Pređi na sadržaj

Razgovor:Srbadija/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Prelaskom u Beograd Ćurčić obnavlja Srbadiju (1881-82) kao časopis za zabavu i pouku, bez ilustracija i sa drugim korisnicima.

Ako se pod godinama misli na izlaženje Srbadije u Srbiji, moraću da ukažem na to da je izašao i broj za 1883. g. (Vidi tu COBISS.SR 27855628) Juče sam bio u Matici srpskoj i zahvaljujući ljubaznosti njenog osoblja dobio sam pristup starim i retkim publikacijama.--Epaminonda (razgovor) 10:53, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Potpiši razgovor. Ja nemam taj podatak. Ko ti brani da dodaš jednu rečenicu sa referencom ili ispravi godinu i stavi referencu.--Drazetad (razgovor) 10:02, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Zato što po svoj prilici broj iz 1883. nije uređivao Ćurčić, već neko drugi. Stoga bi bilo netačno stavljati da je uređivo od 1881. do 1883. Trebam tebe da vidim šta piše u Općoj enciklopediji. Inače, bilo je mnogo Srbadija, a ona o kojoj ja pričam (beogradska) je izlazila od 1881. do 1883. Imam naslovnu stranu broja za 1881. tako da mislim da malo članak ilustrujem, ali mi to ne da sam članak, jer u njemu se spominju dve Srbadije, bečka i beogradska. Ja bih to razdvojio, jer i o jednoj i o drugoj ima šta da se piše, verovali ili ne.--Epaminonda (razgovor) 10:53, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Obe je pokrenuo, izdavao i uređivao Stevan Ćurčić, tako da ih ne treba razdvajati. Ako postoji treća sa novim urednikom dodaj kao posebno poglavlje.--Drazetad (razgovor) 12:04, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Poznato mi je to. Ali su postojale izvesne razlike, i to, da priznam, velike. Kako da stavim za ilustraciju naslovnu stranu godišnjika iz 1881. g. za članak u čijoj prvoj rečenici stoji „izlazio je mesečno“? To je kontradikcija. Nije do kraja jasno o čemu se radi, to je to što ti hoću reći. Samim tim što beogradska Srbadija počinje da izlazi pod brojem 1 (a ne pod 5) govori u prilog činjenici da se radi o novom časopisu, koji, istina, ima veze sa bečkom Srbadijom, ali je, kao što rekoh, u pitanju nova serija i tako je trebamo tretirati. Sem toga, otiđi na COBISS.RS i videćeš da ima Srbadijâ koje nemaju veze sa Ćurčićevom (Mlada Srbadija, Nova Srbadija itd.)--Epaminonda (razgovor) 12:17, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Kavu vezu ima Mlada ili Nova Srbadija sa ovim tekstom. Piši tekst o njima. Kakvu vezu ima godišnjak 1881 u Beogradu sa tim što je u Beču izlazila mesečno, tako da mi ništa nije jasno šta hoćeš i praviš problem gde ga nema. Sve napisano u tekstu je tačno, a ti dodaj (ne promeni) šta hoćeš. Nemam vremena da se više upuštam u ovo, jer radim druge dosta pipave stvari.--Drazetad (razgovor) 12:32, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Ima veze, jer Srbadija se može odnositi i na bečki i na beogradski časopis, kao i na Mladu i Novu Srbadiju, ili pak Srbadiju COBISS.SR 74198023, alamanah Srpske kraljevske akademije, pa čak i na kikindske novine Srbadija. List za narodne javne potrebe COBISS.SR 206477319 itd itd... Pun naziv časopisa (beogradskog) iz 1881. g. glasi Srbadija. Časopis za zabavu i pouku a onaj od pre (mislim na bečki) Srbadija. Ilustrovani list za zabavu i pouku. Da li sad osećaš razliku?--Epaminonda (razgovor) 12:45, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Pa dobro, razumem te. I ja studiram, pa ipak tu i tamo doprinosim, istina dosta skromnije od ostalih, ali se ipak trudim.--Epaminonda (razgovor) 12:45, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Davno sam ti rekao da će mi uskoro unuk na fakultet, tako da nemam tih problema. Ne osećam razliku, jer u tekstu piše da je se beogradski zove „časopis za zabavu i pouku, bez ilustracija“ što znači da je izgubilo ilustrovani u nazivu o odnosu na bečki. Pošto postoje godine izlaženja ne može se odnositi, odnosno mešati, sa Mladu i Novu Srbadiju, ili pak Srbadiju, alamanah Srpske kraljevske akademije, pa čak i na kikindske novine Srbadija. List za narodne javne potrebe itd itd... Pozdrav i srećan rad.