Razgovor:MiG-23/Arhiva 2

Arhiva 1

Arhiva 2

Arhiva 3

Čestitam na izvanrednom članku, BRAVO!--mile (razgovor) 22:36, 26. oktobar 2009. (CET)

---

Premješteno sa stranice za izbor sjajnog članka. --XZ (razgovor) 02:13, 5. novembar 2009. (CET)

Prije MiG-23, sljedeći sovjetski avioni su imali AA-3 raketu sa poluaktivnim radarskim samonavođenjem [1] - vidjeti tekst na linku: Suhoj-11, Suhoj-15 i Jakovljev-28P. Možda još neki, ovo treba popraviti u članku.--Miroslav Ćika (razgovor) 20:39, 4. novembar 2009. (CET)

Pročitaj te članke o tim avionima i vidi njihovu opremu i naoružanje i videćeš da to nije tačno za seriski standard. Niko nije ni tvrdidio da je moglo biti ispitivanja u letu ali već na starim avionima.--Sahara (razgovor) 21:01, 4. novembar 2009. (CET)

Korištene su već od početka 1960-ih kao i američki Sperou. Evo direktnog citata: The K-8's development began in 1955, known as R-8 in service. Like most Soviet air-to-air missiles, it was made with a choice of semi-active radar homing or infrared seeker heads. The original missile was compatible with the Uragan-5B radar. It was upgraded to R-8M (better known as R-98) standard in 1961, giving the SARH weapon the capability for head-on intercepts. In 1963 it was further upgraded to the R-8M1, making it compatible with the RP-11 Oriol-D radar of the Sukhoi Su-11 and Sukhoi Su-15 and Yakovlev Yak-28P. Subsequent development led in 1965 to R-8M2, more commonly called R-98, with longer range and improved seekers, compatible with the upgraded RP-11 Oriol-M radar. The final variant, introduced from 1973, was the R-98M1 (NATO 'Advanced Anab') with better countermeasures resistance and longer range, matched to the Taifun-M radar of the Su-15TM and Yak-28PM interceptors.

To su bili lovci sovjetske PVO, a ona je dobijala nove „igračke“ prije izvoznih verzija lakih MiGovih lovaca.--Miroslav Ćika (razgovor) 21:57, 4. novembar 2009. (CET)

---

Google translate napomena ili napomena napisana pomoću Google translatea, svejedno je kako je rečeno, jer je napomena i dalje nejasno napisana, počevši od prve rečenice koja nema nikakav rep. Podaci s referenci i oni u tablici Karakteristike se ne poklapaju. Luftwafe nikada nije koristila MiG-23, a po karti ispada da je. Znam koji mi je izvor za Omera, no, mene zanima izvor za njegov čin. Ako ga nema, treba to ukloniti. Trebalo bi referencirati da je MiG-19 oborio svjetski rekord u brzini leta uz samu tvrdnju, a ne na kraju čitavog podnaslova, ako se tamo nalazi referenca. Kako mi je SmirnofLeary rekao da generacije mlaznih zrakoplova nisu egzaktno definirane, a ne postoji niti članak o tome, uz tvrdnju da je to prvi sovjetski avion treće genracije bi bilo poželjno staviti barem napomenu u kojoj bi se objasnilo da se radi o kategorijama mlaznih zrakoplova i razlika između prve tri generacije. --XZ (razgovor) 22:37, 4. novembar 2009. (CET)

---

Čemu taj smajli, tu ništa nije smešno. Treća navedena slika je sa ostave, ima odgovarajuću licencu. -- SmirnofLeary (razgovor) 21:07, 31. oktobar 2009.

---

Nemam komentar za ovo što si stavio „traži se izvor“ da je MiG-23 prvi sovjetski borbeni avion treće generacije. Ceo članak se bavi time. Prvi MiG koji nema pito usisnik da bi mogao da se ugradi radar (napredniji radarski sistem), prvi sovjetski avion sa promenljivim uglom strele (MiG-23 je poletio 1967, a Su-24 1977), detaljno opisano naoružanje i oprema. A ti ipak stavljaš „traži se izvor“ za tu tvrdnju. Bilo bi dobro da pročitaš članak pre nego što nastaviš da ga vandalizuješ. -- SmirnofLeary (razgovor) 21:42, 31. oktobar 2009.

