Торчвуд (3. sezona)
Torčvud (3. sezona) | |
---|---|
![]() | |
Serija | Torčvud |
Država | ![]() |
Mreža | BBC |
Premijerno prikazivanje | 6. jul — 10. jul 2009. |
Broj epizoda | 5 |
Prethodna sezona | 2. sezona |
Sledeća sezona | 4. sezona |
Treća sezona britanske naučnofantastične televizijske serije Torčvud, sa podnsalovom Deca Zemlje, premijerno je emitovana na kanalu BBC One od 6. do 10. jula 2009. godine i broji 5 epizoda. Sezona je imala novog producenta Pitera Beneta, a režirao ju je Juros Lin, koji je imao značajno iskustvo u oživljenoj matičnoj seriji Torčvuda, Doktoru Huu. Zaplet ove sezone bavi se vanzemaljcima koji zahtevaju 10% dece Zemlje i povezanom ranijom zaverom od pre 40 godina. Zbog toga, Torčvud dolazi u sukob sa britanskom vladom, koja pokušava da sakrije svoje prošle postupke i prihvati zahteve vanzemaljaca u sadašnjosti. Prvu, treću i petu epizodu sezone napisao je izvršni producent Rasel T. Dejvis, koji je takođe osmislio njenu celokupnu priču. Njemu je u pisanju scenarija za treću epizodu pomogao Džejms Moran, dok je drugu i četvrtu napisao novajlija Džon Fej.
Torčvud je prikazivan na premijernom kanalu mreže, BBC One, svake noći tokom jedne nedelje u julu 2009. godine. Uprkos prelasku na BBC One, sezona je smanjena sa standardnih trinaest epizoda na samo pet, što je, kako je smatrao glavni glumac Džon Barouman, bilo skoro kao „kazna” od strane BBC-ja.[1] Produkcija ove mini-sezone je počela u avgustu 2008, a Barouman se vratio zajedno sa glumcima Iv Majls, Garetom Dejvidom-Lojdom i Kajem Ovenom. Sezona takođe pridodaje neke nove glumce, među kojima je bio i Piter Kapaldi. Dejvis je morao da značajno prepravi delove sezone da bi se prilagodio nedostupnosti glumaca Frime Edžimen i Noela Klarka, čije je prisustvo u sezoni bilo namešteno u poslednjoj epizodi četvrtog serijala Doktora Hua.
Kada je sezona nadmašila očekivanja, postigavši dobru gledanost (na vrhuncu sa 6,76 miliona gledalaca), Dejvis je izjavio da ga je iznenađeni kontrolor BBC-ja pozvao da mu čestita. Sredinom leta, večernji termini se obično smatraju „mrtvim terminima” za televizijske serije.[2] Sezona je takođe naišla na priznanje kritičara, posebno u poređenju sa prethodne dve sezone serije, kao i na nagradu BAFTA Velsa, nagradu Saturn i nagradu Keltskog medijskog festivala, u kategorijama za najbolji serijal. Uspeh sezone doveo je do četvrte sezone, poznate pod naslovom Dan čuda, koja je naručena u saradnji sa američkom premijum kablovskom mrežom Starz.
Radnja
[uredi | uredi izvor]Godine 1965. u Škotskoj, vanzemaljska vrsta poznata pod nazivom „456” ponudila je britanskoj vladi lek za soj gripa koji bi mogao da usmrti 25 miliona ljudi, u zamenu za 12 dece. Jedno od te dece, Klement Makdonald, ulazi u pubertet i više ne proizvodi hemikaliju koju 456 koristi rekreativno. Klement uspeva da pobegne i provodi više od 40 godina u mentalnoj ustanovi.
Tokom dva dana u sadašnjosti, sva deca na svetu, zajedno sa Klementom, paralisana su i govore iste poruke u glas, najavljujući povratak rase 456 trećeg dana. Da bi prikrio Džekovu umešanost u događaje iz 1965. godine, državni službenik Džon Frobišer naređuje timu za tajne operacije da ga ubije. U tu svrhu, agentkinja Džonson postavlja bombu u Džekov stomak, koja eksplodira unutar štaba Torčvuda u Kardifu, uništavajući ga, iako Džek preživljava zahvaljujući svojoj besmrtnosti.
