Hronologija antičke Grčke
Appearance
Hronologija događaja antičke Grčke data je za period pre Hristovog rođenja.
Mikensko doba (1600. p. n. e. - 1100. p. n. e.)
[uredi | uredi izvor]Mračno doba Grčke
[uredi | uredi izvor]- 1200. p. n. e. - Tradicionalna godina početka Mračnog doba
- 800. p. n. e. - Pojava alfabetskog pisma
Arhajsko doba
[uredi | uredi izvor]- 776. p. n. e. - Tradicionalna godina prvih Olimpijskih igara.
- 757. p. n. e. - Prvi mesenijski rat (datovanje po hronologiji sačuvanoj kod Diodora sa Sicilije i Pausanije).
- 757. p. n. e. - Služba arhonta u Atini svedena na deset godina. Članovi aristokratskih porodica, počevši sa Haropsom, dolaze na mesto arhonta.
- 754. p. n. e. - Polidor postaje kralj Sparte.
- 738. p. n. e. - Alternativni datum Prvog mesenijskog rata.
- 735. p. n. e. - Perdika beži iz Arga i odlazi u Makedoniju gde osniva vladarsku dinastiju Argeada.
- 734. p. n. e. - Polidor šalje koloniste u Italiju.
- 727. p. n. e. - 717. p. n. e. - Hipomen, poznat po strogim moralnim nadzorima, arhont u Atini.
- oko 725. p. n. e. - Lelatinski rat između Halkide i Eretrije. Većina grčkih gradova se udružuje sa jednom ili sa drugom stranom.
- 719. p. n. e. - Polidora, kralja Sparte, ubija Polimarh.
- 716. p. n. e. - Vladavina Heraklida (Heraklovih potomaka) u Lidiji je okončana kada je Kandaula (poznatijeg Grcima pod imenom Mirsil), usred besa svoje žene, ubio Gig.
- 690. p. n. e. - Feidon postaje tiranin Arga.
- 687. p. n. e. - Služba arhonta u Atini postaje jednogodišnja. Kreon je izabran za prvog arhonta na godinu dana (datovanje u skladu sa Pausanijom).
- 685. p. n. e. - Početak Drugog mesenijskog rata.
- 665. p. n. e. - Kraj Drugog mesenijskog rata.
- 656. p. n. e. - Kipsel nameće tiraniju Korintu.
- 645. - 560. p. n. e. - Neuspešni ratovi Sparte protiv Tegeje.
- 642. p. n. e. ili 634. p. n. e. Bat osniva koloniju Kirenu u Libiji.
- 632. p. n. e. - Kilon, atinski aristokrata, zauzima Akropolj i neuspešno pokušava da se proglasi za kralja.
- 630. p. n. e. - Na Kritu prvo, a zatim i u drugim gradovima, formalno se uvodi vrsta homoseksualnosti (pederastije), na početku radi kontrolisanja brojnosti populacije, docnije prerasta u obrazovni modalitet.
- 621. p. n. e. - Atinski državnik Drakon propisuje zakone kojima se svaki prestup kažnjava smrću (Drakonske mere).
- 594. p. n. e. - Solon, atinski aristokrata, postaje arhont i zauzima Salaminu od Megaraca, uvodi timokratiju, vladavinu najimućnijih (podela atinskog društva po imovinskom stanju na četiri razreda), i društvene reforme koje obuhvataju veći uticaj neposredno biranih tela i ukidanje dužničko ropstvo.
- 590. p. n. e. - Vrhunac stvaralaštva Sapfo sa Lezba, pesnikinje i sveštenice.
- 569. p. n. e. - Rođen Pitagora.
- 565. p. n. e. - Pizistrat, atinski vojskovođa, organizuje Dijakroje, partiju sirotinje.
- 546. p. n. e. - Pitagora udara temelje prirodnim naukama i astronomiji.
