1540-e
Appearance
Milenijum |
---|
2. milenijum |
Vekovi |
Decenije |
Godine |
Kategorije |
Događaji i trendovi
[uredi | uredi izvor]- 1540 — rođen je ser Frensis Drejk, engleski redov, navigator, viceadmiral, pomorski junak, političar i građevinski inženjer u elizabetanskom dobu.
- 1540 — rođen je Ruj Lopez de Segura, poznati španski šahista, sveštenik, a kasnije i biskup u Seguri.
- 1540 — 3. juna rođen je Karl II Štajerski, austrijski nadvojvoda koji je vladao delom Austrije u 16. vijeku.
- 1540 — 22. jula umro je Jovan I Zapolja, erdeljski vojvoda i knez, a posle i kralj, južnog dijela, Ugarske takozvane Osmanlijske Ugarske (1527—1540).
- 1540 — nakon smrti Jovana Zapolje, Osmanlije anektiraju Ugarsku.
- 1540 — umro je Prepodobni Danilo Perejaslavski, hrišćanski svetitelj.
- 1541 — 26. juna umro je Fransisko Pizaro, španski konkistador, osvajač Carstva Inka i osnivač grada Lime.
- 1541 — Osmanlije su zauzeli Apatin.
- 1541 — 29. avgusta Osmanlije osvajaju Budim.
- 1541 — osnovan je Budimski pašaluk.
- 1541 — u osmanlijskim pljačkaškim pohodima razoren je Pačir.
- 1541 — Ernando de Soto je postao prvi Evropljanin koji je došao do rijeke Misisipi.
- 1541 — rijeku Amazon je otkrio španski istraživač i konkistador Fransisko de Oreljana.
- 1542 — došlo je do prvog kontakta između Evropljana i Japanaca. Prvi Evropljani koji su posjetili Japan bili su Portugalci.
- 1542 — 5. februara osnovana je Gvadalahara u Meksiku.
- 1542 — 12. februara osnovan je Santijago de Čile.
- 1542 — 13. februara pogubljena je Katarina Hauard, peta žena engleskog kralja Henrija VIII.
- 1542 — 21. maja umro je Ernando de Soto, španski moreplovac, istraživač i konkistador, kao i prvi Evropljanin koji je došao do rijeke Misisipi.
- 1542 — 24. juna rođen je Ivan od Križa, katolički svetitelj.
- 1542 — 15. oktobra rođen je Džalaludin Muhamad Ahbar, mogulski vladar koji se smatra jednim od najvećih vladara u istoriji Indije. Nakon dolaska na presto 1556. godine započeo je seriju uspešnih osvajačkih pohoda koje su Mogulsko carstvo proširile na veći deo Indije. Iako nepismen, bio je poznat po podsticanju nauke i umetnosti, a posebno je nastojao da ustanovi versku toleranciju među svojim podanicima.
- 1542 — 8. decembra rođena je Meri Stjuart, škotska kraljica od 1560. i francuska kraljica, kao supruga francuskog kralja Fransoa II. Zbog prokatoličke politike primorana je da abdicira 1567. i da se skloni u Englesku, gde je dospela u zatvor i posle 18 godina zatočeništva pogubljena pod optužbom da je pripremala zaveru protiv engleske kraljice Elizabete I.
- 1542 — Osmanlije su zauzeli Suboticu.
- 1542 — Bačka dolazi pod osmanlijsku vlast.
- 1542 — veliki je zemljotres pogodio Siciliju.
- 1542 — Španci predvođeni Fransiskom de Montejom su drevni grad Maja Т'хо preimenovali u Merida.
- 1543 — umro je sveti Stefan Štiljanović, poslednji paštrovski knez, dobrotvor i srpski svetitelj.
- 1543 — Osmanlije su zauzeli Segedin.
- 1543 — Španci su prvi Evropljani koji dolaze do ostrva Palau.
- 1543 — Španac Ruz Lopez de Vilalobos je otkrio ostrvo Samar na Filipinima.
- 1543 — nakon početnih neuspjeha zajedničke snage Etiopije i Portugalije su pobijedile muslimansku vojsku pod vođstvom Ahmada Grana, čime je hrišćanska Etiopija sačuvala nezavisnost.
- 1543 — 13. decembra papa Pavle III je otvorio je Tridentski sabor koji je trebalo da riješi sporna vjerska pitanja.
- 1544 — 19. januara rođen je Fransoa II od Francuske, kralj Francuske od jula 1559. do svoje smrti decembra 1560.
- 1544 — rođen je Đorđe Basta, general habzburških snaga, albanskog porekla.
- 1544 — Španci osnivaju Valparaiso u današnjem Čileu.
- 1544 — Lorenso Markeš prvi istražuje zaliv Maputo.
- 1544 — Gornji dom Engleskog parlamenta je dobio naziv Dom lordova.
- 1545 — Mehmed paša Sokolović godine postaje zapovednih Osmanske flote.
