Pređi na sadržaj

Sveta Petka (kod Eanija)

Koordinate: 40° 13′ 16″ S; 21° 46′ 29″ I / 40.22107422474167° S; 21.774729884115135° I / 40.22107422474167; 21.774729884115135
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sveta Petka
Αγία Παρασκευή
Administrativni podaci
DržavaGrčka
PeriferijaZapadna Makedonija
OkrugKožani
OpštinaKožani
Stanovništvo
 — 2021.581
Geografske karakteristike
Koordinate40° 13′ 16″ S; 21° 46′ 29″ I / 40.22107422474167° S; 21.774729884115135° I / 40.22107422474167; 21.774729884115135
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina610 m
Sveta Petka na karti Grčke
Sveta Petka
Sveta Petka
Sveta Petka na karti Grčke
Ostali podaci
Poštanski broj50100
Pozivni broj2461
Registarska oznakaKZ

Sveta Petka (grčki: Αγία Παρασκευή, Aja Paraskevi) je naseljeno mesto u sastavu opštine Kožani, okrug Kožani, u periferiji Zapadna Makedonija, Grčka.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Selo Sveta Petka nalazi se na planini Crvena Gora (Vurinos), oko 13 kilometara od grada Kožana.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Vizantijski period

[uredi | uredi izvor]

U blizini sela se nalazi važna ranohrišćanska bazilika iz 6-og veka. Do savremene crkve "Sveta Petka" nalazi se hram iz vizantijske epohe.

Osmanski period

[uredi | uredi izvor]

Na kraju 19. veka Sveta Petka je grčko hrišćansko selo u južnom delu Kožanske kaze Osmanske imperije. To je jedno od malobrojnih sela koja nisu obuhvaćena u statistikama službenika Bugarske egzarhije Vasila K'nčova i publiciste Dimitra Miševa.

Po podacima grčkog konzulata u Elasoni iz 1904. godine, u selu Sveta Petka živi 100 pravoslavnih Grka[1]. Po grčkim podacima iz 1910. godine, u selu živi 190 elinofonih pravoslavnih Grka[2].

Posle Balkanskih ratova

[uredi | uredi izvor]

U Prvom balkanskom ratu 1912. godine, selo oslobađa grčka vojska. Posle Drugog balkanskog rata, dogovorima oko podele osmanske Makedonije selo ulazi u sastav Kraljevine Grčke.

Danas u selu živi 677 stanovnika. Selo ima osnovnu školu. Meštani posebno obeležavaju praznik Lazarevdan uz proslave i razne stare običaje.

Izvori

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]