Pređi na sadržaj

Razgovor:Miloš Minić

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nema referenci[uredi izvor]

Dodao sam šablon o nedostatku referenci, pošto članak (osim onoga što sam ja dodao) uopšte nema referenci. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Veselinmarkovic (razgovordoprinosi) | 20:24, 27. avgust 2012.

Navedena je pozamašna literatura. Nisu obavezne reference sa neta. Zato ne treba stajati šablon. -- Марко Dic,amice! 00:34, 28. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Reference su izvori koji služe za obeležavanje pojedinih rečenica ili pasusa. Literaturu čine izvori koji se odnose na članak uopšte. --ノワックウォッチメン 00:43, 28. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Onda jednostavno treba sve to obilježiti na pravi način (šta potvrđuje šta). Većina članaka o toj grupi ljudi i o narodnim herojima imaju navedenu samo literaturu.-- Марко Dic,amice! 00:48, 28. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Našao sam uputstvo na Viki gde piše da je dovoljno navesti literaturu, a navođenje referenci je poželjno, ali nije neophodno, tako da nema potrebe da stoji upozorenje o izvorima. Veselin Marković (razgovor) 11:55, 28. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Videti odeljak "Nepostojeća literatura", gde sam dao obrazloženje zašto stavljam upozorenje o izvorima. Veselin Marković (razgovor) 19:46, 29. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Beogradski poroces[uredi izvor]

Želeo bih da napomenem par stvari:

  • opširnije o suđenju Draži Mihailovića treba pisati u članku Beogradski proces
  • ovde se tendenciono radi na članku o Milošu Minića jer neko misli da će ga ocrniti ako se opširnije navede da je on „sudio“ Draži. On je u toku svoje bogate političke karijere obavljao mnogo važnije funkicije - kao što su gradonačelnik Beograda, predsednik Vlade Srbije, potpredsednik Savezne vlade, predsednik Skupštine Srbije i ministra inostranih poslova.
  • neki korisnici izražavaju opšte neznanje! I u uređenju članaka koriste članke iz novine. Kao prvo - nekaže se komunističko rukovodtvo ili četnički pokret. Jer šta je komunističko rukovodstvo!? jel to rukovodstvo KP Jugoslavije ili KP Srbije ili šta? U SFRJ je postojalo odvojeno partijsko i državno rukovodstvo. Kao drugo šta je to četnički pokret!? Postojao je Ravnogorski pokret koji je bio politički pokret i JVuO kao njegova oružana sila. --Pinki (razgovor) 11:24, 28. avgust 2012. (CEST)[odgovori]
Sve mi se čini da se ova rasprava vodi na pogrešnoj stranici za razgovor. Ovde se promene uopšte ne tiču toliko Miloša Minića, koliko same prirode Beogradskog procesa, odnosno članka vezanog uz navedeni proces. Zato bi rasprava trebala da se prenese tamo, a ne da zagušuje ovu stranicu za razgovor. --Plamen (razgovor) 11:30, 28. avgust 2012. (CEST)[odgovori]
Plamen ja to pričam od početka, ali korisnik Veselin se od svog dolaska na Vikipediju bavio samo Miloše Minićem! --Pinki (razgovor) 11:32, 28. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Prvo, što se tiče komunističkog rukovodstva, stvar je sasvim jednostavna, osim ako se neko namerno ne pravi da je mu je tu nešto nejasno. Komunističko rukovodsvo = državno rukovodstvo za vreme komunizma = rukovodstvo komunističke partije (bilo kog njenog ogranka). To je tako po definiciji jednopartijske diktature, a kao što svi znamo, tako je bilo i u praksi.

Drugo, reći da je drug/gospodin Minić bio samo tužilac i da je to bilo suđenje kao svako drugo ne stoji, jednostavno ne stoji, jer je to bilo političko suđenje najvišeg profila, a Minić je tu bio više kao instrument režima, a manje kao tužilac. To je opštepoznato i ni malo nije strano savremenoj istoriologiji.

