Pređi na sadržaj

Ugarsko namjesničko vijeće

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada Ugarskog namjesničkog vijeća, prema stanju iz 1837. godine

Ugarsko kraljevsko namjesničko vijeće (lat. Consilium Regium Locumtenentiale Hungaricum, mađ. Magyar Királyi Helytartótanács, nem. Königlich Ungarischen Statthalterei) bilo je najviši organ zemaljske uprave u Kraljevini Ugarskoj od 1723. do 1848. godine, sa sedištem u Budimu. Osnovano je 1723. godine, odlukom Ugarskog sabora i kralja Karla III. Na čelu vijeća nalazio se palatin, kao kraljevski namjesnik u Ugarskoj. Sastojalo se od 22 člana i bilo je podjeljeno na nekoliko upravnih resora. Ukinuto je 1848. godine, kada je osnovana ugarska vlada.[1]

Djelokrug vijeća je 1767. godie bio privremeno sužen, pošto je upravljanje zemaljskim poslovima na područjima Hrvatske i Slavonije bilo preneto na novoustanovljeno Kraljevsko vijeće za Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju (lat. Consilium regium in regnis Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae), ali to novo tijelo je ukinuto već 1779. godine, čime je obnovljen puni opseg vlasti Ugarskog namjesničkog vijeća.[2]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]