Pređi na sadržaj

Тринаести ратник

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Trinaesti ratnik
Poster za film
Izvorni naslovThe 13th Warrior
RežijaDžon Maktirnan
Nepotpisan:
Majkl Krajton
ScenarioDžon Maktirnan
Vilijem Višer Mlađi
Voren Luis
ProducentMajkl Krajton
Džon Maktirnan
Endru Dž. Vajna
Temelji se naromanu Majkla Krajtona
Glavne ulogeAntonio Banderas
Vladimir Kulič
Denis Sturhej
Klajv Rasel
Ričard Bremer
Toni Karan
Omar Šarif
Erik Avari
Sven Volter
Dajana Venora
Asbjern Ris
MuzikaDžeri Goldsmit
Producentska
kuća
Touchstone Pictures
Godina1999.
Trajanje103 minuta[1]
ZemljaSAD
Jezikengleski
norveški
latinski
grčki
švedski
arapski
Budžet85−160 miliona dolara[2][3][4]
Zarada61,7 miliona dolara[2]
IMDb veza

Trinaesti ratnik (engl. The 13th Warrior) je američki istorijsko-akcioni film iz 1999. godine, zasnovan na romanu Eaters of the Dead koji je napisao Majkl Krajton.[5] Film je režirao Džon Maktirnan, dok glavnu ulogu igra Antonio Banderas. Roman i film su inspirisani epom o Beovulfu i stvarnim događajima koje je zabeležio Ahmed ibn Fadlan.

Budžet filma je procenjen na između 85−160 miliona dolara,[6] a zarada širom sveta je iznosila nešto više od 61 milion dolara, što Trinaestog ratnika čini najvećim neuspehom na bioskopskim blagajnama 1999. godine.[7]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Ahmed ibn Fadlan, bagdadski dvorski pesnik, izbačen je sa kalifovog dvora zbog sumnje u preljubu i poslat kao ambasador na sever u Volšku Bugarsku. Karavan kojim Ahmed putuje napadaju nomadi i, nakon jurnjave, pritisnut je uz reku. Neočekivano pojavljivanje trgovačkog broda Normana spasava sve od sigurne smrti. Ahmed i očev prijatelj Melhisedek odlaze do broda i ubrzo se pojavljuju pred kraljem Bulvifom. Živeći neko vreme među Normanima, Ahmed pažljivo proučava njihove varvarske običaje i religiju.

Do Bulivifa stižu vesti o potrebi da se pomogne jednom od skandinavskih kraljeva, Hrotgaru, pošto su njegove zemlje preplavljene čudovištima koja se ne mogu nazvati imenom. Nakon što su se obratili proročištu, Vikinzi saznaju da u pohod treba da krene 13 ratnika (koliko meseci imaju u godini), ali u isto vreme trinaesti ratnik treba da bude stranac, što Ahmed postaje.

U početku pesnik ne razume jezik varvarskih Vikinga, ali, posmatrajući ih i pažljivo slušajući, počinje da ga uči. Posle toga, Ahmed se navikava na zajednicu, uči se veštini ratovanja, kao i strategiji opstanka. Kada 13 ratnika stignu do određenog naselja morem, saznaju da zamak ostarelog kralja Hrotgara napadaju misteriozni „Vendali“ − žderači mrtvih. Ratnici pokupe ranjenog dečaka koji je dotrčao u naselje, koji je živeo na imanju u šumi. Stigavši tamo, ratnici pronalaze obezglavljene leševe i figuricu predačke majke isklesanu od kamena − „majke Vendala“. Ahmed je čuva i, kako se kasnije ispostavi, ne uzalud. Shvativši da se Vendalima sada ne može ući u trag, svi se vraćaju nazad u zamak. Prve noći ratnici izdržavaju napad unutar zamka, ali gubici koje su pretrpeli, kao i činjenica da nisu zatekli ni jednog ubijenog neprijatelja, primoravaju ih da podignu utvrđenje.