Trećeg dana, ambasador rase 456 stiže u London, zauzimajući posebno izgrađenu komoru ispunjenu specifičnom mešavinom gasova. Frobišer i njegovi ljudi, među kojima je i njegova lične pomoćnica Lois Habiba, koja nosi posebna kontaktna sočiva koja joj je dao Torčvud da snimi sve ono što vidi, održavaju poverljive sastanke sa 456 kako bi razumeli zašto su se vratili. Vanzemaljci 456 govore preko uređaja za prevođenje i zahtevaju da im se preda 10% dece sveta, inače će uništiti celokupnu ljudsku vrstu. Vlade sveta pristaju na ovaj zahtev, a Lois snima saglasnost britanske vlade.
Torčvud preti da će naterati Gveninog muža Risa da obelodani vladinu saglasnost javnosti. Džek i Janto jure u vladu, suprotstavljaju se 456 i upozoravaju ih da će čovečanstvo uzvratiti. Kao odgovor, 456 oslobađa smrtonosni virus. Vlada se automatski zaključava, a Janto gine zajedno sa mnogim drugima. U isto vreme, 456 ubija Klementa zvučnim signalom.
Vlada odlučuje da za 456 iskoristi decu iz neuspešnih škola sa dna rang-liste. Kako bi javnost uverili u izgovor o programu vakcinacije protiv efekta paralize, premijer Brajan Grin naređuje Frobišeru da svoju decu preda 456. Frobišer pristaje, vraća se kući i ubija svoje dve ćerke da bi ih poštedeo ove sudbine. Zatim ubija svoju ženu i sebe. Kada neki roditelji zadrže svoju decu kod kuće, vojska pokušava da obezbedi preostalu decu.
Džek koristi isti audio-signal koji je korišćen za ubistvo Klementa protiv 456, ali je primoran da iskoristi rođenog unuka Stivena Kartera kao predajnik, demonstrirajući svoj utilitarni moralni stav, kao što je ranije prikazano u epizodi „Mali svetovi”.
456 se grči u agoniji, rasprskavajući se u mlazu krvi, pre nego što napusti Zemlju. Stiven umire. U očaju, Stivenova majka Alisa odbija da prizna Džeka kao svog oca, dok Džek odlučuje da se i sam distancira od nje, zauvek uništavajući njihov odnos.
Grin predlaže da zataškaju tragediju i za nju okrive Sjedinjene Američke Države, ali Bridžit Spirs, Loisina nadređena, otkriva da je snimala ovaj razgovor preko kontaktnih sočiva i preti da će ga objaviti, čime okončava Grinovu političku karijeru.
Posle šest meseci putovanja Zemljom, Džek, osećajući krivicu, odlučuje da ode u svemir da započne novi život, opraštajući se od trudne Gven i Risa. Pošto je Džek otišao, štab uništen, većina tima mrtva, a Gven trudna, čini se da je Torčvud trajno ugašen.
Uloge
[uredi | uredi izvor]Glavne
[uredi | uredi izvor]- Džon Barouman kao Džek Harknes
- Iv Majls kao Gven Kuper
- Garet Dejvid-Lojd kao Janto Džouns (epizode 1−4)
- Kaj Oven kao Ris Vilijams
Epizodne
[uredi | uredi izvor]- Piter Kapaldi kao Džon Frobišer
- Kuš Džambo kao Lois Habiba
- Lusi Kohu kao Alis Karter
- Kejti Viks kao Rianon Dejvis
- Rodri Luis kao Džoni Dejvis
- Ijan Gelder kao gospodin Deker
- Suzan Braun kao Bridžit Spirs
- Nikolas Farel kao Brajan Grin
- Liz Mej Brajs kao agentkinja Džonson
- Pol Kopli kao Klement Makdonald
- Rik Makarim kao Rupeš Patandžali
- Debora Findlej kao Deniz Rajli
Epizode
[uredi | uredi izvor]Br. ep. (ukupno) | Br. ep. (u seriji) | Naslov | Reditelj | Scenarista | Premijera | Prod. kod | Gledanost u Britaniji (milioni) [3] |
---|---|---|---|---|---|---|---|
27 | 1 | „Dan prvi” | Juros Lin | Rasel T. Dejvis | 6. jul 2009. | 3.1 | 6,47 |