--Drazetad (razgovor) 13:25, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Pre koji mesec si rekao da imaš baku koja bolje od mene zna Marino divojačko prezime, iako mi ista dođe rod (?)... Ajde važi, prihvatiću tu činjenicu bez da je dovodim u pitanje. A što se tiče te Opće enciklopedije, da znaš da je izašla Srpska enciklopedija, tako da se bojim za ovu Opću jer kontam da neće biti toliko relevantna koliko je možda dosad bila. Imam i ja kod kuće enciklopedija i leksikona, ali sam svestan da činjenice u njima nisu uvek baš najtačnije. Izvini, ali je tako.--Epaminonda (razgovor) 13:53, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

To nije bila Opća enciklopedija, nego je Enciklopedija Jugoslavije u kojoj je svaki tekst potpisan od relevantog saradnika iz svake republike, tako da su srpske tekstove pisali Srbi, a babu imam da objasnim onima kojima nešto nije jasno da mi je rekla baba, inače ona je mrtva više od 50 godina, ali moraš priznati da je mnogo više znala od nas, čak i da ti se rođaka zvala Malagurski, a ne Malagurska. A što se tiče nove Enciklopedije koju pominješ biće isto referenca kao i ova sadašnja, šta god bude pisalo.--Drazetad (razgovor) 14:20, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Da, da, sigurno ju je čuvala kada je bila mala i oblačila je u bunjevačku narodnu nošnju. Šteta što ja nemam svog dedu, nego moram sam da se bakćem... Ja (ne)srećom mojom nemam ni blizu takav izraz kao „baka mi je pričala“ za nekog pred kim možeš samo da posustaneš i budeš išamaran, u smislu da te spusti do zemlje (faktički: ej, klinjo, šta si ti?) i ubije u tebi svaki osećaj poštovanja prema starijima. U svakom slučaju, i za Enciklopediju Jugoslavije važi ništa manje drugačije pravilo. I stvarno nije važno da li su je pisali Srbi ili ne, mene to uopšte ne zanima. Činjenica je da je taj što je pisao taj članak omanuo jednu godinu, što dovoljno ukazuje na to da nije imao dodira sa časopisom (jer da je imao nemoguće da je da bi pogrešio). Inače, ja sam juče tri sata proveo u Matici srpskoj, Boga pitaj šta sam radi. To ti se zove imao je dodira sa izvorom, a ono što se uobičajeno naziva izvorom je u stvari literatura, već obrađena i interpretirana građa. I ko je sad u prednosti?--Epaminonda (razgovor) 14:31, 1. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Nisam shvatio predlog o preimenovanju i protiv sam. Ovo je prava Srbadija. Sve ostalo osim broja koji je izišao u Srbiji sa drugim izdavačem 1883. koji je našao Epaminonda u biblioteci Matece srpske, nemaju veze sa ovim tekstom i neka imaju posebne tekstve, a rečenica o tom broju sa referencom može se dodati u na kraju ovog teksta i završena priča. --Drazetad (razgovor) 09:17, 16. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Dok ne nabavimo adekvatnu literaturu biće ovako, jer očigledno da odrednica iz navedene enciklopedije ne valja iz po peti put navedenih razloga. Poštovani autor je napravio katastrofalnu grešku navevši samo jednu Srbadiju od gomile onih koje su postojale. A to što Vi nećete da prihvatite tu činjenicu iz meni razumljivih razloga, govori o tome koliko ste spremni da prihvatite mišljenje drugoga, u ovom slučaju mlađega od Vas. Da steu pravu, ne bih se okomio na ovaj Vaš članak, koji je (što vidim da je zanemareno) tipičan primer kršenja autorskih prava: odrednica je mal' ne prepisana iz enciklopedije.--Epaminonda (razgovor) 12:50, 23. