Смилодон
Smilodon Vremenski raspon: Pleistocen do rani Holocen
danas rani | |
---|---|
rekonstrukcija izgleda vrste Smilodon fatalis | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Podtip: | |
Klasa: | |
Nadred: | |
Red: | |
Podred: | |
(nerangirano): | |
Infrared: | |
Porodica: | |
Potporodica: | |
Pleme: | |
Rod: | †Smilodon Lund, 1842
|
Tipska vrsta | |
Smilodon populator Lund, 1842
| |
Vrste | |
| |
Sinonimi | |
sinonimi roda:
sinonimi vrsta:
|
Smilodon (lat. Smilodon; srp. Nožozubi ) je izumrli rod porodice mačaka, potporodice mahairodontida (lat. Machairodontinae). Iako se popularno naziva sabljozubim tigrom, ova životinja nije bila blisko povezana sa tigrovima ni ostalim savremenim mačkama. Smilodon je živeo na američkom kontinentu u doba Pleistocena, i trenutno su poznate tri vrste, S. fatalis, S. gracilis i S. populator. Najveći broj fosila Smilodona se nalazi u Los Anđelesu, u katranskim jamama La Brea.
Karakteristike građe
[uredi | uredi izvor]Sabljozubi tigar je više ličio na lava, nego na tigra. Njegova težina iznosila je i do 470 kg (kod smilodon populatora) dok je fatalis bio veličine i težine kao današnji lavovi i tigrovi. Smilodon je bio snažan i krvoločan. Rep mu je bio kratak, a udovi masivni. Nije mogao visoko skočiti, jer su mu prednje noge bile prilično dugačke, dok su zadnje bile kraće i slabije. Glavno oružje su mu bili zakrivljeni, veliki očnjaci, oštri i šiljati, koji su mogli da narastu do 25 cm. Smilodon je napadao otvorenih čeljusti, kao zmije, da bi zadao udarac odozgo prema dolje. Zbog toga je imao veoma snažne ramene i vratne mišiće. Vilice je mogao otvoriti i do 120 stepeni. Sabljozube mačke su se specijalizovale za ubijanje životinja krupne građe koje su imale debelu kožu, što objašnjava njihove duge očnjake. Iz strukture jezične kosti naučnici su došli do zaključka da je smilodon mogao snažno rikati.
Društvena struktura i lov
[uredi | uredi izvor]Živjeli su u čoporima i imali društvenu strukturu poput današnjih lavova. Smilodon nije jurio plijen na velikim udaljenostima kao što to čine lavovi, leopardi i druge velike mačke danas. Umjesto toga lovio je iz zasjede, čekajući da se plijen približi prije napada. Ujedao je plijen dugim očnjacima, a zatim pratio ranjenu životinju i tek kada žrtva iskrvari do smrti počinjao je da je jede. Smilodon je bio vrhunski predator, bez pravih neprijatelja. On je lovio velike i spore praistorijske životinje kao što su bizoni (lat. Bison), mamuti (lat. Mammuthus), džinovske kamile i džinovski lenjivci.
Vrste
[uredi | uredi izvor]Mačke su mesojedi na najvišem stepenu razvoja i razvile su se duž dvije linije. Jedna grupa je bio smilodon tj. sabljozube mačke. Ova grupa je danas izumrla. Drugu grupu predstavljaju male mačke, brže i okretnije koje su opstale jer su bile uspješni lovci. Smilodon nije bio predak modernih tigrova, lavova ili domaćih mačaka. Zna se da je postojalo bar pet vrsta sabljozubih tigrova:
- Smilodon fatalis, 1,6 miliona- 10.000 godina,
- Smilodon gracilis, 2,5 miliona - 500.000 godina,
- Smilodon populator, 1 milion -10.000 godina,
- Smilodon californicus i Smilodon floridus bi mogli biti podvrste Smilodon fatalis-a.
Izumiranje i nestanak
[uredi | uredi izvor]Sabljozuba mačka, smilodon nestala je u ledeno doba, a razlozi su nepoznati. Ostaci te zvijeri su nađeni u katranskim jamama La Brea blizu Los Anđelesa u Kaliforniji. Mnoge životinje koje su bile smilodonov plijen uginule su daveći se u katranskom blatu. Uginuli biljojedi su privlačili ovu životinju koja bi se našla u smrtonosnoj zamci. Smatra se da je jedan od razloga izumiranja smilodona činjenica da je njegov plijen postao brži i okretniji pa je samim tim teže dolazio do plijena.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Smilodon fatalis
-
Smilodon fatalis u odnosu na čovjeka
-
Smilodon
-
Sabljozubi tigar
-
La Brea, katranska jama
-
Smilodon Knight
Fosili
[uredi | uredi izvor]-
Smilodon populator
-
Maksimalan otvor vilica
-
Gornja i donja vilica
-
Lobanja Smilodon populator-a
-
Smilodon populator, Valensija
-
Smilodon fatalis- skelet
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Panajotović A. (2006). Enciklopedija živog sveta, Pirot, Knjižare PI-PRESS (Kuća knjige).
- Lakomica O. (1974). Mala enciklopedija životinjskog carstva II, Rijeka, Otokar Keršovani-Rijeka, Jugoslavija.