Dvadeset četiri godine nakon što je autobus pun đaka misteriozno nestao u Škotskoj, deca širom sveta ulaze u stanje trenutnog transa, nakon čega počinju da istovremeno govore: „Oni dolaze!” Klement, stariji psihijatrijski pacijent koji je institucionalizovan nakon što je kao dete nađen kako luta, pridružuje se tom horu, izjavljujući: „Pronašli su me”. Oficir MI5, Deker, kaže vladinom ministru Džonu Frobišeru da su „oni” 456, o kojima ga je ranije upozoravao. Frobišer obaveštava premijera, čija je glavna briga prikrivanje misterije iz prošlosti. Gven Kuper posećuje Klementa, dete koje je godinama ranije pobeglo od vanzemaljaca u Škotskoj. Klement je vidovit i oseća da je Gven trudna pre nego što ona sama to sazna i veruje da su njegovi prijatelji bili oteti od strane vanzemaljaca koji sada nameravaju da se vrate na Zemlju. Nakon što poseti svoju ćerku Alis, Džek Harknes upada u zamku koju mu je namestio naizgled ljubazni mladi doktor, Rupeš. Rupeš je upucan, a Džek uspeva da pobegne, ali mu je u telo ugrađena bomba. Klement oseća da vladine agencije dolaze po njega i odlučuje da pobegne. | |||||||
28 | 2 | „Dan drugi” | Juros Lin | Džon Fej | 7. jul 2009. | 3.2 | 6,14 |
Bomba eksplodira, uništavajući štab Torčvuda. Gven uspeva da pobegne i odlazi u bekstvo sa svojim suprugom Risom, dok ih juri vojna jedinica pod komandom surove agentkinje Džonson. Deker predaje Frobišeru šifrovane pisane planove za misterioznu konstrukciju za koju vanzemaljci – 456 – zahtevaju da se izgradi, iako ni premijer ne znaju njenu svrhu. Lois Habiba, Frobišerova nova privremena sekretarica, slučajno nailazi na tajne informacije o Torčvudu na svom računaru i postaje znatiželjna, ali joj Frobišer govori da je Džek bio terorista koji je izazvao eksploziju. Gven i Ris se skrivaju u kamionu koji je na putu za London, gde Gven otkriva Risu da je trudna. Ona želi da dobije objašnjenje od Frobišera, nesvesna da on planira da je ubije. Janto Džouns odvojeno beži i traži pomoć od svoje sestre, sa kojom se sastaje u parku gde deca istovremeno počinju da govore: „Mi dolazimo. Sutra”. Klement, koji je na ulici, takođe počinje da izgovara istu poruku. Lois, sada sumnjičava prema svom šefu, prima poziv od Gven i Risa, tajno se sastaje sa njima i upozorava ih da su u opasnosti. Oni se infiltriraju na „sahranu” i spasavaju Džeka, čije je telo regenerisano, a zatim ih spašava Janto. Frobišer i Deker, nakon što su izvršili naređenja, čekaju dolazak vanzemaljaca. | |||||||
29 | 3 | „Dan treći” | Juros Lin | Rasel T. Dejvis i Džejms Moran | 8. jul 2009. | 3.3 | 6,40 |
Tim se skriva u bivšoj ustanovi Torčvuda, kradući da bi preživeli. Gven se sastaje sa Lois, dajući joj laptop i specijalna kontaktna sočiva kako bi joj izveštavala. Gven takođe uspeva da oslobodi Klementa, koji je bio uhapšen zbog narušavanja mira, i dovodi ga na sigurno sa timom. Agentkinja Džonson locira i hvata Alis i njenog sina, nakon što je Alis pokušala da pozove Džeka. Ubrzo nakon toga, deca širom sveta istovremeno izjavljuju da smo „Mi” stigli, a stub vatre se pretvara u zelenu sluz dok vanzemaljski vođa komunicira sa Frobišerom, što tim Torčvuda, zahvaljujući Lois, posmatra. Sve je povezano sa događajima iz 1965. godine, kako vanzemaljski glas govori Frobišeru, a Džek takođe dolazi do istog otkrića. Vanzemaljci zahtevaju deset procenata dece sa Zemlje da odu sa njima, dok Klement seća Džeka kao onog koji je dozvolio otmicu dece u Škotskoj, što Džek ne može da porekne. | |||||||
30 | 4 | „Dan četvrti” | Juros Lin | Džon Fej | 9. jul 2009. | 3.4 | 6,76 |
Džek je primoran da prizna kako je pomogao da se sklopi dogovor 1965. godine, kada su vanzemaljci 456 ponudili antidot protiv smrtonosnog virusa globalnog gripa u zamenu za dvanaestoro dece koja će „živeti večno”. Klement i tim gledaju preko Loisinog laptopa kako vanzemaljci govore Frobišeru da će „izbrisati ljudsku vrstu” ako njihov zahtev ne bude ispunjen, a kamera otkriva navodne zombije, žrtve iz Škotske, za koje vanzemaljci tvrde da su „nepovređeni”. Frobišer odbija Džekovu ponudu za pomoć u zamenu za oslobađanje Alis i njenog sina. On prisustvuje sastanku Kabineta koji odlučuje da će deca članova Kabineta biti pošteđena, a da će deca iz nižih društvenih klasa biti žrtvovana. Lois ovu odluku snima i šalje na sigurno sa Risom, dajući Jantu i Džeku mogućnost da pregovaraju sa vanzemaljcima. Međutim, njihov odgovor je da oslobode virus koji ubija desetine ljudi, uključujući Klementa i Janta. Vlada se oseća primoranom da kapitulira. | |||||||