- 546. p. n. e. - Pizistrat iz trećeg pokušaja uspeva da trajno uvede tiraniju u Atinu.
Pozno arhajsko doba
[uredi | uredi izvor]- 527. p. n. e. - Pizistrat umire, nasleđuju ga sinovi Hipija i Hiparh.
- 525. p. n. e. - Persijski kralj Darije I, zet Kira Velikog, osvaja Egipat.
- 515. p. n. e. - Nakon uspešnog atentata na Hiparha, Hipija ostaje jedini tiranin Atine.
- 510. p. n. e. - Pitagora osniva sopstvenu školu (Pitagorejanska škola).
- 508. p. n. e. - Atinjani uz pomoć Spartanaca proteruju Hipiju.
- 507. p. n. e. - Klisten, atinski državnik, nastavlja reforme tako da se atinsko stanovništvo sada deli po teritorijalnoj pripadnosti i više Atinjana učestvuje u zakonodavnim i sudskim poslovima.
- 500. p. n. e. - Pitagora umire na ostrvu Samu.
- 490. p. n. e. - Bitka na Maratonskom polju: atinske vojskovođe Temistokle i Miltijad odnose pobedu nad Darijevim Persijancima.
- 484. p. n. e. - Eshil osvaja godišnju nagradu za najbolju dramu.
Klasično doba
[uredi | uredi izvor]- 480. p. n. e. - Bitka u Termopilskom klancu: Leonida i njegovih 300 Spartanaca se žrtvuju kako bi se ostalim helenskim saveznicima omogućilo da se povuku pred višestruko moćnijom persijskom vojskom.
- 480. p. n. e. - Bitka kod rta Artemisija: pomorska bitka između Grka i Persijanaca se završava obostranim povlačenjem.
- 480. p. n. e. - Bitka kod Salamine: Temistokle nanosi težak poraz persijskoj floti. Persijski kralj Kserks napušta Grčku ali ostavlja vojskovođu Mardonija.
- 479. p. n. e. - Bitka kod Plateje: spartanski vojskovođa Pausanija predvodeći savezničku grčku vojsku odnosi ubedljivu pobedu nad Mardonijem.
- 479. p. n. e. - Bitka kod Mikale: novi poraz Persijanaca donosi oslobođenje grčkim kolonijama u Maloj Aziji.
- 479. p. n. e. - Pod vođstvom Atine na ostrvu Delu osnovan Delski savez koji okuplja grčke gradove na obalama Egejskog mora. Sparta okuplja rivalski Peloponeski savez. Vremenom Delski savez potpuno prerasta u atinsku hegemoniju nad ostalim gradovima.
- 476. p. n. e. - 462. p. n. e. - Atinski vojskovođa Kimon dalje goni Persijance i vojnim sredstvima sprovodi atinsku prevlast u Delskom savezu.
- 471. p. n. e. - Temistokle proteran iz Atine na 10 godina.
- 468. p. n. e. - Sofokle osvaja atinsku godišnju nagradu za dramu ispred Eshila.
- 461. p. n. e. - Kimon proteran iz Atine na 10 godina.
- 457. p. n. e. - Perikle prvi put izabran za arhonta, početak Zlatnog doba Atine.
- 456. p. n. e. - Eshilova smrt.
- 449. p. n. e. - Herodot, otac istorijske nauke, završava svoju Istoriju u kojoj je opisao Grčko-persijske ratove.
- 448. p. n. e. - Arhitekte Iktin i Kalikrat završavaju radove na obnovi Akropolja koji su Persijanci razorili 480. p. n. e.
- 441. p. n. e. - Euripid osvaja atinsku godišnju nagradu za dramu.
- 440. p. n. e. - Heraklit iz Efesa utvrđuje prvi filozofski sistem.
- 435. p. n. e. - Fidija završava radove na kipu Zevsa u Olimpiji, jednom od sedam svetskih čuda antičkog sveta.
