Pređi na sadržaj

Смилодон

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Smilodon
Vremenski raspon: 2.5–0.01 Ma
danas rani Pleistocen do rani Holocen
rekonstrukcija izgleda vrste Smilodon fatalis
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Podtip:
Klasa:
Nadred:
Red:
Podred:
(nerangirano):
Infrared:
Porodica:
Potporodica:
Pleme:
Rod:
Smilodon

Lund, 1842
Tipska vrsta
Smilodon populator
Lund, 1842
Vrste
  • Smilodon fatalis
  • Smilodon gracilis
  • Smilodon populator
Sinonimi
sinonimi roda:
  • Munifelis (Muñis, 1845)
  • Prosmilodon (Rusconi, 1929)
  • Smilodontidion (Kraglievich, 1948)
  • Smilodontopsis (Brown, 1908)
  • Trucifelis (Leidy, 1868)
sinonimi vrsta:
  • S. fatalis:
    • Drepanodon floridanus (Leidy, 1889)
    • Felis fatalis (Leidy, 1868)
    • Machaerodus fatalis (Leidy, 1889)
    • Machaerodus floridanus (Pictet, 1953)
    • Machaerodus mercerii (Matthew, 1918)
    • Smilodon californicus (Bovard, 1907
    • Smilodon californicus brevipes (Merriam & Stock, 1932)
    • Smilodon floridanus (Adams, 1896
    • Smilodon mercerii (Cope, 1899)
    • Smilodon nebraskensis (Matthew, 1918)
    • Smilodon trinitensis (Slaughter, 1960)
    • Smilodontopsis conardi (Brown, 1908)
    • Smilodontopsis mercerii (Brown, 1908
    • Smilodontopsis troglodytes (Brown, 1908)
    • Trucifelis californicus (Merriam & Stock, 1932)
    • Trucifelis californicus brevipes (Merriam & Stock, 1932)
    • Trucifelis fatalis (Leidy, 1869)
    • Trucifelis nebraskensis (Merriam & Stock, 1932)
    • Uncia mercerii (Cope, 1895)
  • S. gracilis:
    • Ischyrosmilus gracilis (Churcher, 1984)
    • Machaerodus gracilis (Cope, 1899)
    • Megantereon gracilis (Broom & Schepers, 1946)
    • Smilodontopsis gracilis (Merriam & Stock, 1932)
  • S. populator:
    • Felis smilodon (Desmarest, 1953)
    • Machaerodus bonaerensis (Burmeister, 1867)
    • Machaerodus ensenadensis (Ameghino, 1889)
    • Machaerodus necator (Gervais, 1878)
    • Machaerodus neogaeus (Pictet, 1953)
    • Munifelis bonaerensis (Muñis, 1845)
    • Prosmilodon ensenadensis (Rusconi, 1929)
    • Prosmilodon ensenadensis ferox (Kraglievich, 1947)
    • Prosmilodon ensenadensis minor (Kraglievich, 1948)
    • Smilodon blainvillii (Desmarest, 1860)
    • Smilodon bonaerensis (Ameghino, 1907)
    • Smilodon crucians (Ameghino, 1904)
    • Smilodon ensenadensis (Ameghino, 1888)
    • Smilodon ensenadensis ferox (Kraglievich, 1947)
    • Smilodon ensenadensis minor (Kraglievich, 1948)
    • Smilodon necator (de Paula Couto, 1940)
    • Smilodon neogaeus (de Paula Couto, 1940)
    • Smilodon neogaeus ensenadensis (Boule & Thévenin, 1920)
    • Smilodon populator populator (de Paula Couto, 1955)
    • Smilodontidion riggii (Kraglievich, 1948)

Smilodon (lat. Smilodon; srp. Nožozubi ) je izumrli rod porodice mačaka, potporodice mahairodontida (lat. Machairodontinae). Iako se popularno naziva sabljozubim tigrom, ova životinja nije bila blisko povezana sa tigrovima ni ostalim savremenim mačkama. Smilodon je živeo na američkom kontinentu u doba Pleistocena, i trenutno su poznate tri vrste, S. fatalis, S. gracilis i S. populator. Najveći broj fosila Smilodona se nalazi u Los Anđelesu, u katranskim jamama La Brea.