Dalje, istina je da mene vrlo malo zanima sam Miloš Minić, već me interesuje njegovo učestvovanje u suđenju Draži Mihailoviću i pročitavši taj deo članka, uvideo sam prvo da je nepotpun, i drugo da sadrži neistine. Zato sam ga izmenio, u prvoj redakciji u nešto dužem obliku, a onda sam ga na osnovu sugestija skratio na neku razumnu meru. Ako bi pojedini članovi želeli da članci o tzv. narodnim herojima budu selektivni i sadrže samo afirmativne podatke, a da one druge zaobilaze, to jednostavno nije u skladu sa filozofijom Vikipedije. Pogledom na korišćenu literaturu, vidi se da nije korišćen nijedan nezavistan, odnosno objekrivan izvor. Korišćeni su isključivo režimski pamfleti i knjige koje je pisao sam Minić. Nije korišćena ni jedna savremena knjiga, napisana u poslednjih 20 godina, i zato mislim da treba da stoji upozorenje da je osporena neutralnost članka, za šta nema diskusije, jer je ja san osporavam, dakle jeste osporena.

Isto tako, ako se nekome ne sviđa što su reči "komunizam", "komunistički" u savremenom jeziku poprilimile negativnu konotaciju, što oslikava jedan opšti društveni stav, to ne znači da neko treba da osporava njihovu ispravnost (o značenju termina "komunizam" dao sam opiširno obrazloženje u odeljku "Sporni izrazi").

Što se tiče pomenute nejednoznačnosti izraza "četnički pokret", ne mogu da kažem mnogo osim da je komentar zlonameran. Pod četničkim pokretom misli se na Ravnogorski pokret, a reći da nije jasno da li to uključuje samo vojne ili i političke elemente slično je kao reći da nije jasno šta znači "Nedićev režim" ili "Francuski pokret otpora".

Na kraju da kažem da planiram da dopunim članak "Beogradski proces", ali ne bih voleo da ovde stoje netačne informacije. U prvom redu mislim na rečenicu "[Minić je] na suđenju bio beskompromisan, oštar, nepopustljiv i držao se optužnice." Takvim rečenicama nije mesto u enciklopediji za široku javnost, jer na jedan veoma opasan način izokreće istinu, mešajući istinu sa neistinom, što bi svakako promaklo čitaocu neupućenom u materiju. "Beskompromisan" zapravo znači da nije bio spreman da uvaži bilo kakve argumente optuženih, posebno one koji su im išli u prilog, oštar znači da je vikao, lupao pesnicom o govornicu i tako dalje. U određenom periodu ovo je verovatno smatrano za ispravno držanje prema (unapred proglašenim) izdajnicima, ali je prema opštim civilizacijskim normama nepristojno i neprofesionalno, i nema mesta za veličanje takvog ponašanja.

Veselin Marković (razgovor) 12:50, 28. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Nepostojeća literatura[uredi izvor]

U odeljku "Literatura" ne vidim nijednu knjigu koja obrađuje Minićevo posleratno delovanje, pa zato dodajem upozorenje o izvorima. Osim toga, u literaturi ne postoji nijedna savremena knjiga, pisana posle pada jednopartijskog sistema, koja bi se mogla smatrati objektivnom. Tu ne mislim na knjige koje su bivši komunisti pisali od 1990. na nadalje. Međitim, i neke knjige pisane 80-ih godina mogu se smatrati objektivnim. Ipak, da bi postojala makar i mala istoriska distanca (od pada komunizma i raspada SFRJ), bolje bn bilo uzimati knjige s ovom tematikom pisane 90-ih godina i kasnije. Veselin Marković (razgovor) 15:21, 29. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Stalno menjanje članka[uredi izvor]