31 | 5 | „Dan peti” | Juros Lin | Rasel T. Dejvis | 10. jul 2009. | 3.5 | 6,58 |
Nemajući sada drugog izbora osim da popuste pred njihovim zahtevima, britanske vlasti počinju da sakupljaju decu pod izgovorom za vakcinaciju. Počinje da raste panika, jer roditelji počinju da se pitaju šta se dešava sa njihovom decom. Džek je oslobođen, kao i njegova ćerka i unuk, i on pokušava da nađe način da se suprotstavi 456. Gven i Ris se vraćaju kući da obaveste Jantovu sestru o tome šta se dogodilo, ali stižu i nalaze kuću punu dece, koju pokušavaju da spasu od dolazećih vojnika. Kako Frobišer više nije dostupan, pukovnik Oduja postaje posrednik, a 456 otkrivaju razlog zašto su im potrebna deca. Džek koristi audio-signal da uništi 456, ali sa njima i svog unuka, kog je upotrebio kao predajnik. Džek, osećajući krivicu, odlučuje da ode u svemir da započne novi život, opraštajući se od Gven i Risa. |
Produkcija
[uredi | uredi izvor]
Lokacije
[uredi | uredi izvor]Snimanje sezone počelo je u Kardifu u avgustu 2008. godine, a nedelju dana snimanje se odvijalo u Londonu.[4] Dodatna snimanja su održana u oblasti Mejndi u Njuportu za scenu u pabu[5] i na setu BBC-jeve serije Žrtva u Bristolu, koji je poslužio kao lokacije izmišljene bolnica Svete Jelene u Kardifu.[6] Set za 13. sprat bio je najveći ikada napravljen u studiju Upper Boat Studios.[6] Međutim, mnoge scene smeštene u hodnicima iste zgrade (Temz Hausa u Londonu) snimljene su u hodnicima Gildhola u Svonsiju.
Kasting
[uredi | uredi izvor]Džon Barouman, Iv Majls, Garet Dejvid-Lojd, Kaj Oven i Tom Prajs ponavljaju svoje uloge i u ovoj sezoni. Dejvid-Lojd je prvi zaključio da će Janto biti ubijen kada mu je agent rekao da je potreban samo za četiri od pet epizoda.[7]
Piter Kapaldi i Nik Brigs su još pre Dece Zemlje imali uloge u Doktoru Huu. Kapaldi, koji glumi stalnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova Džona Frobišera, ranije je igrao Loba Cecilija u epizodi Doktora Hua „Vatre Pompeje”, a potom se vratio 2013. da bi igrao Dvanaestog Doktora. Brigs, glasovni glumac koji daje glasove za nekoliko stvorenja u oživljenoj seriji Doktora Hua, među kojima su bili i Daleci, pojavljuje se kao Rik Jejts, član Kabineta Brajana Grina. Takođe je ranije igrao mnoge uloge u nizu licenciranih audio-drama izdavačke kuće Big Finish. Pošto su njihove priče u epizodi „Kraj putovanja” bile postavljene tako da omoguće njihov povratak, bivši glumci iz serije Doktor Hu, Frima Edžimen i Noel Klark, trebalo je da ponove svoje uloge kao Marta Džouns i Miki Smit. Međutim, oni nisu bili u mogućnosti da glume u ovoj sezoni zbog „drugih obaveza”.[8] Dejvis je objasnio da je Edžimenova igrala u seriji Red i zakon: UK pre nego što je sezona Deca Zemlje zvanično naručena. Pošto joj je Red i zakon nudio trinaest epizoda godišnje, ona je odabrala tu ulogu umesto Torčvuda, čija sezona je skraćena na pet epizoda.[9] Kao odgovor na ovo, Dejvis je uveo lik Lois Habibe, koju je igrala Kuš Džambo, da bude „neka vrsta Marte”, sa dodatkom nevinosti i osećaja da je nadjačana situacijom.[10] Edžimenova nije isključila mogućnost da se kasnije vrati u seriju,[11] a i Dejvis je takođe izrazio zanimanje za njen povratak toj ulozi.[10] Džek i Gven su objasnili Martino odsustvo govoreći da je ona na medenom mesecu, a epizoda Doktora Hua „Kraj vremena” otkriva da se ona udala za Mikija, a ne za svog prethodnog verenika Tomasa Miligana (Tom Elis).