---

Na ovaj način stvarno ne mogu raspravljati. Bacati ovakve primedbe bez reda, rezona i osnove na sve strane nezaslužuju nikakav komentar, a i nije ga moguće ni dati. Ako tako već bombarduješ koji je to sovjetski avion između MiG-21 i Mig-23 imao raketu srednjeg dometa s radarskim poluaktivnim vođenjem? Uostalom koji je to serijski lovac zamenio Mig-21? MiG-21 je sa IC raketama za blisku borbu (druga generacija borbenih aviona)!--Sahara (razgovor) 22:24, 31. oktobar 2009. (CET)

Stvarno nemam više komentara. Tekst naveden gore, ako ga je iko shvatio: „prva rečenica je prevod pa sledi original na ruskom“. Otkad to rusi pišu latinicom?! Ovako nešto vidim prvi put u svom životu. Sledi original na ruskom hehe :) Dosta je bilo komentara od mene, pozdrav. -- SmirnofLeary (razgovor) 00:30, 1. novembar 2009.

Zamenio si teze (nadam se da nije namerno) o kontekstu napomene. Suština je u jednom primeru prekoračenja opterećenja strukture aviona i posledično trajne deformacije iste, anije u tome ko je koga jurio. Omera si ti naveo (to postoji u istoriji izmena), s pravom, pošto ga je stvarno preleteo. Čoveka lično poznajem hvala ti, što si ga ti naveo.--Sahara (razgovor) 21:40, 4. novembar 2009. (CET)

Svako ima pravo na svoje mišljenje i pravo da glasa ona kako misli da treba. Ne želim time da se bavim ili da eventualno utičem na ishod glasanja. Osetio sam potrebu da napomenem da na našoj Vikipediji ne postoje strogo definisana pravila kada su u pitanju reference, tačnije način njihovog navođenja. Inače je ta problematika prilično složena. Svako ko se bavio naučno-istraživačkim radom ili se nekad sreo da predmetom metodologija naučno-istraživačkog rada zna o čemu govorim. Sistem navođenja referenci koji je dao Lošmi je prilično proizvoljan (a to se u isto vreme zamera i autoru članka koji je na glasanju). Postoji veliki broj načina kako se radi pozivanje na rezultate drugih radova, istraživanja, razmatranja koja su objavljena u literaturi ili su na drugi način autorizovana. Način navođenja referenci zavisi od tipa dokumenta na koji se pozivamo, pa čak i tu postoje razlike poput onih da li rad (ili knjiga) ima do tri ili više od tri autora itd. Ne želim da ulazim u dublju diskusiju jer ovo nije mesto za to, ali želim da skrenem pažnju da je osnovni zahtev koji referenca treba da ispuni u članku mogućnost da čitalac lako može da odgonetne na šta se autor članka poziva kako bi lako mogao da proveri neku informaciju. Ako je u pitanju stranica nekog sajta onda bi trebao postojati link ka toj stranici, ako je u pitanju knjiga mora biti naveden autor i naslov dela i barem ISBN broj i sl. U svakom slučaju, navođenje reference u izvornom ili prevedenom obliku je po meni podjednako dobro sve dok se članak uredno referencira i dok su informacije iz članka proverljive. Ako nekada izglasamo precizan sistem navođenja referenci, onda ostavljam mogućnost da se korisnicima koji pišu i uređuju članke prebacuje da to nisu učinili na odgovarajući način. Pozdrav svima. --micki ^talk 21:52, 4. novembar 2009. (CET)

U potpuosti se slažem za iznetim stavom. Nažalost na našoj vikipediji se pokreće niz rasprava inače pa i na trgu, koje prolaze bez ikakvih zaključaka i donešenih stavova i pravila. Primer je poslednja pokrenuta rasprava o procesu verifikacije, na kojoj je iznet niz stavova koja će najverovatnije proći bez ikakvog konačnog zaključka. Ipak, predlažem da za ubuduće pokrenemo raspravu o navođenju referenci i izvora. Uređivanju i prevođenju već postojećih šablona za referenciranje veb izvora Šablon:Cite web, Šablon:ref i Šablon:napomene. Sa druge strane treba biti obazriv sa pravilima, da pravilo bude smisleno da ne bismo gušili nove korisnike koji uređuju članke bez osnova. -- SmirnofLeary (razgovor) 22:10, 4. novembar 2009. (CET)

I ja se slažem sa ovim šta je Miki napisao. -- Обрадовић Горан (разговор) 23:20, 4. novembar 2009. (CET)

