14. jun
Appearance
14. jun (14.6.) je 165. dan godine po gregorijanskom kalendaru (166. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 200 dana.
Događaji
[uredi | uredi izvor]jun | ||||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
- 1645 — U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentarista pod vođstvom Olivera Kromvela i Tomasa Ferfaksa porazile su kod Nejzbija rojaliste pod vođstvom princa Ruperta od Palatinata.
- 1667 — Okončana je bitka na Medveju u kojoj je nizozemska flota nanela Kraljevskoj mornarici najteži poraz u njenoj istoriji.
- 1775 — Kontinentalni kongres je osnovao Kontinentalnu vojsku, što i Armija SAD uzima kao datum svog osnivanja.
- 1777 — Kontinentalni kongres je prihvatio zastavu „zvezda i pruga“ kao zvanično državno znamenje.
- 1789 — Engleski kapetan Vilijam Blaj, sa 18 pristalica, posle dramatičnog putovanja i više od 3.500 čamcem pređenih milja, stigao na ostrvo Timor blizu Jave.
- 1800 — Napoleon Bonaparta porazio austrijske trupe u presudnoj bici kod Marenga u Italiji.
- 1848 — Anglofoni naseljenici u Sonomi su počeli pobunu protiv Meksika i proglasili Republiku Kaliforniju.
- 1900 — Havaji su postali teritorija SAD.
- 1940 — Nemci su tokom bitke za Francusku zauzeli Pariz.
- 1941 — Predsednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt naredio zamrzavanje imovine Nemačke i Italije u Americi.
- 1954 — Američki predsednik Dvajt Ajzenhauer je potpisao zakon kojim su reči pod Bogom dodati u zakletvu zastavi SAD.
- 1962 — U Parizu osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira.
- 1966 — Kongregacija za nauk vjere je ukinula Indeks zabranjenih knjiga.
- 1985 — Belgija, Francuska, Zapadna Nemačka, Luksemburg i Holandija su potpisale Šengenski sporazum sa ciljem ukidanja sistematskih pograničnih kontrola.
- 1990 — U Bukureštu je 10.000 rudara, uz podršku vlasti kako je tvrdila opozicija, rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali protiv vlasti u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sedišta opozicionih stranaka.
- 1992 — U Beogradu prvi put posle 45 godina održana litija za praznik Duhova na kojoj je učestvovalo oko 10.000 ljudi predvođenih patrijarhom srpskim Pavlom; u organizaciji Građanskog saveza Srbije nekoliko hiljada Beograđana učestvovalo je na manifestaciji „Poslednje zvono“ sa porukom režimu Slobodana Miloševića da je njegovo vreme isteklo.
- 1992 Početak Operacije Koridor 92
- 1993 — Tansu Čiler je postala prva žena premijer u istoriji Turske.
- 1995 — Čečenski pobunjenici izvršili napad na grad Buđonovsk na jugu Rusije, uzeli 1.500 taoca i zauzeli vladine zgrade. U napadu je poginulo oko 100 ljudi, a taoci su vraćeni nakon pregovora sa ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom.
- 2000 — Italijanske vlasti isporučile su Turskoj Mehmeda Ali Agdžu nakon što ga je predsednik Italije pomilovao. Agdža je zbog pokušaja atentata 1981. na papu Jovana Pavla II, proveo 19 godina u italijanskom zatvoru.
- 2001 — Vlada SR Jugoslavije usvojila nacrt zakona o saradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu. Nakon neuspešnih pregovora s koalicionim partnerom Socijalističkom narodnom partijom Crne Gore, nacrt zakona povučen je iz procedure Savezne skupštine 21. juna.
- 2003 — Na referendumu u Češkoj, 81% građana glasalo za pristupanje EU.
Rođenja
[uredi | uredi izvor]- 1798 — František Palacki, češki istoričar i političar. (prem. 1876)[1]
- 1811 — Herijet Bičer Stou, američka abolicionistkinja i književnica. (prem. 1896)[2]
- 1879 — Artur Dafi, američki atletičar. (prem. 1955)[3]
- 1894 — Ljubica Janković, srpska etnomuzikološkinja. (prem. 1974)
- 1916 — Doroti Makgvajer, američka glumica. (prem. 2001)[4]
- 1924 — Vladimir Solouhin, ruski pisac i pesnik. (prem. 1997)
- 1928 — Če Gevara, argentinski marksistički revolucionar, lekar, pisac, gerilski vođa, diplomata i vojni teoretičar. (prem. 1967)[5]
- 1930 — Bora Kostić, srpski fudbaler. (prem. 2011)[6]
- 1930 — Predrag Palavestra, srpski književnik, istoričar književnosti i akademik. (prem. 2014)[7]
- 1946 — Donald Tramp, američki preduzetnik i političar, 45. predsednik SAD.[8]
- 1947 — Ljubiša Pavković, srpski harmonikaš.[9]
- 1954 — Đana Nanini, italijanska muzičarka.[10]
- 1954 — Vil Paton, američki glumac.[11]
- 1956 — King Dajmond, danski muzičar, najpoznatiji kao frontmen grupa Mercyful Fate i King Diamond.
- 1961 — Boj Džordž, engleski muzičar, di-džej i modni dizajner.[12]
- 1961 — Dušan Kojić Koja, srpski muzičar.
- 1963 — Rambo Amadeus, srpsko-crnogorski muzičar.[13]
- 1963 — Rialda Kadrić, srpska glumica. (prem. 2021)[14]
- 1963 — Milomir Miljanić, srpski pevač i guslar.