Deca Zemlje uključuju proširenu glumačku ekipu ispunjenu novim glumcima. Novi likovi koji su uvedeni u ovoj sezoni bili su Klement Makdonald (Pol Kopli), visoka zvaničnica Ministarstva unutrašnjih poslova Bridžit Spirs (Suzan Braun), premijer Brajan Grin (Nikolas Farel) i nemilosrdna operativka agentkinja Džonson (Liz Mej Bris). Kejti Viks i Rodri Luis igraju Rianon i Džonija Dejvisa, Jantovu sestru i zeta.[12] Lusi Kohu igra Alis, ćerku kapetana Džeka Harknesa.[13] Glas vanzemaljcima 456 dao je glasovni glumac Sajmon Poland.[14]
Trejler
[uredi | uredi izvor]Trejler sezone Deca Zemlje prikazan je u Nacionalnom filmskom teatru 12. juna 2009. godine.[15]
Emitovanje
[uredi | uredi izvor]Sezona Deca Zemlje je prvi put emitovana na kanalu BBC One tokom pet večeri od 6. do 10. jula 2009. godine.[16] Ovo je bio prvi prenos Torčvuda na ovom kanalu, budući da je prva sezona debitovala na BBC Three 2006, a druga prebačena na BBC Two 2008. godine.[17][18]
Na međunarodnom nivou, sezona je emitovana u Australiji od 7. jula 2009.[19] na UKTV Australia, a prikazivana je od 20. jula 2009.[20] na Space-u u Kanadi i kanalu BBC America u Sjedinjenim Američkim Državama (datum emitovanja je određen da se poklopi sa lansiranjem kanala BBC America HD).[21]
Muzika
[uredi | uredi izvor]Torchwood: Children of Earth je saundtrek album sa muzikom koji je objavljen 7. jula 2009. i sadržao je usputnu muziku koju je komponovao Ben Foster i koja se koristila u trećoj sezoni Torčvuda, koja je emitovana u julu 2009. godine. Za razliku od albuma Torchwood: Original Television Soundtrack, ovaj album je objavljen istovremeno za preuzimanje sa zvaničnim izdanjem sezone 7. jula 2009. godine.
Kućna izdanja
[uredi | uredi izvor]DVD izdanje za Region 2 objavljeno je 13. jula 2009. godine, a zatim i DVD i Blu-ray izdanje za Region 1 petnaest dana kasnije. Ograničeno izdanje Best Buy-a uključivalo je CD sa audio dramom Izguljene duše. Muzika za petu epizodu se razlikovala od izvorne verzije koja je korišćena tokom premijernog emitovanja serije. DVD izdanje za Region 4 postalo je dostupno 1. oktobra 2009. godine.[22]
Prijem
[uredi | uredi izvor]Recenzije
[uredi | uredi izvor]Serijal je naišao na pohvale kritike. Metacritic, američka internet stranica za prikupljanje recenzija, dala je Deci Zemlje normalizovanu ocenu od 80 od 100 (na osnovu uzorka od 12 recenzija), što ukazuje na „generalno povoljne kritike”, pri čemu je najviša ocena 91 od časopisa Time, a najniža a 60 od The New York Times-a.[23]
Danijel Martin je vodio svakodnevnu recenziju sezone na internet stranici novina The Guardian, guardian.co.uk, koja je kulminirala pozitivnom ocenom mini-serijala u celini: „...kakva neverovatna sedmica. Od svojih groznih početaka sa seks vanzemaljcem protiv Kiberžene, Torčvud je postao pravo blago.” On je spekulisao o tematskom značaju serije, ukazujući na ideju da „kada ljudi u ovom svetu shvate svoj potencijal, oni umiru”, i primetio: „Ako se isto dogodi sa ovom serijom, to bi bilo užasno. Ali, Bože, bilo bi poetično.”[24]
