Hronologija DFJ i KPJ jul 1945.
Appearance

Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji (DFJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku jula meseca 1945. godine.
← jun | Hronologija DFJ i KPJ tokom 1945. godine | avgust → | ||||||||||||||||||||||||||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 21 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
1. jul
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu, od 1. do 4. jula, održan Prvi kongres Jedinstvenih sindikata radnika i nameštenika Srbije, na kome je doneta Rezolucija i izabrano novo rukovodstvo — Zemaljski odbor i Izvršni odbor. Za predsednika Izvršnog odbora izabran je Dušan Petrović Šane, za potpredsednike Raša Ranđelović i Krsto Filipović, a za sekretara Desimir Jovović.[1]
4. jul
[uredi | uredi izvor]- U Sarajevu, iscrpljen ratnim naporima, preminuo Vaso Miskin Crni (1918—1945) sekretar Mesnog komiteta KPJ za Sarajevo i član Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Par dana nakon smrti, 26. jula proglašen je za narodnog heroja.[2]
8. jul
[uredi | uredi izvor]- U Vojvodini održani izbori za mesne i gradske Narodnooslobodilačke odbore. Na izborima je glasalo 735.049 birača ili 83,02%. Najviše glasova osvojili su kandidati sa liste Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Vojvodine.[3]
- U Prizrenu od 8. do 10. jula održana prva redovna sednica Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora Autonomne Oblasti Kosova i Metohije. Na sednici je doneta Rezolucija o priključenju Kosova i Metohije Federalnoj Državi Srbiji, a zatim su izabrani poslanici za Narodnu skupštinu Srbije, kao i poslanici za Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije. AVNOJ je 10. jula potvrdio Rezoluciju priključenju Kosova i Metohije Srbiji.[3]
- U Beogradu, od 8. do 15. jula, održan Prvi kongres Antifašističke omladine Balkana kome su prisustvovale delegacije antifašističke omladine Albanije, Bugarske, Grčke, Jugoslavije i Rumunije. Na Kongresu je podneto nekoliko referata, a na kraju je doneta Rezolucija i upućen Proglas omladini Balkana.[3]
15. jul
[uredi | uredi izvor]- U Ljubljani, 15. i 16. jula, održan Prvi kongres Oslobodilačkog fronta Slovenije (sloven. Osvobodilna fronta Slovenije) koji je predstavljao završetak borbe za oslobođenje i ujedinjenje slovenačkog naroda. Na Kongresu je došlo do izmena organizacionog oblika ove organizacije, koja je na Prvom kongresu Narodnog fronta Jugoslavije, avgusta iste godine postala njegov sastavni deo. Za predsednika Izvršnog odbora organizacije izabran je Josip Vidmar, za potpredsednike Edvard Kardelj, Josip Rus i Edvard Kocbek, a za sekretara Boris Kidrič.[3]
21. jul
[uredi | uredi izvor]- U Zagrebu, od 21. do 23. jula, održan Prvi kongres Antifašističkog fronta žena Hrvatske. Kongresu su pristustvovali delegati iz čitave Hrvatske, a kao počasni gosti prisustvovali su predsednik ZAVNOH Vladimir Nazor, predsednik Vlade Federalne Hrvatske Vladimir Bakarić i predsednica AFŽ Jugoslavije Spasenija Cana Babović. Referate na Kongresu su podnele Anka Berus i Maca Gržetić, a na kraju Kongresa izabran je Centralni odbor od 116 članica, za čiju predsednicu je izabrana Maca Gržetić.[4]
24. jul
[uredi | uredi izvor]- U Zagrebu, 24. i 25. jula, održano Četvrto zasedanje Zemaljskog antifašističkog veća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) na kom je ZAVNOH promenio naziv u Hrvatski narodni sabor. Funkciju predsednika Predsedništva Narodnog sabora preuzeo je dotadašnji predsednik ZAVNOH pesnik Vladimir Nazor. Na ovoj sednici formirana je nova Vlada Federalne Hrvatske u koju su ušli i predstavnici opozicije, dok je predsednik Vlade i dalje ostao Vladimir Bakarić.[4]
30. jul
[uredi | uredi izvor]- U Novom Sadu, 30. i 31. jula, održana Skupština izaslanika naroda Vojvodine na kojoj je odlučeno da se autonomna Vojvodina pripoji Federalnoj Državi Srbiji. Na skupštini su izabrani članovi novog Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine, kao i 26 delegata za Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije. AVNOJ je 10. avgusta potvrdio odluku o priključenju Vojvodine Srbiji.[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Hronologija 3 1980, str. 13.
- ^ Narodni heroji 1 1982, str. 565.
- ^ a b v g Hronologija 3 1980, str. 14.
- ^ a b v Hronologija 3 1980, str. 15.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804-2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084