Pređi na sadržaj

Halil-beg (sin sultana Orhana I)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Halil-beg
Datum rođenja1346.
Mesto rođenjaOsmansko carstvo
Datum smrti1362.
Mesto smrtiOsmansko carstvo
SupružnikIrina Paleolog
Deca2 sina
RoditeljiOrhan I
Teodora Hatun

Halil-beg (1347–1362) je bio osmanski princ. Otac mu je bio emir Orhan I, drugi beg osmanskog bejlika (kasnije carstvo). Njegova majka bila je princeza Teodora Kantakuzina, ćerka vizantijskog cara Jovana VI Kantakuzina i carice Irine Asen. Njegovo kidnapovanje bio je važan događaj u osmansko-vizantijskim odnosima u 14. veku. Ubio ga je brat sultan Murat I.

Otmica

[uredi | uredi izvor]

Sredinom XIV veka, piraterija duž Egejskog mora i obala Mramornog mora bila je široko rasprostranjena. Pirati su obično kidnapovali ljude radi otkupnine. Godine 1357. kidnapovali su Halila kod Izmita (drevne Nikomedije) na obali Mramornog mora. Nije poznato da li su unapred znali identitet svog plena, ali pošto su to saznali, pobegli su u Fokeju (današnja Foča) na obali Egeja. Fokeja je bila vizantijska tvrđava nedavno zauzeta od Republike Đenove i njome je komandovao Lav Kalotetos. Sultan Orhan I je apelovao na vizantijskog cara Andronika IV Paleologa da mu spase sina. Ponudio je da otkaže vizantijske dugove i obećao da neće podržati pretenzije porodice Kantakuzin na vizantijski presto. Car Andronik IV je pristao i pokušao da spase Halila, ali Lav nije želeo da ga oslobodi i car Andronik IV je 1358. godine, morao da opsedne Fokeju sa malom flotom od tri broda (čije je troškove platio sultan Orhan I).[1] Takođe je pozvao Iljas - bega, vladara Saruhana (mali turkmenski begluk u zapadnoj Anadoliji nastao nakon raspada Rumskog sultanata), za zajedničku operaciju protiv Fokeje. Međutim, Iljas - beg je igrao na obe strane i planirao je da kidnapuje cara Andronika IV tokom lovačke zabave. Ipak, car Andronik IV je uspeo da preduhitri njegove planove tako što ga je uhapsio.[2] Bez saradnje Saruhana, povukao je opsadu. Posle neuspeha operacija iz 1358. godine, sultan Orhan I je došao u Skadar (današnji Uskudar) na azijskoj obali Bosfora na razgovore i pristao da plati 30.000 dukata kao otkupninu. Godine 1359. Halil je oslobođen.

Ostatak života

[uredi | uredi izvor]

Kao deo sporazuma, Halil je bio veren za svoju blisku rođaku, princezu Irinu Paleolog, 10-godišnju ćerku cara Jovana V Paleologa.[3][4] Osmanski princ i vizantijska princeza su se kasnije venčali i dobili dva sina. Pošto je Halilov stariji brat Sulejman-paša već bio mrtav, porodica Paleolog se nadala da će ga videti kao novog vladara osmanskog begluka. Ali na njihovu nesreću, nakon Orhanove smrti, Halilov brat Murat I je ustoličen kao novi beg.[5] Iako je Halil pokušao da se bori za presto, njegov brat ga je pogubio 1362. godine.

Porodica

[uredi | uredi izvor]

Halil-beg Osmanoglu i princeza Irina Paleolog su imali dva sina:

  • Gunduz - beg (1361–1362), pogubljen po naređenju sultana Murata I;
  • Omer - beg (1362–1362), pogubljen po naređenju sultana Murata I.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Halil İnalcık: Kuruluş Dönemi Osmanlı Sultanları, İsam, İstanbul, , . 2010. str. 66—69. ISBN 978-605-55-8606-5.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  2. ^ Prof. Yaşar Yüce-Prof. Ali Sevim: Türkiye tarihi Cilt I, AKDTYKTTK Yayınları, İstanbul, 1991 pp. 234
  3. ^ Nicolae Jorga: Geschiste des Osmanichen Reiches vol I, (trans: Nilüfer Epçeli) Yeditepe Yayınları, , . 2009. str. 196. ISBN 978-975-6480-18-2.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć),
  4. ^ Several of John V's daughters and granddaughters married Ottoman princes: his daughter Maria married Murad I, two more his sons Bayezid I and Yakub, while a fourth, Irene, married Halil, Murad's half-brother. Two granddaughters, daughters of Theodore and Zampia, married a son and grandson of Bayezid I, Süleyman and Mustafa.
  5. ^ Halil İnalcık: Kuruluş Dönemi Osmanlı Sultanları, İsam, İstanbul, , . 2010. str. 66—69. ISBN 978-605-55-8606-5.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)