Ugarsko namjesničko vijeće
Ugarsko kraljevsko namjesničko vijeće (lat. Consilium Regium Locumtenentiale Hungaricum, mađ. Magyar Királyi Helytartótanács, nem. Königlich Ungarischen Statthalterei) bilo je najviši organ zemaljske uprave u Kraljevini Ugarskoj od 1723. do 1848. godine, sa sedištem u Budimu. Osnovano je 1723. godine, odlukom Ugarskog sabora i kralja Karla III. Na čelu vijeća nalazio se palatin, kao kraljevski namjesnik u Ugarskoj. Sastojalo se od 22 člana i bilo je podjeljeno na nekoliko upravnih resora. Ukinuto je 1848. godine, kada je osnovana ugarska vlada.[1]
Djelokrug vijeća je 1767. godie bio privremeno sužen, pošto je upravljanje zemaljskim poslovima na područjima Hrvatske i Slavonije bilo preneto na novoustanovljeno Kraljevsko vijeće za Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju (lat. Consilium regium in regnis Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae), ali to novo tijelo je ukinuto već 1779. godine, čime je obnovljen puni opseg vlasti Ugarskog namjesničkog vijeća.[2]
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Đere, Zoltan (2002). „Od Mohačke bitke do smrti cara Jozefa II”. Istorija Mađara. Beograd: Clio. str. 184—380.
- Živana Heđbeli: Uredsko poslovanje i registraturni sustavi središnjih tijela Banske Hrvatske od 1848. do 1868. godine