Pređi na sadržaj

Ꙉ (ćiriličko)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ćiriličko slovo Ђерв
Pozicija u Unikodu
Veliko: U+A648
Malo: U+A649
Slova slovenskih jezika
А А́ А̀ А̄ Б В Г
Ґ Ѓ Д Ђ Е Ѐ
Ё Є Ж З З́ Ѕ
И Ѝ И́ І Ї Й Ј
К Ќ Л Љ М Н Њ
О Ō П Р С
С́ Т Ћ У У́ У̀ Ў
Ф Х Ц Ч Џ Ш Щ
Ъ Ы Ь Э Ю Я
Slova neslovenskih jezika
Ӑ Ӓ Ә Ӛ Ӕ Ғ Ҕ
Ӻ Ӷ Ԁ Ԃ
Ԭ Ԫ Ӗ Ӂ Җ Ӝ
Ԅ Ӟ Ҙ Ԑ
Ӡ Ԇ Ӣ Ҋ Ӥ
Қ Ӄ Ҡ Ҟ Ҝ Ԟ Ԛ
Ӆ Ԓ Ԡ Ԉ Ԕ Ӎ Ӊ
Ң Ӈ Ԩ Ҥ Ԣ Ԋ Ӧ
Ө Ӫ Ҩ Ԥ Ҧ Ҏ
Ԗ Ҫ Ԍ Ҭ Ԏ
Ӯ Ӱ Ӳ Ү Ү́ Ұ
Ҳ Ӽ Ӿ Һ Ҵ Ҷ
Ӵ Ӌ Ҹ Ҽ Ҿ
Ы̄ Ӹ Ы̆ Ҍ Ӭ Э̆ Э̄
Э̇ Ю̆ Ю̈ Ю̄ Є̈ Я̆ Я̄
Я̆ Я̈ Ԙ Ԝ Ӏ
Istorijska slova
Ѻ Ѹ Ѡ Ѽ Ѿ
Ҁ Ѣ Ѥ Ѧ Ѫ
Ѩ Ѭ Ѯ Ѱ Ѳ ֹѴ Ѷ
Digrafi ćirilice
Sva slova ćirilice

Đerv (, ) je ćirilično slovo koje se koristilo u staroj ćirilici.[1]

Korišćen je u mnogim ranim srpskim spomenicima za predstavljanje zvukova /dʑ/ i /tɕ/ (moderni zvukovi ⟨Đ⟩ i ⟨Ć⟩).[2]

To je osnova modernih slova Ć i Đ.

Đerv se takođe često koristio u bosanskoj ćirilici, gde je to bilo zvanično korišćeno slovo. Kada se kombinovalo sa slovima N i L, predstavljalo je glasove /ɲ/ i /ʎ/ = ⟨Nj⟩ i ⟨Lj⟩.

Pravopisne reforme i oblikovanje slova Ć i Đ[uredi | uredi izvor]

Slovo Đ formirao je 1818. godine Vuk Stefanović Karadžić nakon nekoliko predloga za reformu đerva Lukijana Mušickog i Gligorija Geršića.[3] Međutim, slovo Ć (takođe zasnovano na osnovu slova đerv) prvi je upotrebio Dositej Obradović u direktnoj reformi slova đerv.[4][5]

Računarski kodovi[uredi | uredi izvor]

Znak
Naziv u Unikodu VELIKO ĆIRILIČNO SLOVO ĐERV MALO ĆIRILIČNO SLOVO ĐERV
Vrsta kodiranja decimalna heksadecimalna decimalna heksadecimalna
Unikod 42568 U+A648 42569 U+A649
UTF-8 234 153 136 EA 99 88 234 153 137 EA 99 89
Numerička referenca znaka Ꙉ Ꙉ ꙉ ꙉ

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12. 
  2. ^ Maretić, Tomislav. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, p. 14-15. 1899.
  3. ^ Lalević, Miodrag S. (1953). Potsetnik iz srpskohrvatskog jezika i pravopisa: s pravopisnim i jezičkim savetnikom. Rad. str. 75. „Oblik mu je u Vukovoj azbuci dao pesnik Lukijan Mušicki 
  4. ^ Maretić, Tomislav. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. 1899.
  5. ^ Campbell, George L.; Moseley, Christopher (2013-05-07). The Routledge Handbook of Scripts and Alphabets (na jeziku: engleski). Routledge. str. 85. ISBN 978-1-135-22296-3. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]