Pređi na sadržaj

Razgovor:Balšići/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Prvi podnaslov

Mislim da ne bi trebalo da stoji crnogorska porodica, jer Crne Gore u to vreme nije bilo, vec se ta oblast zvala Zeta. -- Bojan  Razgovor  13:11, 21. decembar 2007. (CET)[odgovori]

  1. "Balšići došli iz Francuske", "pa srpska

dinastija"? Nije mi jasno.Gojkomm (razgovor) 18:42, 21. novembar 2009. (CET)[odgovori]

U knjizi Veselinović, Andrija; Ljušić, Radoš (2001). Srpske dinastije. Novi Sad: Plantoneum. ISBN 86-83639-01-0.  se navode kao srpska dinastija.Hipoteze o njihovom poreklu i dalje nisu potvrđene. Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 00:11, 22. novembar 2009. (CET)[odgovori]

  1. Hvala.Gojkomm (razgovor) 16:19, 22. novembar 2009. (CET)[odgovori]
  2. Kada vas molim da stavite crnogorska porodica jer sam vidio kod Nemnjica nijeste pominjali raska porodica nego ste stavili srpska i isto tako oni su bili crnogorska dinastija jer pored te tvoje knjige "Srpske Dinastije" postoje mogo njih koje zapravo govore da su oni crnogorska dinastija a ne srpska.

Uvod i Hronologija su prepisni iz Istorijskog leksikona Crne Gore.[1]--Drazetad (razgovor) 10:16, 20. maj 2012. (CEST)[odgovori]

Pojedini Balšići su već testirani na I2 Din South, tako da hipoteza o dolasku iz Francuske za sada pada u vodu. Pozdrav, Mike.

glupost

kakva nacional šovinististička glupost... nacionalnost srpska???? u 14 vijeku? vjera pravoslavna????

Pitanje

Šta su bili Balšići, dinastija ili vlastelinska porodica?--SrpskiAnonimac (razgovor) 18:08, 30. avgust 2017. (CEST)[odgovori]

Dodati u dijelu o porijeklu, odmah nakon citata, izjave Balše 2.

I srpski istoričar Panta Srećković, kao i sami Balšići, piše da su oni potomci Nemanjini, po Vukanu. Po njemu, oni su dobili prezime od sela Balšića (Baošići). Njihov otac, šurjak Dušanov, kesar Đurđ, dospeo je do velikog položaja i zadobio važnost u Zeti, pošto su pobedili Iliće i Đuraševiće.[1]77.222.24.38 (razgovor) 12:38, 15. jul 2023. (CEST)[odgovori]

  1. ^ Srećković, Pantelija (2021). Istorija srpskoga naroda. Mladenovac: Mirdin. str. 720.