- 1545 — prevod crkvenih himni je prvi tekst napisan na litvanskom jeziku.
- 1546 — 28. januara umro je Henri VIII Tjudor, kralj Engleske i Irske.
- 1546 — 28. januara Edvard VI je nakon smrti oca Henrija VIII postao kralj Engleske i Irske.
- 1546 — 18. februara umro je Martin Luter, njemački reformator.
- 1546 — 4. jula rođen je Murat III, turski sultan.
- 1546 — 4. jula umro je Hajrudin Barbarosa, jedan od najpoznatijih turskih gusara i admirala, pravi pomorski genije koji je dominirao čitavim Mediteranom poznog srednnjeg vijeka.
- 1546 — umro je Fransisko de Oreljana, španski moreplovac, istraživač i konkistador. U istoriji je upamćen kao čovek koji je otkrio reku Amazon.
- 1546 — umrla je Jelena Štiljanović, srpska kneginja i svetiteljka.
- 1546 — osnovan je Ljubim, grad u Jaroslavskoj oblasti u Rusiji.
- 1546 — osnovan je Augustov, grad u sjeverozapadnoj Poljskoj.
- 1546 — Španci su zauzeli većinu Jukatana, sem područja Peten i gvatemalskih planina.
- 1547 — 27. januara umrla je Ana Jagelonska, kraljica Bohemije i Ugarske.
- 1547 — 31. marta umro je Fransoa I od Francuske, prvi francuski kralj renesanse.
- 1547 — 2. decembra umro je Ernan Kortes, španski pustolov i konkistador koji je osvojio državu Asteka.
- 1548 — 26. februara je Piri Rajs, Portugalac u službi Otomanskog carstva zauzeo grad Aden.
- 1548 — 5. septembra umrla je Katarina Par, šesta žena Henrija VIII.
- 1548 — osnovan je La Paz.
- 1549 — 15. avgusta na ostrvo Kjušu se iskrcava jezuitski sveštenik Fransis Ksavier i počinje pokrštavanje Japanaca.[1]
- 1549 — 21. decembra umrla je Margarita od Navare, princeza orleanske grane francuske dinastije Kapet.
- 1549 — prvi pomen sela Čenta.
Nauka
[uredi | uredi izvor]- 1540 — 5. avgusta rođen je Josif Justus Skaliger, francuski istoričar.
- 1540 — rođen je Fransoa Vijet, francuski matematičar.
- 1540 — 28. januara rođen je Ludolf van Cojlen, holandski matematičar njemačkog porekla.
- 1541 — 24. septembra umro je Paracelzus, alhemičar, fizičar, astrolog i okultst.
- 1543 — 24. maja umro je Nikola Kopernik, poljsko-njemački astronom, prvi naučnik koji je formulisao heliocentričnu teoriju svemirskih tijela.
- 1544 — 24. maja rođen je Vilijam Gilbert, engleski lekar i fizičar.
- 1546 — 14. decembra rođen je Tiho Brahe, danski astronom.
- 1548 — 14. decembra rođen je Đordano Bruno, italijanski filozof, astronom, i okultist pogubljen kao jeretik, jer su njegove ideje bile u suprotnosti za doktrinom katoličke crkve.
Kultura
[uredi | uredi izvor]- 1540 — umro je Bartel Beham, njemački bakropisac, slikar i crtač.
- 1540 — 24. avgusta umro je Đirolamo Frančesko Marija Macola, italijanski slikar i bakrorezac, najznačajniji predstavnik manirizma u gornjoj Italiji.
- 1541 — rođen je El Greko, slikar, vajar i arhitekta španske renesanse.
- 1543 — umro je Hans Holbajn Mlađi, njemački slikar, koji je stvarao u Bazelu, a kasnije u Engleskoj na dvoru Henrija VIII. Pripadao je među poznatije renesansne slikare i bio veoma slavan u svom vremenu.
- 1544 — 11. marta rođen je Torkvato Taso, italijanski pesnik i autor čuvenog epa Oslobođeni Jerusalim koje se smatra jednim od najreprezentativnijih dela italijanske književnosti.
- 1545 — umro je Hans Balduing, njemački renesansni slikar, crtač i grafičar, prijatelj i verovatno učenik Albrehta Direra.
- 1547 — rođen je Jurij Dalmatin, slovenački protestantski pisac.
- 1547 — 29. septembra rođen je Migel de Servantes, španski pesnik, dramaturg i iznad svega prozni pisac. Smatra se jednom od najvećih figura španske književnosti.
Arhitektura
[uredi | uredi izvor]- 1545 — počela je gradnja manastira Male Remete.
- 1548 — završila se gradnja manastira Male Remete.
- 1549 — u Prizrenu je sagrađena Bajrakli (Mehmed-pašina) džamija.
Vidi još
[uredi izvor]Reference
[uredi izvor]- ^ Roberts, J: History of the World. Penguin, 1994.