- 433. p. n. e. - Sparta, Korint, Megara i Egina se udružuju protiv Atine, Krfa, Regija i Leontina.
- 432. p. n. e. - Kraj Zlatnog doba, Peloponeski rat počinje atinskom blokadom Potideje (Bitka kod Potideje) i objavom rata Krfa Korintu (Bitka kod Sibote).
- 431. p. n. e. - Spartanski kralj Arhidam kreće u pohod protiv Atine.
- 431. p. n. e. - Empedokle iz Agrigenta na Siciliji postavlja teoriju o četiri elementa.
- 430. p. n. e. - Neuspeh atinske mirovne ponude, epidemija bubonske kuge u Atini koju opsedaju Spartanci.
- 430. p. n. e. - Leukip iz Mileta (ili Abdere?) postavlja teoriju da događaj u prirodi mora imati svoj uzrok.
- 429. p. n. e. - Bitka kod Halkide; Atinjani poraženi u pokušaju da zauzmu grad Halkidu.
- 429. p. n. e. - Perikle umire usred epidemije tifusa ili bubonske kuge.
- 429. p. n. e. - Hipokrat sa Kosa postavlja tezu da svaka bolest ima fizički uzrok.
- 428. p. n. e. - Rođen Platon.
- 428. p. n. e. - Pobuna Mitilene, najvećeg grada na Lezbu, protiv Atine.
- 427. p. n. e. - Smrt Arhidama, Spartanski vojskovođa Alkijad pustoši Joniju, nova epidemija kuge.
- 427. p. n. e. - Mitilena i Plateja se predaju Atini.
- 427. p. n. e. - Aristofan, atinski komediograf, osvaja godišnju dramsku nagradu.
- 426. p. n. e. - Atina obezbeđuje Krf.
- 425. p. n. e. - Bitka na ostrvu Sfakterija: atinski stratezi Demosten i Kleon po prvi put u istoriji teraju spartanske hoplite na predaju.
- 424. p. n. e. - Stanovnisci Sirakuze odbijaju napad Atinjana.
- 424. p. n. e. - Pagonda iz Tebe nanosi poraz atinskoj vojsci u bici kod Delija, spartanski vojskovođa Brasida zauzima Amfipolj neposredno pre dolaska atinskog stratega Tukidida, budućeg istoričara. Zauzvrat Kleon osuđuje Tukidida na izgnanstvo od 20 godina.
- 423. p. n. e. - Primirje u Lahi, Brasida ipak nastavlja rat, Nikija zauzima Mende.
- 422. p. n. e. - Kleon presreće Brasidu nedaleko od Amfipolja, obojica stradaju u bici kod Amfipolja.
- 421. p. n. e. - Nikijin mir, privremeno zaustavlja rat, ali Alkibijad, Periklov rođak, sklapa antispartanski savez.
- 420. p. n. e. - Četvoročlani savez koji su činili Atina, Arg, Mantineja i Elida sukobljava se sa savezom Sparte i Beotije.
- 419. p. n. e. - Spartanski kralj Agis II sklapa primirje sa Argom.
- 418. p. n. e. - Bitka kod Mantineje, najveća bitka rata u kojoj Sparta pobeđuje vojsku koalicije predvođene Argom i Atinom. Arg istupa iz saveza i pridružuje se Sparti. Alkibijad proteran iz Atine.
- 416. p. n. e. - Alkibijad se vraća u Atinu i na vlast.
- 415. p. n. e. - Alkibijad je optužen za svetogrđe zbog rušenja Hermesovih kipova. Alkibijad pokreće Sicilijansku ekspediciju i odbija da se pojavi pred sudom. Osuđen na smrt u odsustvu, Alkibijad beži na spartansku stranu.
- 414. p. n. e. - Lemah, atinski strateg ubijen kod Sirakuze.
- 413. p. n. e. - Nikija i Strateg ubijeni kod Sirakuze.
