Hronologija FNRJ i KPJ jul 1948.
Appearance

Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku jula meseca 1948. godine.
![]() ![]() |
1. jul
[uredi | uredi izvor]- Centralni komitet KP Makedonije doneo Rezoluciju kojom se u potpunosti slaže sa obrazloženjem i stavovima CK KPJ, iznetim u pismu od 20. juna, kojim je odlučno odbijena Rezolucija Informbiroa o stanju u KPJ.[1]
2. jul
[uredi | uredi izvor]- U Zagrebu održana sednica Predsedništva Narodnog fronta Hrvatske na kojoj je analizirana politička situacija nastala Rezolucijom Informbiroa i data puna podrška Centralnom komitetu KPJ.[1]
- Ljubljani održan Plenum Centralnog komiteta KP Slovenije na kojoj je usvojena Rezolucija kojom su odbačene optužbe Informbiroa i izraženo poverenje CK KPJ.[1]
- U Narodnoj Republici Srbiji otpočeo upis Narodnog zajma za izvršenje Petogodišnjeg plana, a među prvima koji su upisali zajam bili su graditelji Novog Beograda.[1]
4. jul
[uredi | uredi izvor]- U Ljubljani održan Prvi zemaljski kongres Saveza boraca NOR Slovenije, na kome je za predsednika Saveza boraca izabran Ivan Maček. O aktuelnoj političkoj situaciji i budućim zadacima Saveza boraca na Kongresu je govorio Viktor Avbelj.[2]
6. jul
[uredi | uredi izvor]- Vlada FNRJ pozvala sve jugoslovenske građane koji se nalaze u Sovjetskom Savezu da se vrate u Jugoslaviju.[2][3]
- U Londonu, u Ujedinjenom Kraljevstvu, od 6. jula do 16. avgusta održane XIV letnje olimpijske igre. Predstavnici FNR Jugoslavije — 96 učesnika koji su se nadmetali u 7 sportskih disciplina — postigli su 24 mesto, osvojivši dve srebrne medalje — atletika (Ivan Gubijan) i fudbal (Fudbalska reprezentacija u sastavu: Franjo Šoštarić, Miroslav Brozović, Branko Stanković, Zlatko Čajkovski, Aleksandar Atanacković, Prvoslav Mihajlović, Rajko Mitić, Franjo Vefl, Stjepan Bobek, Željko Čajkovski, Ljubomir Lovrić, Zvonimir Cimermančić, Bernard Vukas, Ivan Jazbinšek, Ratko Kacijan, Frane Matošić, Bela Palfi, Miodrag Jovanović, Kosta Tomašević, Josip Takač, Božo Broketa i Aleksandar Petrović).

21. jul
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu, od 21. do 28. jula, održan Peti kongres KPJ, kome je prisustvovalo 2.344 delegata. Glavna tema Kongresa bila je Rezolucija Informbiroa, a referate su podneli — Josip Broz Tito, Aleksandar Ranković, Milovan Đilas, Edvard Kardelj, Boris Kidrič, Moša Pijade i Blagoje Nešković. Kongres je dao podršku CK KPJ u „odbrani nezavisnosti“ Jugoslavije, a usvojena je i Rezolucija o odnosu KPJ prema Informbirou. Na kraju Kongresa izabran je novi Centralni komitet od 63 člana i Centralna reviziona komisija od 17 članova. Sutradan je održana prva plenarna sednica Centralnog komiteta na kojoj je izabran Politbiro od 8 članova, koji je potom za generalnog sekretara ponovo izabrao Josip Broz Tito.[4][3][5][6]
30. jul
[uredi | uredi izvor]- U Beogradu, od 30. jula do 18. avgusta, održana Međunarodna dunavska konferencija na kojoj se raspravljalo o režimu plovidbe Dunavom. Konferenciji su prisustvovale delegacije Sovjetskog Saveza, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Čehoslovačke, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Austrije i Jugoslavije. Tokom Konferencije je usvojen predlog jugoslovenske delegacije da se obrazuje Generalni komitet konferencije, koji je otpočeo sa radom 9. avgusta. Na Plenarnoj sednici Konferencije, održanoj 18. avgusta, prihvaćen je izveštaj Verifikacione komisije i izveštaj Redakcione komisije, nakon čega je potpisna nova Konferencija o plovidbi Dunavom.[7]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v g Hronologija 3 1980, str. 64.
- ^ a b Hronologija 3 1980, str. 65.
- ^ a b Istorija Srbije 2004.
- ^ Hronologija 3 1980, str. 65–66.
- ^ Hronologija Tito 1978, str. 123.
- ^ „Govor Josipa Broza Tita na V Kongresu KP Jugoslavije”. foto.mij.rs. n.d.
- ^ Hronologija 3 1980, str. 66.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084