Pređi na sadržaj

Ukrajinska azbuka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ukrajinska azbuka je skup slova koji se koriste za pisanje ukrajinskog, službenog jezika Ukrajine. To je jedna od nacionalnih varijacija ćirilice. Savremena ukrajinska azbuka sastoji se od 33 slova.

Na ukrajinskom jeziku se naziva ukraїnsьka abetka ( IPA:   ; tr. Ukraiins'ka abetka ), iz početnih slova a ( tr. A ) i b ( tr. B ); alfavіt ( tr. alfavit ); ili, arhaično, azbuka ( tr. azbuka ), od akrofonskog ranog naziva azъ ( tr. az ) i buki ( tr. buki ).

Ukrajinski tekst je ponekad romanizovan (napisan latiničnim pismom) za čitaoce koji ne razumeju ćirilicu. Bilo je i nekoliko istorijskih predloga za domaći latinični alfabet za ukrajinski, ali nijedan se nije zadržao.

Abeceda[uredi | uredi izvor]

A a B b V v G g Ґ ґ D d E e Є є Ž ž Z z I i
І і Ї ї Й й K k L l M m N n O o P p R r S s
T t U u F f H h C c Č č Š š Щ щ Ь ь Ю ю Я я

Abeceda sadrži trideset tri slova koja predstavljaju trideset osam fonema (značajne jedinice zvuka) i dodatni znak: apostrof. Ukrajinska ortografija (pravila pisanja) zasniva se na fonemskom principu, pri čemu jedno slovo uglavnom odgovara jednoj fonemi. Ortografija takođe ima slučajeve u kojima se primenjuju semantički, istorijski i morfološki principi. U ukrajinskoj abecedi "ь" bi takođe moglo biti poslednje slovo u abecedi.

Dvadeset slova predstavljaju suglasnike ( b, g, ґ, d, ž, z, k, l, m, n, p, r, s, t, f, h, c, č, š, щ ), deset samoglasnika ( a, e, є, i, і, ї, o, u, ю, я ),I dva poluglasa ( i / й, i v ). Meki znak ь nema značenje kada se piše sam, ali kada se piše nakon suglasnika, to znači da je suglasnik mekan ( palataliziran).

Apostrof negira palatalizaciju na mjestima koja bi se primjenjivala po normalnim ortografskim pravilima. Takođe se pojavljuje nakon usnenih suglasnika u nekim rečima, kao što su іm'я́ [1]I zadržava se u transliteraciji sa latiničnog pisma: Kot-d’Іvuar ( Obala Slonovače) i O’Tul ( O'Toole ).

U poređenju sa drugim ćirilicama, savremena [2] ukrajinska abeceda najsličnija je onima iz ostalih istočnoslovenskih jezika : beloruskog, ruskog i rusinskog . Sačuvala je dve rane ćirilice i (i) i iže ( i ) predstavljati povezane zvukove /i/ i /ɪ/ kao i dva istorijska oblika e ( e )I ie є ). Jedinstvena slova su sledeća:

  • ge ( ґ ), koristi se za manje uobičajeni /ɡ/ zvuk, dok je u ukrajinskom obično ćirilično g predstavlja glottal frikativni (slično holandskoj g), /ɦ/
  • Ii ї ) /ji/ ili /jɪ/ .

Apostrof se na sličan način koristi u bjeloruskoj ortografiji, dok se ista funkcija na ruskom služi teškim znakom ( ъ ): Ukrajinski ob'єkt i bjeloruski ab'ekt vs. Russian obъekt ("predmet").