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Literature u kojoj želiš isterati tvoje verovatno nema, mada konkretno neznam šta tražiš, ako nađem nešto drugačije sigurno ću uneti i referencirati jer ja priznajem kad nisam u pravu, ali ovo bi moralo ostati, jer je to, volio ti to ili ne, ozbiljna literatura. Mislim da bi bilo neprimereno ubaciti u ovaj tekst „Srbadiju“ organ „srpske nacionalne omladine“, odnosno profašitičkog velikosrpskog pokreta „SRNAO“ koji je izlazio od 1923 do januara 1929 u Novom Sadu, vlasnika Đorđa Ćeremova, urednika Dušana Čampraga i Đorđa Ilića. Inače ovo me zamara i neću se se više javljati, ako se ne desi nešto „revolucionarno“. Gore si pomenuo neko kršenje autorskih prava. Sva tri izvora koja sam naveo su iz raznog perioda, a svi imaju sličan tekst (jer više materijala i nema), a nijedan nema ovakav i nijedan nije napisao da ga je preuzeo od nekog i svi tvrde da je njihov pa i ja. Dokaži pa obriši.--Drazetad (razgovor) 19:03, 23. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Svojim nepopustljivim ponašanjem ste još jedared dokazali pred mladim čovekom da niste u pravu. Držite se slepo za te dve enciklopedije, koje su, što bi se reklo, izjalovljen fazon. Mala enciklopedija Prosveta i Enciklopedija Jugoslavije nisu čak ni toliko dobre da daju smernice za dalje proučavanje, jer u njima se na prvi pogled naslućuje ogromna greška. Međutim, to i ne bi bilo toliko strašno koliko je Vama ispod časti da to priznate. I sve da Vam pred nos stavim Dušana Ivanića (Književna periodika srpskog realizma, str. 180-193 se odnose na Srbadiju. Časopis za zabavu i pouku, a str. 218-221. na Srbadiju. Ilustrovani list za zabavu i pouku - čiji je prvi odgovorni urednik bio Srećko Majer, a ne Stevan Ćurčić kako stoji kod Vas), koji ume da pravi razliku između dve periodične publikacije koju bi i dete iz zabavišta skontalo na prvi pogled samo da upali kobis. Ukoliko Vi smatrate da ste dovoljno izučeni u istoriji književnosti, objasnite mi onda zašto osoblje iz Narodne biblioteke u Beogradu razdvaja ovaj jedan te isti časopis (po Vama) na dve publikacije: na Srbadiju. Ilustrovani list za zabavu i pouku COBISS.SR 27116300 i na Srbadiju. Časopis za zabavu i pouku COBISS.SR 27855628?!--Epaminonda (razgovor) 10:00, 24. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Mladi kulturni čoveče tvoj problem se ne rešava na vikipediji. Evo ti izvor iz 2008. [1] koji sigurno nije relevantan za dokaz da je Ćurčić izdavao časopis u Beču, jer ti ne odgovara. Prema narodnoj da „Pametniji popušta“ završavam ovu diskusiju i razgovor sa tobom da te ne nerviram, pa da počneš da govoriš bugarski, kao na hrvatskoj viki, zog čega si bio i blokiran.--Drazetad (razgovor) 11:08, 24. jun 2011. (CEST)[odgovori]
Ajde još me prozovite i po nacionalnoj osnovi, pa da uvučemo još nekog u diskusiju koja će se završiti tako što će obojica dobiti blokčić br. 4. Dušan Ivanić je 100 puta relevantnija literatura od obične veb prezentacije koju može i običan student prve godine sa komparavistike da napiše i bez konsultovanja sa literaturom, što uopšte nije čudno jer i mi studenti sa odseka sa istorije pišemo raznorazne gluposti na ispitima (posebno na arheologiji koju učimo „na silu“) koje se opet prihvataju za tačne, jer i sami znate koliki iznose troškovi za jednoj studenta pa bio on i na budžetu. Ali ovo nije fakultet, ja ne pišem za profesora koji ima gomilu toga da uradi, kako za sebe tako za druge... ovo je enciklopedija koja teži, ako ništa drugo onda proverljivosti. Izvor koji ste Vi našli je netačan, jer se ispostavilo da ne odgovara onome što piše u Dušana Ivanića, koji je jedan od onih retkih koji su pristupili izučavanja ovog problema. Meni je naravno ispod časti da prepisujem tri strane iz njegovog rada, ma sve da mi i dozvoli. Mi smo tu da pravimo odrednice, a ne da ih kopiramo iz leksikona, enciklopedija i sl. publikacija. Što se tiče izreke »pametniji popušta«, bez brige budite: samo se Vi izvlačite kako znate i umete, toliko časti barem imam, da ne likujem nad onima koji se povlače - to mene apsolutno ne ispunjava.--Epaminonda (razgovor) 11:39, 24. jun 2011. (CEST)[odgovori]

Molim Vas budite precizniciji. Srbadiju od 26. novembra 1874., do marta 1877. u Beču nije pokrenuo Stevan Ćurčić, nego Srećko Majer (Dušan Ivanić, Književna periodika srpskog realizma, str. 218).--Epaminonda (razgovor) 11:00, 24. jun 2011. (CEST)[odgovori]