Ben Roson-Džouns sa veb-sajta Digital Spy dao je veoma povoljan pregled prve tri epizode sezone. Posebno je pohvalio Dejvisov scenario zbog njegovog „ekonomičnog” i „besprekornog” ponovnog uspostavljanja povratničkog glavnog trojca za nove gledaoce, a da pritom nije otuđio postojeće obožavaoce. Isprepletanost priča za „verodostojne i privlačne” sporedne likove, kao što su Rupeš, Klement i Lois, takođe je dobila pohvale, kao i izvedbe Pola Koplija i Liz Mej Brajs. Ipak, smatrao je da je druga epizoda bila slabija u poređenju sa eksplozivnim početkom prve epizode, na čemu „nisu uspeli da kapitalizuju”.[25] Sumirajući sezonu, Roson-Džouns je opisao Decu Zemlje kao „moćnu ljudsku dramu koja se ne oslanja na specijalne efekte već na neverovatnu glumu, režiju i scenario” i koja je bila „masovni uspeh”.[26]
Pisac za IGN, Ahsan Hak, dao je mini-serijalu ocenu 9,5 od 10, takođe joj je dodelio nagradu po izboru urednika. Veoma je pohvalio ulogu Džona Baroumana, rekavši da je on „savesno podneo ove mučne trenutke, ali je uspeo da nam pruži dovoljno da znamo koliko ga njegovi izbori razdiru iznutra. Možda neće moći da umre fizički, ali emocionalno, ono što Džek mora da propati i preživi je sudbina mnogo gora od smrti.” Takođe, Hak je smatrao da dodaci Rianon i Džonija „daju mnogo utemeljenih humanizirajućih trenutaka koji zaista pomažu da priča ostane utemeljena na ljudskom stanju, a ne da se pretvori u bezumni naučno-fantastični akcioni festival”. Međutim, Hak je ukazao na „pomalo kempi atmosferu” i tehnološki žargon kao nedostatke. Recenzija je završena rečima: „Najbolji. Torčvud. Ikada. Zaista, ozbiljno mislimo!”[27]
Majk Hejl iz The New York Times-a izneo je pomešana osećanja u svojoj recenziji, napominjući da mini-serijal odaje počast Selu ukletih, britanskom naučno-fantastičnom filmu iz 1960. godine, i zaključio rečima: „Deca Zemlje i dalje pružaju dobru zabavu, ako ne i baš dobru, u potpunosti.”[28] Hejl je takođe pomenuo problem održavanja interesovanja zbog emitovanja 5-časovnog mini-serijala tokom 5 noći, stav koji je ponovio recenzent novina Los Angeles Times, Robert Lojd, koji je smatrao da je ovaj format doveo do neizbežnog pada tempa u sredini.[29]
Nisu sve kritike bile pozitivne. Džim Šeli iz novina Daily Mirror dao je negativnu recenziju mini-serijalu, komentarišući da je „Torčvud savremena verzija Blejkovih 7: apsurdan zaplet, preterana gluma, adolescentska sklonost ka „problemima”. Ovonedeljna radnja je plagirana iz naučnofantastičnog klasika 1950-ih, Midvičkih kukavica. Uprkos terminu emitovanja, Torčvud deluje kao lajt verzija Doktora Hu.” Nastavio je ističući da je veliki deo problema vezan za glavnog glumca Džona Baroumana: „Za razliku od Doktora Dejvida Tenanta, Barouman je zbog beskrajnih pojavljivanja u emisijama poput Tonight's the Night, The Kids Are All Right i Any Dream Will Do toliko prenaglašen da je 'Kapetan Džek' intrigantan i 'vanzemaljski' koliko i pakovanje Vitabiksa, samo duplo iritantniji. Za razliku od Tenanta, kao glumac jednostavno nije dovoljno dobar.”[30]
Reagovanje obožavalaca
[uredi | uredi izvor]Smrt Janta Džounsa u sezoni Deca Zemlje izazvala je proteste obožavalaca serije, pa i kampanju „Spasite Janta Džounsa” koja je prikupila više od 10.000 funti za dobrotvornu organizaciju Deca u nevolji.[31] Drugi obožavaoci su pribegli zlostavljanju i pretnjama, zbog čega je scenarista Džejms Moran ispalio ljutiti poruku u postu na svom blogu.[32] Glavni scenarista Rasel T. Dejvis nije se izvinio zbog odluke da ubije lik, rekavši: „Samo sam oduševljen što su obožavaoci toliko zaokupljeni likom da tako reaguju.”