Druge noći, dolaskom „vatrenog crva“, za koga se ispostavilo da je kolona jahača sa bakljama, Ahmed saznaje da su pred njim samo ljudi koji sebe smatraju medvedima. Koristeći ovo otkriće, ratnici odlučuju da prate Vendale do njihove jazbine i napadnu. Hrotgarova žena vodi Bulivifa do proročice (on vodi Ahmeda sa sobom), koja, gledajući figuricu koju je Ahmed spasao, kaže da će Vendali prestati da napadaju kada im majka i vođa budu ubijeni. Proređeni nakon dve noćne borbe, vikinški odred prati trag i kreće do jazbine Vendala, koja se nalazi u planinskoj pećini. Prodirući unutra, Bulivif ulazi u dvoboj sa majkom Vendala i ubija je, ali sam zadobija ranu od njene kandže, koja je bila otrovana. Ratnici izlaze iz jazbine kroz podvodnu rupu, dok gube jednog od svojih drugova.

Shvatajući da će Vendali osvetiti smrt svoje majke i da će napasti jer je njihov vođa još živ, ratnici se spremaju da daju poslednju bitku. Oslabljen od otrova, Bulivif im izlazi u susret, inspirišući ostale ratnike vikinškom molitvom za mrtve koji će otići u Valhalu. U kratkom duelu, Bulivif ubija vođu napadača, a Vendali odlaze zauvek. Međutim, otrov ga konačno dokrajči, a Bulivif umire. Sahranjen je uz carske počasti, a Ahmed lije suze za njim.

Pošto su ispunili svoju dužnost prema Hrotgaru, ratnici i Ahmed odlaze kući. Kasnije, vraćajući se u domovinu, Ahmed piše hroniku svojih avantura, u kojoj moli Alaha da blagoslovi neznabošce jer je zahvaljujući njima i sam uspeo da „postane čovek i dostojan sluga Gospodnji“.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Antonio Banderas Ahmed ibn Fadlan
Dajana Venora kraljica Vileva
Vladimir Kulič Bulivif
Denis Sturhej Herger
Omar Šarif Melhisedek
Anders T. Andersen Viglif
Ričard Bremer Skeld
Toni Karan Vit
Miša Hauserman Retel
Nil Mafin Ronet
Asbjern Ris Halga
Klajv Rasel Helfden
Danijel Sautern Edgto
Oliver Sveinal Haltaf
Sven Volter kralj Hrotgar
Albi Vudington Higlak
Džon Desantis Ragnar
Erik Avari vođa karavana
Marija Bonevi Olga
Suzan Vilis majka Vendela

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ THE 13TH WARRIOR (15)”. British Board of Film Classification. 1999-07-30. Pristupljeno 2012-11-14. 
  2. ^ a b Dirks, Tim. „Greatest Box-Office Bombs, Disasters and Flops of All-Time – 1999”. Filmsite.org. Pristupljeno 22. 7. 2013. 
  3. ^ „Company Town Film Profit Report”. Los Angeles Times. 8. 9. 1999. Pristupljeno 22. 7. 2013. 
  4. ^ Sklar, Elizabeth S. (2011). The Vikings on Film: Essays on Depictions of the Nordic Middle Ages. McFarland & Company. str. 122. ISBN 9780786460441. „Despite a lavish production budget for which estimates range from $100,000,000 to $160,000,000... 
  5. ^ „Michael Crichton's Novel, The 13th Warrior”. Windofkeltia.com. Pristupljeno 2014-08-09. 
  6. ^ Sklar, Elizabeth S. (2011). The Vikings on Film: Essays on Depictions of the Nordic Middle Ages. McFarland & Company. str. 122. ISBN 9780786460441. „Despite a lavish production budget for which estimates range from $100 to $160... 
  7. ^ Gabbi Shaw (27. 2. 2017). „The biggest box office flop from the year you were born”. Insider. Pristupljeno 21. 6. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]