Ukrajinska slova u Unikodu
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A B C D E F
0400 Ѐ Ё Đ Ѓ Є Ѕ І Ї J Lj Nj Ć Ќ Ѝ Ў Dž
0410 A B V G D E Ž Z I Й K L M N O P
0420 R S T U F H C Č Š Щ Ъ Ы Ь Э Ю Я
0430 a b v g d e ž z i й k l m n o p
0440 r s t u f h c č š щ ъ ы ь э ю я
0450 ѐ ё đ ѓ є ѕ і ї j lj nj ć ќ ѝ ў dž
0460 Ѡ ѡ Ѣ ѣ Ѥ ѥ Ѧ ѧ Ѩ ѩ Ѫ ѫ Ѭ ѭ Ѯ ѯ
0470 Ѱ ѱ Ѳ ѳ Ѵ ѵ Ѷ ѷ Ѹ ѹ Ѻ ѻ Ѽ ѽ Ѿ ѿ
0480 Ҁ ҁ ҂ ҃ ҄ ҅ ҆ ҇ ҈ ҉ Ҋ ҋ Ҍ ҍ Ҏ ҏ
0490 Ґ ґ Ғ ғ Ҕ ҕ Җ җ Ҙ ҙ Қ қ Ҝ ҝ Ҟ ҟ
04A0 Ҡ ҡ Ң ң Ҥ ҥ Ҧ ҧ Ҩ ҩ Ҫ ҫ Ҭ ҭ Ү ү
04B0 Ұ ұ Ҳ ҳ Ҵ ҵ Ҷ ҷ Ҹ ҹ Һ һ Ҽ ҽ Ҿ ҿ
04C0 Ӏ Ӂ ӂ Ӄ ӄ Ӆ ӆ Ӈ ӈ Ӊ ӊ Ӌ ӌ Ӎ ӎ ӏ
04D0 Ӑ ӑ Ӓ ӓ Ӕ ӕ Ӗ ӗ Ә ә Ӛ ӛ Ӝ ӝ Ӟ ӟ
04E0 Ӡ ӡ Ӣ ӣ Ӥ ӥ Ӧ ӧ Ө ө Ӫ ӫ Ӭ ӭ Ӯ ӯ
04F0 Ӱ ӱ Ӳ ӳ Ӵ ӵ Ӷ ӷ Ӹ ӹ Ӻ ӻ Ӽ ӽ Ӿ ӿ
0500 Ԁ ԁ Ԃ ԃ Ԅ ԅ Ԇ ԇ Ԉ ԉ Ԋ ԋ Ԍ ԍ Ԏ ԏ
0510 Ԑ ԑ Ԓ ԓ Ԕ ԕ Ԗ ԗ Ԙ ԙ Ԛ ԛ Ԝ ԝ Ԟ ԟ
0520 Ԡ ԡ Ԣ ԣ Ԥ ԥ Ԧ ԧ Ԩ ԩ Ԫ ԫ Ԭ ԭ Ԯ ԯ

Veb stranice i XML[uredi | uredi izvor]

Elementi u HTML-u i XML- u obično imaju ukrajinski jezik označen upotrebom IETF oznake jezika uk ( lang="uk" u HTML-u i xml:lang="uk" u XML-u). Iako naznačavanje sistema za pisanje obično nije neophodno, to se može postići dodavanjem skrivene podstranice, na primer da se razlikuje ukrajinski tekst ćirilice ( uk-Cyrl ) od romanizovanog ukrajinskog ( uk-Latn ).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.ukrainianlanguage.org.uk/read/unit20/page20-3.htm
  2. ^ „Use of Ukrainian Language, Serbia”. 
  • Peter T. Daniels i Villiam Bright, eds. [pojasniti] (1996). The Vorld's Vriting Sistems, str. 700, 702. Okford Universiti Press. ISBN 0-19-507993-0.
  • Volodimir Kubijovič ed. [pojasniti] (1963). „Ukrajinsko pisanje i pravopis“ u Ukrajini: Jedinstvena enciklopedija, vol. 1, str. 511–520. Toronto, Univerzitet Toronto Press. ISBN 0-8020-3105-6.

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

  • Meletii Smotrickii (1619). Slavonic Grammar . ( Ponovno izdanje, sa ukrajinskim interfejsom. )
  • Ivan Ohienko (1918). Naiholovnishi pravila ukrainskoe pravopisu . Kijev, Ministarstvo prosvete UNR-a.
  • Ivan Ohienko (1919). Holovnishi pravila ukrajinsko-pravopsu . Kijev, Ministarstvo prosvete UNR-a.
  • All-ukrajinska akademija nauka (VUAN, 1920).
  • Narodni komesarijat za prosvetu (1921).
  • (1928) Ukraiins'kii pravopis . Harkov, Akademija nauka Ukrajinskog SSR-a .
  • (1936) Ukraiins'kii pravopis . Kijev, Akademija nauka Ukrajinskog SSR-a.
  • L. Bulakhovs'ki, ed. (1946). Ukraiins'kii pravopis . Kijev, 8. maja 1945: Akademija nauka Ukrajinskog SSR-a.
  • (1960) Ukraiins'kii pravopis . Kijev, Akademija nauka Ukrajinskog SSR-a.
  • (1990) Ukraiins'kii pravopis . Kijev, Akademija nauka Ukrajinskog SSR-a.
  • (2007) Ukraiins'kii pravopis . Kijev, Naukova Dumka. Online verzija .
  • (2012) Ukraiins'kii pravopis . Kijev, Naukova Dumka. Online verzija .
  • (2015) Ukraiins'kii pravopis . Kijev, Naukova Dumka. Online verzija .
  • (2019) Ukraiins'kii pravopis . Ministarstvo obrazovanja i nauke Ukrajine. Početna strana Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. jun 2019)
  • Elias Shklanka, ukrajinski primer . Nev Iork: Kniho-Spilka.
  • Orest Dubas, ed., Mii naikrashchii Slovnik . (Mij najboljisi Slovnik), drugo izdanje. Ukrajinska adaptacija najboljeg teksta knjige Richarda Scarrija.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Украјинска_азбука&oldid=27029309”