Stipe Šuvar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
stipe šuvar
Lični podaci
Datum rođenja(1936-02-17)17. februar 1936.
Mesto rođenjaZagvozd, kod Imotskog, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti29. jun 2004.(2004-06-29) (68 god.)
Mesto smrtiZagreb, Hrvatska
Profesijapravnik
Delovanje
Član KPJ od1955.
predsednik Predsedništva CK SKJ
Period30. jun 198817. maj 1989.
PrethodnikBoško Krunić
NaslednikMilan Pančevski
potpredsednik Predsedništva SFRJ
Period15. maj 199024. avgust 1990.
PrethodnikBorisav Jović
NaslednikStipe Mesić

Stipe Šuvar (Zagvozd, kod Imotskog, 17. februar 1936Zagreb, 29. jun 2004), hrvatski i jugoslovenski političar. U periodu od 30. juna 1988. do 17. maja 1989. godine obavljao je dužnost predsednika Predsedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije. Za člana Predsedništva SFRJ izabran je 1989. godine. U periodu od 15. maja do 24. avgusta 1990. godine obavljao funkciju potpredsednika Predsedništva SFRJ.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 17. februara 1936. godine u selu Zagvozdu, kod Imotskog. Potiče iz siromašne zemljoradničke porodice. Nakon završetka gimnazije u Imotskom, upisao se na Pravni fakultet Zagrebačkog sveučilišta. Nakon diplomiranja, 1961. godine, zaposlio se u Agrarnom institutu, istovremeno upisavši studije filozofije. Bio je saradnik i urednik više marksističkih časopisa (najpoznatiji je „Naše teme“).

U članstvo Komunističke partije Hrvtaske, primljen je još kao učenik gimnazije, 1955. godine. Tokom studija u Zagrebu, aktivnije se uključio u politički život - bio je glavni i odgovorni urednik „Studentskog lista“, od 1956. do 1960. godine i sekretar ideološko-političke komisije pri Centralnom komitetu Narodne omladine Hrvatske. Svoju političku afirmaciju doživeo je posle „Hrvatskog proleća“, decembra 1971. godine, jer se za vreme Hrvatskog proleća i smene rukovodstva Saveza komunista Hrvatske, „svrstao“ uz dr Vladimira Bakarića i frakciju koju je podržao Josip Broz Tito posle smene vrha CK SKH u Karađorđevu.

Godine 1974. Stipe Šuvar je postao sekretar, odnosno ministar za kulturu, Socijalističke Republike Hrvatske. Tokom sedamdesetih je bio protagonista ili inicijator nekoliko značajnih projekata - osnivanje Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, gradnje nove zgrade Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Zagrebu i reforme školstva u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji - tzv. „usmereno obrazovanje“.

U periodu posle smrti Josipa Broza Tita, nalazio se na saveznim partijskim funkcijama, kao član Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, a od 1988. do 1989. godine je obavljao dužnost predsednika Predsedništva CK SKJ.

Godine 1989. postao je član Predsedništva SFRJ, kao predstavnik SR Hrvatske, a 15. maja 1990. godine izabran je na funkciju potpredsednika Predsedništva SFRJ. U avgustu 1990. godine, režim Franje Tuđmana pokušao je da ga prinudi da podnese ostavku na članstvo u Predsedništvu SFRJ, što je Šuvar odbio te je zbog toga demonstrativno smenjen na sednici Sabora Republike Hrvatske koja je održana 24. avgusta, a na njegovo mesto izabran je Stipe Mesić.[2]

Po povratku u Zagreb, povlači se iz političkog života i počinje da radi na Filozofski fakultet u Zagrebu, kao profesor Sociologije sela i demografije. Politički se reaktivirao, 1997. godine, osnovavši Socijalističku radničku partiju Hrvatske. Preminuo je 29. juna 2004. godine u Zagrebu.

Objavio je više naučnih i stručnih radova iz oblasti političke sociologije i agrarne politike. Nosilac je više jugoslovenskih odlikovanja. Poznat je po izjavi da se za vreme rata u Jugoslaviji Srbi nisu pobunili protiv svoje hrvatske domovine, nego protiv ustaške vlasti u Hrvatskoj.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]