Todor Birta
Todor Birta | |
---|---|
Nadimak | Grk |
Datum rođenja | 1834. |
Mesto rođenja | Klokotič, Austrijsko carstvo |
Datum smrti | prva polovina 20. veka |
Mesto smrti | Klokotič, Kraljevina Rumunija |
Zanimanje | trgovac |
Todor Birta (Klokotič, 1834 — Klokotič, prva polovina 20. veka) je bio srpski trgovac i jedan od najistaknutijih Karaševaka u drugoj polovini 19. veka.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Birta je rođen u Klokotiču 1834. godine. Školovao se po mađarskim školama i tokom života je postao imućan trgovac. Smatrao je da su Karaševci srpskog porekla i da su došli iz Stare Srbije. Svoj stav o tome on iznosi javno 1920. godine u jednom pismu upućenom cilomu karaševskomu narodu, gde on stari rođeni Serbin Todor Birta, 86 godina star kaže:
„ | Naši pradedovi skoro 500 godine kamo Serbije, iz Stare Serbi(j)e, Turske Bosne... ovamo došli, koji serbski jezik govorimo, serbski običaji vodimo... ali samo iz serbske vire jesu nas katolički popove u katoličku viru priuzeli. | ” |
Među mnogobrojnim Karaševcima koji su se dopisivali sa Jovanom Živojinovićem, koji je mnogo doprineo da tadašnjoj srpskoj javnosti skrene pažnju na ovaj od nje zaboravljeni živalj, bio je i Todor Birta. U jednom pismu, u kome Živojinoviću šalje opis nekih karaševskih običaja, Birta kaže:
„ | Radovao bi se ako bi mogao doživiti da se svi naši Karaševski Običaji po svim Serbskim i Slavonskim Narodu tiskano (trukovano) razglasiti i razširiti mogli... Po pričanju od starina, kaže se, da su Franjevci (fratri) te ljude, koji su kao rasejane i izgubljene ovce živeli po bregovima, potražili po njihovim stanovima, novorođenčad im krstili i obratili ih u rimokatoličku veru: tako su doseljenici Srbi Bošnjaci polagano postali svi katolici, ali se staroverski običaji (pravoslavni srpski) kod njih i danas presađivahu u narodu i živeće većito među katolicima Krašovanima. | ” |
Kasnije se Birta ponovo javlja Živojinoviću, ovog puta sa opširnijim i potpunijim opisom narodnih običaja, izražavajući želju da ih srpskom svetu predstavi objvljivanjem, a pismo zaključuje ovim rečima:
„ | U uffaniju da sam vas sas zaktevanimi Običaja Karaševskog Naroda podpuno zadovoljio, što nitko drugi osim mene od Karaševci nije u stanju, mislim da i vi vašu obrečenu dobrovoljnost za razglašenje i razširenje ove stare izgubljene i opet najdene Bratje Serbskog Naroda hoće izpuniti...[1] | ” |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Radan, Milja (2001). „Odnos karaševskih intelektualaca s kraja XIX i prve polovine XX veka prema etničkom poreklu Karaševaka”. Temišvarski zbornik: 233.