Hronologija FNRJ i KPJ mart 1948.
Appearance
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku marta meseca 1948. godine.
← februar | Hronologija FNRJ i KPJ tokom 1948. godine | april → | ||||||||||||||||||||||||||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
1. mart
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu održana sednica CK KPJ Jugoslavije, na kojoj je razmatran i odbijen zahtev Josifa Staljina, predat još 10. februara jugoslovenskoj delegaciji u Moskvi, za stvaranje federacije FNR Jugoslavije, NR Bugarske i NR Albanije, sa obrazloženjem da bi to predstavljalo opasnost za Jugoslaviju, njen suverenitet i privredni razvoj. Tito je smatrao da bi pitanje federacije sa Bugarskom zahtevalo stvaranje jedinstvene komunističke partije, a između KPJ i BRP(k) su postojale ideološke razlike. Na kraju je podvučeno da se Jugoslavija nalazi u borbi za izvršenje Petogodišnjeg plana i da bi je ulaženje u federaciju sa Bugarskom i Albanijom omelo u tome.[1][2]
4. mart
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito primio Filipa Nelbaba direktora Ujedinjenog fonda Sjedinjenih Američkih Država za pomoć Jugoslaviji. Prijemu je prisustvovao i Pavle Gregorić, ministar bez resora u Vladi FNRJ.[2]
6. mart
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu, 6. i 7. marta, održan Drugi kongres Društva za kulturnu saradnju Jugoslavija—SSSR, na kome je razmatran izveštaj o radu društva između dva kongresa i izabrana nova Uprava, čiji je predsednik bio Marijan Stilinović.[3][4]
7. mart
[uredi | uredi izvor]- U Novom Sadu održana Godišnja konferencija Pokrajinskog odbora Narodnog fronta Srbije za Vojvodinu, na kojoj je podnet izveštaj o radu Narodnog fronta u protekloj godini. Konferencija je utvrdila dalje zadatke i izabrala novi Pokrajinski odbor od 121 člana.[3]
10. mart
[uredi | uredi izvor]- Povodom trogodišnjice potpisivanja Ugovora o uzajamnoj pomoći i posleratnoj saradnji između FNRJ i SSSR predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito uputio telegram Josifu Staljinu u kome je izrazio želju „da taj istinski čin posluži našim narodima kao garancija mirnog razvitka”.[2]
18. mart
[uredi | uredi izvor]- Vlada SSSR donela odluku o opozivu iz Jugoslavije svih vojnih stručnjaka, a narednog dana i odluku o opozivu civilnih stručnjaka, sa obrazloženjem da su „okruženi neprijateljstvom”.[3][4]
20. mart
[uredi | uredi izvor]- Predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito uputio pismo ministru inostranih poslova SSSR Vjačeslavu Molotovu u kome ga je upozorio na štetnost postupaka i neosnovanost razloga, navedenih od strane sovjetske vlade, za povlačenje vojnih i civilnih stručnjaka iz Jugoslavije.[3][2][4]
- Objavljena „Tripartitna dekleracija” kojom su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska predlagale reviziju Ugovora o miru sa Italijom (potpisan 10. februara 1947) kojom bi celokupna Slobodna teritorija Trsta, uključujući Zonu „B”, kojom je od 16. septembra upravljala Jugoslovenska armija, pripadne Italiji.[3][4]
- U Beogradu, 20. i 21. marta, održan Drugi kongres Narodnog fronta Srbije, kome je prisustvovalo 1.137 delegata. Kongres je kao osnovni zadatak istakao jačanje organizacija Narodnog fronta i njegovo angažovanje na realizaciji Petogodišnjeg plana. Zastavicu najbolje sreske organizacije Narodnog fronta u Srbiji dobio je Timočki srez, za najuspešniju gradsku organizaciju Narodnog fronta proglašen je Novi Sad, a podeljeno je i 4.904 odlikovanja najboljim članovima. Za predsednika Glavnog odbora ponovo je izabran Blagoje Nešković.[3][2]
22. mart
[uredi | uredi izvor]- Vlada FNRJ predala protestne note vladama Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Francuske, u kojima je protestvovala protiv predloga promene odredaba mirovnog ugovora sa Italijom u pogledu Trsta, bez prethodne saglasnosti Jugoslavije.[3][4]
24. mart
[uredi | uredi izvor]- U Novom Sadu održana Druga pokrajinska konferencija Narodne omladine Srbije za Vojvodinu, na kojoj su izneti radni rezultati omladine između Prve i Druge konferencije. Nakon utvrđivanja zadataka, Konferencija je izabrala Pokrajinsko veće od 69 članova.[3]
27. mart
[uredi | uredi izvor]- Centralni komitet SKP(b) uputio pismo Centralnom komitetu KPJ u kome je ponovio obrazloženje Vlade SSSR za povlačenje sovjetskih vojnih i civilnih stručnjaka iz Jugoslavije (doneto 18. i 19. marta). U pismu su proširene optužbe i klevete na račun rukovodstva FNRJ i KPJ, navodeći da je Sovjetska armija u Jugoslaviji diskreditovana, da u KPJ nema demokratije, da u Jugoslaviji jačaju kapitalistički elementi na selu i dr. Pismo je istovremeno upućeno rukovodstvima komunističkih partija članica Informbiroa. Sa pismom se najpre 8. aprila složilo rukovodstvo KP Mađarske, a potom rukovodstva komunističkih partija Čehoslovačke, Rumunije i Bugarske.[3][2][4]
- U Beogradu, na sedmu godišnjicu velikih martovskih demonstracija (1941) organizovan prenos posmrtnih ostataka narodnih heroja i revolucionara Ive Lole Ribara (1916—1944), koji su preneti iz Jajca i Ivana Milutinovića (1901—1944), koji su preneti sa Novog groblja. Nakon što su bili izloženi u Domu armije, gde su im građani odali počast, njihovi posmrtni ostaci su sahranjeni u novoizgrađenu Grobnicu narodnih heroja na Kalemegdanu.[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084