[33] Scenarista Džon Fej, u ostvarenju Dejvisovog viđenja, primetio je da je Jantova smrt bila način za gledaoca da vidi cenu Džekove besmrtnosti i da vidi kako oni do kojih mu je stalo umiru oko njega.[34] Jantova smrt je dovela do toga da su neki obožavaoci optužili kreatore serije da se pridržavaju homofobnih narativnih konvencija.[35] AfterElton, jedna od internet-stranica koja je kritikovala ovu odluku, kasnije je objavila suprotstavljeno mišljenje, koje je analiziralo smrt sa stanovišta prethodne odluke lika da ne prizna svoju vezu, te je tvrdilo da, umesto da bude izraz homofobije, smrt predstavlja znak da LGBT+ zajednica ostavlja za sobom sliku žrtve.[36]
Nagrade
[uredi | uredi izvor]Sezona je 2010. godine osvojila nagradu BAFTA Velsa za najbolju dramsku seriju,[37] nagradu Saturn za najbolju televizijsku prezentaciju[38] i nagradu Keltskog medijskog festivala 2010. za najbolju dramsku seriju.[39] Sezona je takođe bila nominovana za Medijsku nagradu GLAAD od strane Gej i lezbijskog saveza protiv kleveta u kategoriji za izvanredan TV serijal ili mini-seriju,[40] kao i za nagradu Udruženja televizijskih kritičara za izuzetno dostignuće u filmovima, mini-serijama i specijalima.[41] Glavna glumica Iv Majls osvojila je nagradu za najbolju glumicu u anketi čitalaca časopisa SFX[42] i krunisana je za najbolju glumicu na 11. godišnjim Airlock Alpha Portal nagradama.[43] Majlsova je takođe bila nominovana za nagradu BAFTA Velsa za najbolju glumicu 2010. godine,[44] dok je Džon Barouman ušao u uži izbor za TV Choice nagradu, gde mu je konkurent bio Met Smit, koji je tumačio ulogu Jedanaestog Doktora.[45]
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Sanders, James (2009-06-30). „Barrowman felt "punished" by Torchwood axe”. Pink Paper. Arhivirano iz originala 19. 7. 2012. g. Pristupljeno 2010-07-28.
- ^ Millar, Paul (2010-07-28). „Davies: 'Torchwood surprised BBC One'”. Digital Spy. Pristupljeno 2010-07-28.
- ^ „Weekly top 30 programmes on TV sets (July 1998 – Sept 2018)”. Broadcasters' Audience Research Board. Pristupljeno 2. 1. 2025.
- ^ „Torchwood Magazine”. Torchwood Magazine. novembar 2008.
- ^ „Filming under way for new series of Torchwood” (Saopštenje). BBC Press Office. 2008-08-26. Pristupljeno 2008-08-26.
- ^ a b „Torchwood Magazine”. Torchwood Magazine. januar 2009.
- ^ „Stop All the Clocks”. Torchwood Magazine (17): 32—37. September—October 2009. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|date=
(pomoć) - ^ „NYCC 09: Torchwood Season 3 Details Revealed”. IGN. 2008-02-07. Pristupljeno 2009-02-08.
- ^ Behbakht, Andy (2021-05-11). „Doctor Who: Why Martha & Donna Were Only Companions For One Season Each”. ScreenRant (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-09-20.
- ^ a b Sepinwall, Alan (2009-06-26). „Russell T. Davies talks 'Doctor Who' & 'Torchwood'”. New Jersey Star Legder. Pristupljeno 2009-07-09.
- ^ Wilkes, Neil (2009-02-07). „Freema talks 'Doctor Who' return”. Digital Spy. Pristupljeno 2009-02-08.
- ^ „Torchwood Magazine”. Torchwood Magazine. decembar 2008.
- ^ Jackson, Alan (10. 1. 2009). „I didn't get where I am today without... Lucy Cohu, 38, actress”. The Times. London. Pristupljeno 10. 1. 2009.[mrtva veza]
- ^ Simon Poland IMDb, accessed 31 August 2021.
- ^ „The Official Site”. John Barrowman. Arhivirano iz originala 20. 4. 2009. g. Pristupljeno 2009-04-30.