- 1966 — Indira Radić, srpska pevačica.
- 1968 — Jasmin Blit, američka glumica.[15]
- 1969 — Štefi Graf, nemačka teniserka.[16]
- 1973 — Svetlana Ražnatović, srpska pevačica.
- 1974 — Saša Dončić, slovenački košarkaš i košarkaški trener.[17]
- 1976 — Masimo Odo, italijanski fudbaler i fudbalski trener.[18]
- 1978 — Nikola Vujčić, hrvatski košarkaš.[19]
- 1983 — Luj Garel, francuski glumac, reditelj i scenarista.[20]
- 1988 — Kevin Makhejl, američki glumac, pevač i plesač.[21]
- 1988 — Luka Štajger, nemački košarkaš.[22]
- 1989 — Lusi Hejl, američka glumica i pevačica.[23]
- 1989 — Kori Higins, američki košarkaš.[24]
- 1991 — Kostas Manolas, grčki fudbaler.[25]
- 1999 — Kim Min-Sok, južnokorejski brzi klizač.[26]
- 2001 — Mario Nakić, srpsko-hrvatski košarkaš.[27]
Smrti
[uredi | uredi izvor]- 1837 — Đakomo Leopardi, italijanski pisac. (rođ. 1798).[28]
- 1904 — Jovan Jovanović Zmaj, srpski pisac i lekar. (rođ. 1833).[29]
- 1928 — Emelin Pankherst, britanska sufražetkinja. (rođ. 1858).[30]
- 1936 — Maksim Gorki, ruski pisac. (rođ. 1868).[31]
- 1936 — Fric Vit, jedan od istaknutijih komandanata Vafen-SS-a. Bio je prvi komandant 12. SS divizije Hitlerjugend.
- 1946 — Džon Berd, škotski inženjer. (rođ. 1888).[32]
- 1968 — Salvatore Kvazimodo, italijanski pesnik. (rođ. 1901).[33]
- 1979 — Blagoje Jastrebić magistar srpskog jezika i književnosti, književnik, esejista. (rođ. 1941)[34]
- 1986 — Horhe Luis Borhes, argentinski pisac. (rođ. 1899).[35]
- 2018 — Dušan Anđić, srpski scenarista, književnik i reditelj (rođ. 1943).[36]
Praznici i dani sećanja
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „František Palacký | National Revival, Bohemianism, Pan-Slavism | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ Nancy Koester (2014). Harriet Beecher Stowe: A Spiritual Life. Wm. B. Eerdmans Publishing. str. 1. ISBN 978-0-8028-3304-4.
- ^ „Olympedia – Arthur Duffey”. www.olympedia.org. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Dorothy McGuire | Rotten Tomatoes”. www.rottentomatoes.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Che Guevara | Biography, Facts, Books, Fidel Castro, & Death | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Olympedia – Bora Kostić”. www.olympedia.org. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Član SANU”. web.archive.org. 2016-03-05. Arhivirano iz originala 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Donald Trump | Producer, Actor, Writer”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ https://www.rts.rs/tv/rts-kolo/5054143/dok-je-sveta-i-veka-ljubisa-pavkovic.html
- ^ „Gianna Nannini | Actress, Composer, Music Department”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Will Patton | Rotten Tomatoes”. www.rottentomatoes.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Boy George | Music Artist, Actor, Composer”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Rambo Amadeus | Composer, Actor, Soundtrack”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Rialda Kadric | Actress”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Yasmine Bleeth | Actress”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Olympedia – Steffi Graf”. www.olympedia.org. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ Eurobasket. „Sasa Doncic, Basketball Player, News, Stats - Eurobasket”. Eurobasket LLC. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Schede analitica di Massimo Oddo - a cura di Football.it”. aic.football.it. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „ISRAEL BASKETBALL SUPER LEAGUE | Israel Basketball | 2007-08 Season | Maccabi Elite Tel-Aviv | Nikola Vujcic”. basket.co.il. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Louis Garrel | Actor, Director, Writer”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Kevin McHale | Actor, Music Department, Soundtrack”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Lucca Staiger: Alle Infos & Statistiken”. www.easycredit-bbl.de. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Lucy Hale | Actress, Producer, Soundtrack”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ Eurobasket. „Cory Higgins, Basketball Player, News, Stats - Eurobasket”. Eurobasket LLC. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Kostas Manolas | Football Stats | Olympiakos | Age 32 | Soccer Base”. www.soccerbase.com. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Olympedia – Kim Min-Seok”. www.olympedia.org. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ Proballers. „Mario Nakic, Basketball Player”. Proballers (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Đakomo Leopardi”. klubglasnik.com. Pristupljeno 23. 1. 2022.
- ^ „Jovan Jovanović Zmaj – biografija”. prelepapoezija.com. Pristupljeno 23. 1. 2022.
- ^ „Emmeline Pankhurst - Facts, Death & Quotes”. Biography (na jeziku: engleski). 2021-11-12. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „Aleksej Maksimovič Peškov – Maksim Gorki”. Mladen Jankovic (na jeziku: engleski). 2009-10-14. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „John Logie Baird | Television pioneer, Mechanical television, Television history | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). 2024-01-30. Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ „The Nobel Prize in Literature 1959”. NobelPrize.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
- ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 278.
- ^ „Horhe Luis Borhes”. poezijasustine.rs. Pristupljeno 23. 1. 2022.
- ^ „Dusan Andjic | Director, Writer, Second Unit Director or Assistant Director”. IMDb (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-02.
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]