---

---

Bez obzira što je završeno glasanje treba razjasniti pitanje prvog sovjetskog lovca sa raketama srednjeg dometa. ovaj sajt se odnosi na raketu R-8 koja je bila na spominjanim avionima, među kojima je i Su-11. Relevantan pasus je ,, Kompleks vklюčal v sebя četыre osnovnыh sostavlяющih: samolet-nositelь, raketы, radiolokacionnый pricel i sredstva nazemnogo obsluživaniя. Эtot slučaй stal pervыm i edinstvennыm, kogda na baze odnogo samoleta na vooruženii aviacii PVO poяvilisь dva kompleksa perehvata: Su-9-51 s raketami RS-2US i Su-11-VM s raketami R-8M, avtomatizirovannoй sistemoй upravleniй poletom i ognem (sostoяvšeй iz bortovoй RAS, avtomata-vыčislitelя i avtopilota). Su-11 mog obnaruživatь celi na bolьših rasstoяniяh, vesti ih avtosoprovoždenie i pusk raket pri vыhode na razrešennuю dalьnostь ustoйčivogo zahvata (do 12 km). Tem ne menee, i K-8M pozvolяla perehvatыvatь lišь nemanevrennыe celi”

Ovde je u pitanju Radarski nišan. To nije isto što je i vođenje s odbijenim radarskim snopom.

Kod MiG-23 je u pitanju poluaktivno radarsko vođenje rakete. To znači cilj (neprijateljski avion) je osvetljen s radarom aviona MiG-23 i raketa srednjeg dometa R-23 se vodi sa radarskim zracima, odbijenim od aviona cilja, sve do poslednje faze kada prelazi u samonavođenje. Na ovom sajtu je R-23. Domet ove rakete je 35 km a R-8 je 20 km

Po klasifikaciji generacija borbenih aviona, podrazumeva se opremanje treće generacije aviona s raketama klase R-23, na zapadu Super-Matra, Sperou itd. Što se tiče pripadnosti MiG-23 to i podvrđuje i ovaj sajt, poglavlje 1.4 četvrti pasus citiran:,, The Sapfir-23D radar finally allowed the MiG-23 to carry the new R-23R (NATO codename "AA-7 Apex") semiactive radar homing (SARH) missile, generally in a class with the US AIM-7 Sparrow AAM and providing the MiG-23 with a "beyond visual range (BVR)" interception capability. The similar R-23T with a heat-seeking head could be carried as well. A single R-23R/T could be carried on each wing glove pylon. A single petite R-60 (NATO "AA-8 Aphid") heat-seeking dogfight AAM could be carried on each fuselage pylon; a dual stores rack introduced later to double carriage of R-60s. The MiG-23M could carry offensive stores such as rocket pods or bombs, and could be fitted with a special adapter on a fuselage stores pylon for a tactical nuclear store.“

Posredno i drugi, a i prvi u poglavlju 1.1 i drugi u 1.3.--Sahara (razgovor) 13:22, 5. novembar 2009. (CET)

SARH je skraćeno od semi-active radar homing, ili polu-aktivno radarsko samonavođenje. U onom citatu što sam dao gore lijepo piše da je R-8 imala 2 vrste glava za samonavođenje, pasivnu infracrvenu i poluaktivnu radarsku, i to od 1963. Međutim, MiG-23 JEST prvi MiG sa takvim raketama, a moguće i prvi sovjetski avion sa gledaj dolje-pucaj dolje radarom. Kad sam bolje pročitao utvrdio sam da to članak tvrdi, a ne da je MiG-23 prvi sovj. avion sa SARH raketama. Prema tome sve je u redu zasad u članku.

I evo šta Rusi kažu: Vvidu nedorabotannosti Orla, na pervom эtape otrabatыvalisь K-8M s TGSN (termalna glava za samonavođenje op.prev.), zatem - raketa s RGSN (radarska glava op.prev.). V fevrale 1962 goda kompleks perehvata Su-11-8M bыl prinяt na vooruženie. --Miroslav Ćika (razgovor) 15:34, 5. novembar 2009. (CET)

Exocet

Exocet ne se čita Egzosit (deo Irak i Iran), kao je napisano, nego Egzosé. Otkuda je to Egzosit? Bogorm (razgovor) 17:41, 10. decembar 2009. (CET)

Irački migovi u SFRJ

Koliko je meni poznato ti migovi su pre dve godine vraćeni Iraku. --Bozilovic (razgovor) 12:54, 28. jun 2012. (CEST)