Sovremenost
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Sovremenost je najstariji makedonski časopis za književnost, kulturu i umetnost. Nastao je 1951. godine kao direktan naslednik prvog makedonskog časopisa za umetnost, nauku i društvena pitanja „Novi dan“.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prvi broj prvog časopisa za umetnost, nauku i društvene delatnosti, mesečnog časopisa „Novi dan“ izašao je u oktobru 1945. godine. Urednici „Novog dana“ bili su: Dimitar Mitrev, Vlado Maleski, Blaže Koneski,[2] Slavko Janevski i Kole Čašule.
Časopis za književnost, kulturu i umetnost „Sovremenost“ osnovan je 1951. godine od strane redakcije „Novog dana” i direktni je naslednik ovog časopisa.
Urednici i uređivačka politika[uredi | uredi izvor]
Glavni i odgovorni urednici „Savremenosti“ bili su pisci i publicisti:
1951 - Kiro Hadži Vasilev
1951-1952 - Vlado Maleski
1952-53 - Slavko Janevski, Dimitar Mitrev i Aco Šopov
1954-1957 - Dimitar Mitrev
1958 - Aleksandar Ežov
1958-1968 - Dimitar Mitrev
1969-1982 - Georgi Stalev Popovski
1983-2002 - Aleksandar Aleksiev
2003-2012 - Vasil Točinovski
2013-2017 - Slavčo Koviloski
2018 – Stefan Markovski
Deo uredništva „Sovremenosti” bili su makedonski pisci i glumci: Kole Čašule, Vasil Iljoski, Gogo Ivanovski, Gane Todorovski, Cvetko Martinovski, Taško Georgievski, Meto Jovanovski, Jovan Boškovski, Miodrag Drugovac, Tome Momirovski, Risto Avramovski, Georgi Stardelov, Simon Drakul, Petar Širilov, Blagoja Anastasovski, Tome Sazdov, Metodi Manev, Violeta Martinovska, Ranko Mladenoski i drugi. U periodu književnih polemika između realista i modernista, „Savremenosti” je bio časopis koji je važio za glasnika realizma, a glavni rival „Savremenosti“ u ovom periodu bio je časopis „Razgledi“, koji se smatra glasnikom modernizma. „Savremenosti“ je imao veliki uticaj na promociju i afirmaciju makedonske književnosti u zemlji i inostranstvu. Na stranicama časopisa debitovali su mnogi makedonski autori, koji su kasnije postali nosioci makedonske proze, poezije i drame (npr. Stale Popov sa pričama „Mice Kasapče” i „Petre Andov” i dr.), ali i autori koji su dali časopisu pečat (npr. Aco Šopov, Dimitar Mitrev, Blaže Koneski i drugi).
Pesme „Anđeo Svete Sofije”, „Gugučka”, „Spava bolesno dete”, „Igra se sa detetom” i druga poznata dela Blažeta Koneskog prvobitno su objavljivane u raznim brojevima „Savremenosti” iz 1953. godine.[3]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „„Sovremenost“ – simbol za makedonskata kniževnost”. Literatura.mk (na jeziku: makedonski). 2016-05-25. Arhivirano iz originala 28. 01. 2022. g. Pristupljeno 2022-01-28.
- ^ Admin_kult, Od. „Konkurs za tekstovi po povod 70 -godišninata na literaturnoto spisanie „Sovremenost“ – Ministerstvo za Kultura” (na jeziku: makedonski). Pristupljeno 2022-01-28.
- ^ NM (2020-11-26). „Spisanieto - temelnik na sovremenata makedonska literatura”. Nova Makedonija (na jeziku: makedonski). Pristupljeno 2022-01-28.