Molim korisnika Pinki-ja (i ostale) da ne menja članak na svoju ruku, ne poštojući preporuke date u stranici za razgovor. Veselin Marković (razgovor) 15:21, 29. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Mi smo usvojili tvoje predloge oko Beogradskog procesa i to je to! Ali ovo je enciklopedija i nemoj unositi termine koji više odgovaraju novinskom članku! Veseline već sam ti rekao ako te zanima suđenje Draži Mihailoviću počni da uređuješ članak beogradski proces, a ostavi Miloša Minića na miru. Pokazao si elementarno neznanje oko pitanja pojma četnički pokret! Jer nepostoji ni partizanski poret već Narodnooslobodilački pokret koji je formirala i vodila KPJ, a njegova oružana snaga je bila Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije. --Pinki (razgovor) 15:33, 29. avgust 2012. (CEST)[odgovori]
uostalom ova ti rečenica nije u enciklopedijskom stilu - ideja komunističkog rukovodstva, kome je pripadao i sam Minić, bila je da se ovim procesom o jednom trošku optuže i u istu ravan stave svi njihovi glavni politički protivnici, i demokrate i nedemokrate. A kao drugo zajedničko svima njima je bilo da su bili protivnici Narodnooslobodilačkog pokreta na terenu Srbije, zbog čega su i suđeni (mada je Draža suđen i za zločine van teritorije Srbije). --Pinki (razgovor) 15:37, 29. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

To jednostavno nije tačno. Posebno ta tvrdnja ne važi za Jugoslovensku vladu u izbeglištvu, koja je krajem 1944. godine dala podršli NO pokretu godine, a uskratila je Ravnogorskom pokretu. Isto tako, političari se ne mogu smatrati neprijateljima, samo zato što se nisu slagali sa komunističko-staljinističkom ideologijom.

Rasprava o spornim izrazima je već otvorena i još uvek je u toku, odnosno nije završena. Na samu rečenicu se niko do sada nije žalio, osim na izraz "komunističko vođstvo/rukovodstvo" i ja se slažem da to promenim u "novo državno rukovodstvo". Što se tiče izraza "četnički pokret", on se već koristi u delu članka koji nisam ja pisao, pa je dalja rasprava o tome sasvim bespredmetna. Predlažem da se ta rečenica preformuliše ovako: "Ideja novog državnog rukovodstva (...) bila je da se jednim ovakvim suđenjem u istu ravan stave svi njihovi glavni političko-ideološki protivnici - i demokrat i nedemokrate."

Takođe, nije opravdano brisanje upozorenja o literaturi, jer ništa od navedenih nedostataka nije ispravljeno. Veselin Marković (razgovor) 15:52, 29. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Članak je zaključan zato što je korisnik Pinki tri puta uporno vraćao članak na svoju redakciju. Još jednom molim da takvo habadahijsko ponašanje prestane! Veselin Marković (razgovor) 19:41, 29. avgust 2012. (CEST)[odgovori]

Ja mislim da taj tekst treba da bude i u tom članku, jer je veoma bitno za datu ličnost.--Miut (razgovor) 00:02, 4. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Da ali u mnogo krađoj verziji, a ne preopširno ovoliko. Kao da je samo ti bitno u njegovom životu. Ovaj korisnik tendenciozno radi samo na ovom članku. Stalno priča o suđenju Draži, a u članak Beogradski proces nije uneo ni slova. Toliko. --Pinki (razgovor) 00:09, 4. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Korisnik jest novajlija, ali nije tendenciozan. Legitimno je da se materijal nalazi na članku o Milošu Miniću, jer se time članak samo proširuje. Ako želiš da se nalazi i u članku o Beogradskom procesu sam dodaj tekst i tamo.--Miut (razgovor) 00:16, 4. septembar 2012. (CEST)[odgovori]

Ne razumeš o čemu se radi, a uskočio si da ga braniš. On je izmenio jedan deo tekst i ja sam to prihavtio. A onda je počeo da taj deo razdužuje preopširno. Rekao sam mu da netreba da duži bezpotrebno, več da uređuje drugi članak koji se bavi tom temom. Ali on je uporan. A pritom me je izvređao. Nemam sad vremena da se svađam s njim. Ali neće na ovome ostati. Pozdrav--Pinki (razgovor) 00:22, 4. septembar 2012. (CEST)[odgovori]