- ^ „Programme Information - Network TV BBC Week 27: Unplaced 2009” (Saopštenje). BBC Press Office. 2009-06-18. Pristupljeno 2009-06-18.
- ^ „Torchwood: Children of Earth Trailer gets UK/US Preview”. BBC Online. 2009-02-02. Arhivirano iz originala 9. 2. 2009. g. Pristupljeno 5. 2. 2009.
- ^ Torchwood will light up BBC1 prime time, Western Mail, 14 August 2008
- ^ „UKTV >> TORCHWOOD CHILDREN OF EARTH”. Arhivirano iz originala 24. 10. 2009. g. Pristupljeno 27. 6. 2009.
- ^ „Torchwood: Children of Earth”. BBC America. Pristupljeno 1. 6. 2009.
- ^ „"Torchwood: Children of Earth" to air this summer over consecutive nights?”. AfterElton.com. 2009-01-10. Pristupljeno 2009-01-16.
- ^ [1] Arhivirano 4 septembar 2009 na sajtu Wayback Machine. Retrieved 26 August 2009.
- ^ „Torchwood: Children of Earth series three reviews”. Metacritic.com. Pristupljeno 2009-07-26.
- ^ Martin, Daniel (11. 7. 2009). „Torchwood: Children of Earth: Day Five”. The Guardian. London. Pristupljeno 13. 8. 2009.
- ^ Rawson-Jones, Ben (28. 6. 2009). „How good is the new 'Torchwood'? Find out!”. Digital Spy. Pristupljeno 8. 7. 2009.
- ^ Rawson-Jones, Ben (11. 7. 2009). „Torchwood's Final And Finest Hour”. Digital Spy. Pristupljeno 11. 7. 2009.
- ^ Haque, Ahsan (17. 7. 2009). „Torchwood: "Children of Earth" Review”. IGN. Pristupljeno 18. 3. 2012.
- ^ Hale, Mike (17. 7. 2009). „Gay Heroes and a Reptilian Monster, from the BBC”. The New York Times. Pristupljeno 23. 7. 2009.
- ^ Lloyd, Robert (20. 7. 2009). „Review: Torchwood Season 3 on BBC America”. Los Angeles Times. Pristupljeno 23. 7. 2009.
- ^ Shelley, Jim (13. 7. 2009). „Why Torchwood is the modern version of Blakes 7”. Daily Mirror. Arhivirano iz originala 29. 7. 2012. g. Pristupljeno 23. 7. 2009.
- ^ „Saving Ianto Jones”. Arhivirano iz originala 23. 7. 2012. g.
- ^ James Moran. „the pen is mightier than the spork”.
- ^ "Torchwood"'s Russell T Davies Makes No Apologies — For Anything
- ^ Caron, Nathalie (2010-09-10). „Torchwood Writer reveals the reasons why Ianto Jones had to die”. SyFy. Arhivirano iz originala 12. 9. 2010. g. Pristupljeno 2010-09-10.
- ^ "Buffy" Vs. "Torchwood": Which Did a Better Job Killing Its Gay Character?
- ^ Death By "Torchwood": Captain Jack, Ianto Jones, And The Rise Of The Queer Superhero
- ^ „Bafta Cymru success for Welsh TV at awards ceremony”. BBC News. 2010-05-24. Pristupljeno 2011-03-10.
- ^ Wightman, Catriona (2010-06-23). „In Full: Saturn TV Awards 2010 - Winners”. Digital Spy. Pristupljeno 2011-03-10.
- ^ „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 8. 7. 2011. g. Pristupljeno 2013-03-20.
- ^ „21st Annual GLAAD Media Awards - English Language Nominees”. Gay & Lesbian Alliance Against Defamation. 2010. Pristupljeno 21. 2. 2010.
- ^ Wightman, Catriona (2011-08-01). „In Full: TCA Awards 2010 - Winners”. Digital Spy. Pristupljeno 2011-03-13.
- ^ „'Torchwood's' Myles named Best Actress”. Digital Spy. 2010-02-16. Pristupljeno 2010-08-08.
- ^ „'Doctor Who' Dominates 2010 Portal Awards”. Airlock Alpha. 2010-08-01. Pristupljeno 2010-08-08.
- ^ „Bafta Cymru Nominations” (PDF).
- ^ „Doctor to battle Captain Jack at TV Choice awards”. BBC News. 2010-06-29. Pristupljeno 2010-07-07.