%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%81%D1%82_%D1%83_%D0%BD%D0%B0%D1%9A%D0%BE%D0%BD%D1%83_%D0%92%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%BD%D0%B5.jpg)
Prerast je lučni krečnjački svod zaostao od nekadašnje pećine u vidu prirodnog kamenog mosta. Njegova dužina i širina može iznositi više desetina metara, a visina do 40 m.
Najpoznatije prerasti u Srbiji su vratnjanske prerasti, Prerast na reci Valja Perast u okolini Majdanpeka, Samar na rečici Perast u opštini Žagubica, Zarvina prerast u selu Sesalcu, prerast Kasonje na Osaničkoj reci, prerast Samar kod sela Kopajkošara, prerast u ataru Dobroselice itd.
Postoje 3 vratnjanske prerasti na reci Vratni, pritoci Dunava. To su Mala, Velika i Suva. One predstavljaju ostatke Vratnjanske pećine. Mala prerast nalazi se oko 200 m uzvodno od manastira Vratne. Ima dužinu od 15 m, sa otvorom visokim 34, a širokim 33 m. Velika prerast ima dužinu od 45 m, otvor visine 26 m, a širine 23-33 m.[1]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Petrović, Dragutin; Manojlović, Predrag (2003). Geomorfologija. Beograd: Geografski fakultet, Beograd. str. 327. ISBN 86-82657-32-5.