Unbinilijum
![]() | |||||||
Opšta svojstva | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Ime, simbol | unbinilijum, Ubn | ||||||
U periodnome sistemu | |||||||
| |||||||
Atomski broj (Z) | 120 | ||||||
Grupa, perioda | grupa 2 (zemnoalkalni metali), perioda 8 | ||||||
Blok | s-blok | ||||||
Kategorija | nepoznato, verovatno zemnoalkalni metal | ||||||
Maseni broj | nepotvrđeno: 299 (najstabilniji izotop) | ||||||
El. konfiguracija | [Og]8s2 (predviđeno) | ||||||
po ljuskama | 2, 8, 18, 32, 32, 18, 8, 2 (predviđeno) | ||||||
Fizička svojstva | |||||||
Agregatno stanje | čvrsto (predviđeno) | ||||||
Gustina | 7 g/cm3 (predviđeno) | ||||||
Atomska svojstva | |||||||
Oksidaciona stanja | 1, 2, 4 (predviđeno) | ||||||
Ostalo | |||||||
CAS broj | 54143-58-7 | ||||||
Unbinilijum (lat. Unbinilium), takođe poznat i kao eka-radijum (lat. eka-radium) ili jednostavno element 120 (engl. element 120), hemijski je element sa atomskim brojem 120 i simbolom Ubn. Unbinilijum i Ubn je privremeno sistematsko IUPAC ime odnosno simbol, dok stalno ime ne bude odabrano u budućnosti. U periodnom sistemu elemenata, očekuje se da će da se smesti u s-blok, i to kao zemnoalkalni metal i drugi element u osmoj periodi.
Bilo je nekoliko pokušaja od strane američkih, nemačkih i ruskih naučnika da sintetišu ovaj element; svi su bili neuspešni. Njegova pozicija kao sedmog zemnoalkalnog metala govori da bi imao slična svojstva kao i ovi do sada otkriveni metali (berilijum, magnezijum, kalcijum, stroncijum, barijum i radijum); međutim, relativistički efekti možda će da izazovu devijacije u nekim od svojstava ovog elementa u odnosu na ono što se očekuje direktnom primenom periodičnih zakonitosti. Na primer, očekuje se da će unbinilijum da bude manje reaktivan od barijuma i radijuma i da će da se ponaša sličnije stroncijumu; element bi trebalo da pokaže karakteristično +2 stanje oksidacije zemnoalkalnih metala, ali takođe je predviđena mogućnost da će stanje oksidacije da bude +4 što je do sada neprepoznato stanje kod bilo kog od zemnoalkalnih metala.[1][2][3][4][5]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Zagrebaev, Valeriy; Karpov, Alexander; Greiner, Walter (2013). „Future of superheavy element research: Which nuclei could be synthesized within the next few years?” (PDF). Journal of Physics. IOP Publishing Ltd. 420: 012001. doi:10.1088/1742-6596/420/1/012001.
- ^ Lougheed, R.; Landrum, J.; Hulet, E.; Wild, J.; Dougan, R.; Dougan, A.; Gäggeler, H.; Schädel, M.; Moody, K. (1985). „Search for superheavy elements using 48Ca + 254Esg reaction”. Physical Reviews C. 32 (5): 1760—1763. Bibcode:1985PhRvC..32.1760L. doi:10.1103/PhysRevC.32.1760.
- ^ Feng, Z; Jin, G; Li, J; Scheid, W (2009). „Production of heavy and superheavy nuclei in massive fusion reactions”. Nuclear Physics A. 816: 33. Bibcode:2009NuPhA.816...33F. arXiv:0803.1117
. doi:10.1016/j.nuclphysa.2008.11.003.
- ^ „Russian physicists plan to synthesize element 119 of periodic system”. sputniknews.com. 26. 03. 2011. Arhivirano iz originala 10. 03. 2016. g. Pristupljeno 16. 05. 2016.
- ^ „Element 117 synthesized on Russian atom smasher”. The Voice of Russia. 07. 4. 2010. Arhivirano iz originala 02. 10. 2015. g. Pristupljeno 04. 10. 2015. „The Dubna team are now upgrading their smasher ahead of attempts to synthesize Elements 119 and 120 in a series of experiments before 2012.”