Karakteristike građe

[uredi | uredi izvor]
Smilodonov zub
Ugriz smilodona

Sabljozubi tigar je više ličio na lava, nego na tigra. Njegova težina iznosila je i do 470 kg (kod smilodon populatora) dok je fatalis bio veličine i težine kao današnji lavovi i tigrovi. Smilodon je bio snažan i krvoločan. Rep mu je bio kratak, a udovi masivni. Nije mogao visoko skočiti, jer su mu prednje noge bile prilično dugačke, dok su zadnje bile kraće i slabije. Glavno oružje su mu bili zakrivljeni, veliki očnjaci, oštri i šiljati, koji su mogli da narastu do 25 cm. Smilodon je napadao otvorenih čeljusti, kao zmije, da bi zadao udarac odozgo prema dolje. Zbog toga je imao veoma snažne ramene i vratne mišiće. Vilice je mogao otvoriti i do 120 stepeni. Sabljozube mačke su se specijalizovale za ubijanje životinja krupne građe koje su imale debelu kožu, što objašnjava njihove duge očnjake. Iz strukture jezične kosti naučnici su došli do zaključka da je smilodon mogao snažno rikati.

Društvena struktura i lov

[uredi | uredi izvor]

Živjeli su u čoporima i imali društvenu strukturu poput današnjih lavova. Smilodon nije jurio plijen na velikim udaljenostima kao što to čine lavovi, leopardi i druge velike mačke danas. Umjesto toga lovio je iz zasjede, čekajući da se plijen približi prije napada. Ujedao je plijen dugim očnjacima, a zatim pratio ranjenu životinju i tek kada žrtva iskrvari do smrti počinjao je da je jede. Smilodon je bio vrhunski predator, bez pravih neprijatelja. On je lovio velike i spore praistorijske životinje kao što su bizoni (lat. Bison), mamuti (lat. Mammuthus), džinovske kamile i džinovski lenjivci.

Mačke su mesojedi na najvišem stepenu razvoja i razvile su se duž dvije linije. Jedna grupa je bio smilodon tj. sabljozube mačke. Ova grupa je danas izumrla. Drugu grupu predstavljaju male mačke, brže i okretnije koje su opstale jer su bile uspješni lovci. Smilodon nije bio predak modernih tigrova, lavova ili domaćih mačaka. Zna se da je postojalo bar pet vrsta sabljozubih tigrova:

Smilodon fatalis
Smilodon populator
  • Smilodon fatalis, 1,6 miliona- 10.000 godina,
  • Smilodon gracilis, 2,5 miliona - 500.000 godina,
  • Smilodon populator, 1 milion -10.000 godina,
  • Smilodon californicus i Smilodon floridus bi mogli biti podvrste Smilodon fatalis-a.

Izumiranje i nestanak

[uredi | uredi izvor]

Sabljozuba mačka, smilodon nestala je u ledeno doba, a razlozi su nepoznati. Ostaci te zvijeri su nađeni u katranskim jamama La Brea blizu Los Anđelesa u Kaliforniji. Mnoge životinje koje su bile smilodonov plijen uginule su daveći se u katranskom blatu. Uginuli biljojedi su privlačili ovu životinju koja bi se našla u smrtonosnoj zamci. Smatra se da je jedan od razloga izumiranja smilodona činjenica da je njegov plijen postao brži i okretniji pa je samim tim teže dolazio do plijena.

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Fosili

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Panajotović A. (2006). Enciklopedija živog sveta, Pirot, Knjižare PI-PRESS (Kuća knjige).
  • Lakomica O. (1974). Mala enciklopedija životinjskog carstva II, Rijeka, Otokar Keršovani-Rijeka, Jugoslavija.