Sabor u Baji
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |

Sabor u Baji ili Zbor u Baji je bio narodno-crkveni sabor (po drugom mišljenju - zbor) Srba u Habzburškoj monarhiji, održan u Baji januara 1694. godine.
Sazvao ga je mitropolit Arsenije Čarnojević, a u vezi sa predlozima austrijskih vlasti da se Srbi iz Gornje Ugarske presele na jugoistočne granice. Srbi su na ovom saboru izneli zahtev da im se za naseljavanje dodeli posebna teritorija, koju je Arsenije Čarnojević u molbi caru Jozefu Prvom definisao kao "Slavoniju, Malu Vlašku, Srem, polje Kumansko, distrikat između Drave i Save sve do reke Ilove i granice Hrvatske, polje Đulinsko, distrikat Aradski sve do Jenove, te Halmađ između reke Moriša i Crnog Križa".
Zatraženo je da se Srbi na to područje nasele kompaktno, kao vojnici, sa dobijenim narodnim privilegijama, a pod upravom patrijarha, podvojvode i ostalih svojih poglavara, priznajući samo vrhovnu vlast cara Leopolda. Ovaj srpski zahtev je naišao na žestok otpor i carskih i ugarskih vlasti, a i katoličke crkve.
Otpisom Dvorskog ratnog saveta od 31. maja 1694, ne odobrava se molba iz Baje nego se Srbi upućuju da se nasele između donjeg Dunava i Tise (u Banatu). Nakon Karlovačkog mira iz 1699. godine, na osnovu kojeg je Banat ostao u sastavu Osmanskog carstva, Srbi su naseljeni na nove habzburške granice sa Osmanskim carstvom, oko Dunava, Tise i Moriša. Od tih srpskih naseobina su potom formirane Potiska i Pomoriška vojna granica.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Adamović, Jova (1902). Privilegije srpskog naroda u Ugarskoj i rad Blagoveštenskog sabora 1861. Zagreb: Srpska štamparija.
- Veselinović, Rajko (1993). „Srbi u Velikom ratu 1683-1699”. Istorija srpskog naroda. knj. 3, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 491—574.
- Gavrilović, Slavko (2010). O Srbima Habzburške monarhije. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Ivić, Aleksa (1929). Istorija Srba u Vojvodini. Novi Sad: Matica Srpska.
- Mikavica, Dejan (2005). Srpska Vojvodina u Habzburškoj monarhiji 1690-1920: Istorija ideje o državi i autonomiji prečanskih Srba. Novi Sad: Stylos.
- Mikavica, Dejan (2011). Srpsko pitanje na Ugarskom saboru 1690-1918. Novi Sad: Filozofski fakultet.
- Mikavica, Dejan (2017). Srpska politika u Vojvodini 1526-1918. Novi Sad: Zavod za kulturu Vojvodine.
- Mikavica, Dejan (2018). Srpska politička elita u Austrougarskoj monarhiji: 1526-1860. 1. Novi Sad: Zavod za kulturu Vojvodine.
- Mikavica, Dejan; Gavrilović, Vladan; Vasin, Goran (2007). Znamenita dokumenta za istoriju srpskog naroda 1538-1918. Novi Sad: Filozofski fakultet.
- Mikavica, Dejan; Lemajić, Nenad; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2016). Srbi u Habzburškoj monarhiji 1526-1918. 1. Novi Sad: Prometej.
- Popović, Dušan J. (1954). Velika seoba Srba 1690: Srbi seljaci i plemići. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Popović, Dušan J. (1957). Srbi u Vojvodini. Knj. 1: Od najstarijih vremena do Karlovačkog mira 1699. Novi Sad: Matica srpska.
- Istorija Srba u novom veku
- Istorija Srbije pod Habzburškom monarhijom
- Istorija Vojvodine u novom veku
- Istorija Bačke
- Istorija Banata
- Istorija Srema
- Istorija Slavonije
- Srpski narodno-crkveni sabori u Karlovačkoj mitropoliji
- Istorija Mađarske u novom veku
- Istorija Rumunije u novom veku
- Istorija Hrvatske pod Habzburškom monarhijom
- Baja
- 1694.