Stamora Romana (Timiš)
Stamora Romana rum. Stamora Română | |
---|---|
Naselje | |
Koordinate: 45° 36′ 32″ N 21° 23′ 59″ E / 45.60889° S; 21.39972° I | |
Zemlja | Rumunija |
Okrug | Timiš |
Opština | Sakošu Turčesk |
Nadmorska visina | 99 m (325 ft) |
Stanovništvo (2002)[1] | |
• Ukupno | 330 |
Vremenska zona | Istočnoevropsko vreme (UTC+2) |
• Leti (DST) | Istočnoevropsko letnje vreme (UTC+3) |
Geokod | 666325 |
Stamora Romana (rum. Stamora Română) naselje je u Rumuniji u okrugu Timiš u opštini Sakošu Turčesk.[2][3] Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 99 m.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Po "Rumunskoj enciklopediji" mesto se prvi put u dokumentima pominje 1407. godine kao "Stamur". Popisano je 1717. godine selo "Stamor" u kojem tada ima 60 kuća. Pominje se 1821. godine kao "Vlaška Stamora". Pravoslavna crkva je podignuta 1861. godine.
Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto "Stamora" pripada Brzavskom okrugu, Čakovačkog distrikta. Stanovništvo je bilo pretežno vlaško.[4] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir u mestu su dva sveštenika. Parosi, pop Mihail Petković (rukop. 1763) i pop Simeon Popović (1797) govorili su samo rumunskim jezikom.[5]
U Stamori su gospodarile spahije Đuričko i Malenica.
Plemići Malenice "ot Stamore"[uredi | uredi izvor]
Jovana Tekelije zet Josif Malenica kupio je selo (Veliki) Gaj i naselio pustaru Stamoru "otud predikat ot Stamore".[6] Plemić Petar Malenica rođak od strica Josifov bio je vlasnik mesta Stamore Rumunske tokom 19. veka.[7] Tu se javlja i Nikolaj "ot Stamore", koji će kasnije dobiti drugi predikat tj. "ot Velikog Gaja".[8] Nikola Malenica "ot Stamore" a iz Temišvara je postao član Matice srpske 1838. godine, uplativši osnovni članski ulog od 40 f. Matičin član je 1840. godine postao Jovan Malenica od Stamore, sa prilogom od 50 f. Februara 1842. godine plemić Nikola Malenica je držao bal u Temišvaru.[9] Maja 1843. godine odsutan je poslanik Srpskog crkveno narodnog sabora u Karlovcima, Georgije Malenica od Stamore. Avgusta 1856. godine umro je naprasno "od kaplje" u Zemunu, vraćajući se iz Beča, plemić Petar Malenica od Stamore. Nakon impozantne sahrane sahranjen je privremeno na zemunskom gradskom groblju. Njegovo telo će biti kasnije "kad zazimi" preneto u porodičnu grobnicu, u rodnom mestu Veliki Gaj.[10] Nikola Malenica se potpisuje 1846. godine sa "ot Velikog Gaja".
Tu 1860. godine nije popisan ni jedan Srbin.[11]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema podacima iz 2002. godine u naselju je živelo 330 stanovnika, od kojih su svi rumunske nacionalnosti.[1]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Recensământul Populaţiei şi al Locuinţelor”. Arhivirano iz originala 2012-09-18. g. Pristupljeno 2011-12-08.
- ^ „The GeoNames geographical database”. 2012.
- ^ „Communes of Romania”. Statoids. Gwillim Law. 2010-07-27. Pristupljeno 4. 7. 2015.
- ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
- ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 9/2017.
- ^ "Letopis Matice srpske", Novi Sad 1873. godine
- ^ Atanas Stojković: "Fizika", Budim 1801-1803. godine
- ^ Vasilij Čokrljan: "Srbski rodoljubac", Budim 1832. godine
- ^ "Serbske narodne novine", Budim 1842. godine
- ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1856. godine
- ^ "Srpski letopis", Budim 1864. godine