Pređi na sadržaj

Црвенолеђа мишјакиња

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Crvenoleđa mišjakinja
Crvenoleđa mišjakinja
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
C. castanotus
Binomno ime
Colius castanotus
Verreaux & Verreaux, 1855
Rasprostranjenost: šume i savane Angole

Crvenoleđa mišjakinja (lat. Colius castanotus) vrsta je ptice iz porodice mišjakinja.

Opis[uredi | uredi izvor]

Kao i ostale mišjakinje, i crvenoleđa mišjakinja poseduje perje koje podseća na mekanu dlaku miša, ali je poznata i po svojim crvenim ili kestenjastim perjem na leđima.[2] Duga je oko 35 centimetara, a teška je između 45 i 60 grama.[3] Leđa su joj karakteristične smećkasto-crvene boje. Ostatak tela je cimetasto-smeđe boje. Trbuh je bledo-zlatan. Krila ove ptice su kratka i zaobljena,[2] tako da ona nije adaptirana da duge letove. Let joj dodatno otežava i dug rep, koji uglavnom zauzima polovinu dužine tela. Prosečan životni vek crvenoleđe mišjakinje iznosi između 10 i 12 godina.[4]

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Rečne obale koje obezbeđuju izvore vode za vegetaciju drveća i žbunja predstavljaju idealne uslove za život mišjakinja, a žive uglavnom sa obe strane granice između Angole i Namibije.[3] Za razliku od ostalih pripadnica svoje vrste, crvenoleđe mišjakinje vole šume sa manje drveća.[3] Takođe vole i grmlje, naročito ono bogato trnjem, koje im obezbeđuje da budu daleko od svojih predatora.[2]

Ishrana[uredi | uredi izvor]

Ishrana crvenoleđe mišjakinje sastoji se uglavnom od biljnih plodova poput bobica ili raznog semenja koje nalaze u svom okruženju ili na usevima i farmama.[3] Ostale komponente u ishrani čine male životinje poput insekata ili malih kičmenjaka, kao što su gušteri i žabe.[2]

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Gnezdo je neuredno, oblika šalice. Napravljeno je od biljnog ili životinjskog materijala (perje) i ispunjeno lišćem. Obično se nalazi skriveno među rastinjem, ali ponekad je i blizu tla. U njegovom pravljenju učestvuju i mužjak i ženka. Jaja su obično bele boje sa crnkastim i braonkastim mrljama.[2] U gnezdu se nalaze 2-5 jaja,[5] koja inkubiraju oba pola dve do tri sedmice. Zanimljivo kod ove vrste je to da roditeljima mogu pomoći i ptice iz drugog legla, tako da, na primer, još jedan mužjak može čuvati gnezdo, a i ženka može da deli gnezdo sa drugom ženkom prilikom ležanja na jajima.[6] Ptići obično nauče da lete 17 dana nakon izleganja iz gnezda.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ BirdLife International (2012). Colius castanotus. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2013.2. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 26. 11. 2013. 
  2. ^ a b v g d „Encyclopedia of Animals”. Red-backed mousebird: 1. 2006. 
  3. ^ a b v g Hutchins, Ed. Michaels; Evans, Arthur V.; Jacksons, Jerome A.; Kleiman, Devra G.; Murphy, James B.; Thoney, Dennis A. (2004). Grzimek's Animal Life Encyclopedia Vol. 9 Birds II (2nd izd.). Detroit. str. 469—470. 
  4. ^ Schifter, Herbert (1985). „Longevity Records of Mousebirds (Coliide) in Captivity”: n. 
  5. ^ Jude Allen, Ed Cathrine; Evans, Arthur V.; McDade, Melissa C.; Schlager, Neil; Mertz, Leslie A.; Harris, Madeline S. (2005). Grzimek's Student Animal Life Resource Vol. 6 Birds: Volume 3. Detroit. str. 639—641. 
  6. ^ Judge Allen, Ed. Cathrine; Evans, Arthur V.; McDade, Melissa C.; Schlager, Neil; Mertz, Leslie A.; Harris, Madeline S. (2005). Grzimek's Student Animal Life Rescource Vol. 6 Birds: Volume 3. Detroit. str. 639—641. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Judge Allen, Ed. Cathrine; Evans, Arthur V.; McDade, Melissa C.; Schlager, Neil; Mertz, Leslie A.; Harris, Madeline S. (2005). Grzimek's Student Animal Life Rescource Vol. 6 Birds: Volume 3. Detroit. str. 639—641. 
  • Jude Allen, Ed Cathrine; Evans, Arthur V.; McDade, Melissa C.; Schlager, Neil; Mertz, Leslie A.; Harris, Madeline S. (2005). Grzimek's Student Animal Life Resource Vol. 6 Birds: Volume 3. Detroit. str. 639—641. 
  • Hutchins, Ed. Michaels; Evans, Arthur V.; Jacksons, Jerome A.; Kleiman, Devra G.; Murphy, James B.; Thoney, Dennis A. (2004). Grzimek's Animal Life Encyclopedia Vol. 9 Birds II (2nd izd.). Detroit. str. 469—470. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]