- 412. p. n. e. - Alkibijad, proteran iz Sparte, kuje planove o povratku u Atinu.
- 411. p. n. e. - Antifon, Pisander i Frinikus ukidaju demokratiju u Atini; sa vlasti ih zbacuje Teramen.
- 410. p. n. e. - Posle nekoliko pobeda, atinski demagog Kleofon odbija mirovne predloge Sparte.
- 409. p. n. e. - Alkibijad za račun Atine ponovo zauzima Vizantion.
- 408. p. n. e. - Alkibijad se trijumfalno vraća u Atinu, Lisandar, spartanski vojskovođa, gradi flotu u Efesu
- 407. p. n. e. - Lisandar počinje sa uništavanjem atinske flote, Alkibijad lišen vlasti u Atini.
- 406. p. n. e. - Kalikratid, spartanski zapovednik flote, ne uspeva da sprovede blokadu luke grada Mitilene na ostrvu Lezbosu i gubi bitku kod Arginuse, Sparta ponovo traži mir, Kleofon odbija pregovore.
- 405. p. n. e. - Lisandar zarobljava atinsku flotu, kralj Sparte Pausanija opseda Atinu, Kleofon pogubljen, Korin i Teba zahtevaju razaranje Atine.
- 404. p. n. e. - Atina kapitulira 25. aprila, Teramen sklapa mirovni sporazum sa Spartom koji spašava Atinu razaranja, ubistvo Teramena i Alkibijada.
- 401. p. n. e. - Tukidid, atinski istoričar, umire pre kraja radova na njegovoj Istoriji Peloponeskog rata.
- 399. p. n. e. - Sokrat, atinski filozof, biva osuđen na smrt zbog navodnog lošeg uticaja na omladinu u Atini
- 347. p. n. e. - Platon, grčki filozof, osniva Akademiju.
- 342. p. n. e. - Aristotel, grčki filozof, počinje da podučava Aleksandra, sina kralja antičke Makedonije, Filipa II.
- 338. p. n. e. - Bitka kod Heroneje; Filip II odnosi pobedu nad savezom Atine i Tebe u poslednjoj borbi grčkih polisa da održe svoju političku nezavisnost.
- 336. p. n. e. - Aleksandar nasleđuje oca, koji je ubijen na venčanju svoje kćerke.
- 333. p. n. e. - Aleksandar porazio Persijance u bici kod Isa, ali Darije III uspeva da pobegne.
- 332 - Aleksandar osvaja Egipat.
- 331 - Bitka kod Gaugamele (1. oktobar), Aleksandar zauzima ostatke Persijskog carstva i okončava vladavinu Ahemenidske dinastije.
- 330. p. n. e. - Demokrit, grčki filozof, razvija atomističku teoriju, veruje u uzrok i posledicu, nešto se ne može stvoriti iz ničega.
- 329. p. n. e. - Aleksandar osvojio Samarkand.
- 327. p. n. e. - Aleksandar osvaja severnu Indiju, ali, klonuvši duhom, njegova vojska odbija da nastavi sa osvajanjima prema istoku.
- 323. p. n. e. - Aleksandar umire u Vavilonu, početak ratova njegovih vojskovođa-naslednika tj dijadoha: Antigon I Monoftalmos- Makedonija, Seleuk- Mesopotamija i Sirija, Ptolemej I Soter- Egipat.
- 316. p. n. e. - Menandar, grčki komediograf, osvaja Atinsku nagradu.
- 300. p. n. e. - Euklid, grčki matematičar, objavljuje Elemente, postavljajući logičke temelje geometriji i teoriji brojeva (Euklidov algoritam).
- 295. p. n. e. - Demetrije Poliorket zauzima Atinu i uklanja tiranina Lahara.
- 265. p. n. e. - Arhimed, grčki matematičar, otkrio je Arhimedov zavrtanj i specifičnu težinu; takođe je nagovestio otkriće integralnog računa.