Pređi na sadržaj

Triniti test

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poligon „Trojstvo“ ("Trinity" test site)

Triniti eksplozija, 16 ms nakon detonacije
Vrsta Poligon za nuklearne probe
Položaj 33° 40′ 30″ S; 106° 28′ 30″ Z / 33.675° S; 106.475° Z / 33.675; -106.475 near Alamogorodo
Operator Projekat Menhetn (USA)
Stanje Neaktivno
Upotrebljavan 16. jul 1945

Mapa položaja poligona za probu

Triniti test je prva proba nuklearnog oružja izvedena u SAD 16. jula 1945. godine.

To je bila proba prve plutonijumske bombe, istog tipa kao one bačene na Nagasaki u Japanu. Eksplozija prve atomske bombe bila je ekvivalentna eksploziji 20 kilotona TNT-a.

Ovaj test se smatra početkom atomskog doba.

Priprema probe[uredi | uredi izvor]

Za kalibraciju instrumenata izvršena je pretproba, eksplozija 108 tona trinitrotoluena (TNT), 7. maja. (Od tada se snaga nuklearne eksplozije izražava u tonama TNT-a.) Za stvarnu probu nuklearna bomba sa plutonijumskim jezgrom, kojoj je dat nadimak „spravica“ (engl. "the gadget") je podignuta na vrh 20 m visokog čeličnog tornja; time je simuliran i efekat eksplozije bombe bačene iz aviona.

Predviđanja ishoda probe[uredi | uredi izvor]

Među posmatračima pala je opklada o rezultatu probe. Predviđanja su se kretala od nule (potpuni promašaj) preko 18 kilotona TNT-ja koliko je prognozirao Isidor Rabi, preko uništenja države Novi Meksiko do paljenja atmosfere i spaljivanja cele planete. (Srećom, za ovo poslednje se već znalo da je skoro nemoguće, mada su neko vreme naučnici bili zabrinuti i zbog te mogućnosti.) Na kraju je Rabi dobio opkladu.[1]

Eksplozija[uredi | uredi izvor]

U 4:45 ujutru stigao je povoljan meteorološki izveštaj, i u 5:10 ujutru počelo je dvadesetminutno odbrojavanje. Većina najvažnijih naučnika i oficira posmatrali su probu iz baze, 16 km jugozapadno od probnog tornja. Brojni drugi posmatrači bili su udaljeni 32 i više kilometara od centra eksplozije.

Rezultati probe[uredi | uredi izvor]

Rezultati probe preneti su predsedniku Trumanu što mu je dobrodošlo u pregovorima sa Sovjetskim Savezom na Potsdamskoj konferenciji. Truman je bio pomalo iznenađen hladnom Staljinovom reakcijom kada mu je nasamo preneo vest o izvršenoj probi - preko obaveštajne mreže Staljin je već bio upoznat sa američkim poduhvatom.

Mesto danas[uredi | uredi izvor]

Godine 1952. mesto eksplozije je buldožerima sravnjeno sa zemljom a 21. decembra 1965. godine proglašeno nacionalnim istorijskim spomenikom.

Više od 70 godina nakon testa, preostala radijacija na ovom mestu je oko deset puta veće od normalne pozadinske radijacije na tom području. Količina radioaktivne izloženosti koja se primi tokom jednosatne posete lokaciji iznosi oko polovine ukupne izloženosti radijaciji koju odrasli u SAD prosečno prime tokom jednog dana iz prirodnih i medicinskih izvora.[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

  • Projekat Menhetn
  • RDS-1: Prva sovjetska proba atomske bombe (korišćena je naprava načinjena po ugledu na tip koji je korišćen u Triniti testu)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ James Hershberg (1993), James B. Conant: Harvard to Hiroshima and the Making of the Nuclear Age. 948 pp. ISBN 978-0-394-57966-5. str. 233.
  2. ^ „Radiation at Ground Zero: Just how radioactive is the site”. web.archive.org. 24. 8. 2014. Arhivirano iz originala 24. 08. 2014. g. Pristupljeno 5. 2. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]